Mutti ide dalje: Hoće zabraniti burke i krenula je po 4. mandat

Njemačkoj Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) porasla je popularnost nakon što je njezina predsjednica i aktualna kancelarka Angela Merkel (62) najavila da će se kandidirati i po četvrti put. Prema trenutačnim anketama, na izborima koji će se održati u rujnu ili listopadu 2017. godine pobijedit će Angela Merkel.

Njemačka, koja ima 81 milijun stanovnika, nema ograničeni broj mandata kancelara, a zasad rekord ispred Merkel drži Helmut Kohl. Donedavno se činilo nemogućim da se Merkel ponovno kandidira jer joj ankete, zbog politike prema migrantima, nisu davale velike šanse. No nakon što je rekla da će zatražiti zabranu nošenja burke i istaknula kako se želi boriti protiv populizma koji je zavladao u svijetu, misleći na Trumpa u Americi i Brexit u V. Britaniji, kancelarska fotelja joj je gotovo osigurana. Iako je rođena i odrastala u DDR-u, njezin otac, luteranski svećenik rodom iz Berlina, kćer je odgajao u demokršćanskom duhu. Kao dijete provodila je praznika kod bake u Berlinu.

Mala Angela s bratom

Priča o životu u DDR-u

- Bila su to najljepša vremena, potpuna djetinja sreća. Navečer sam smjela gledati televiziju do 22 sata. A ujutro u 9 sati istrčala bih iz kuće i sustavno obilazila sve muzeje – opisala je Merkel.

Televizija Njemačke Demokratske Republike u obitelji se nije gledala gotovo nikad, s iznimkom sportskog programa. U Berlinu je upoznala strance kojima je otvoreno pričala o životu u DDR-u. Njezina obitelj je do gradnje Berlinskog zida puno putovala, a dan kad su podigli zid Merkel je upamtila po tome što je njezina majka puno plakala.

No za razliku od druge djece svećenika, koji su bili pod pojačanim nadzorom države, mlada je Angela bila aktivna u pionirima i omladinskoj organizaciji DDR-a, gdje je za zasluge nagrađena srebrnom medaljom. Upravo zbog svojih aktivnosti nije bilo nikakvih prepreka da nastavi s visokim obrazovanje. Bila je odlična učenica, a nakon što je maturirala s odličnim uspjehom, otišla je na kampiranje u njemački Himmelpfort. Bila je odlična u ruskom jeziku i matematici, a prvu ploču Beatlesa donijela je iz Moskve s natjecanja iz ruskog jezika. Kasnije je doktorirala fiziku, iz područja kvantne kemije. Radila je godinama kao znanstvenica i objavila brojne znanstvene radove. Kasnije, kad se počela više interesirati za politiku, radila je, iako u opoziciji, u državnoj upravi te je pad Berlinskog zida dočekala na poziciji glasnogovornice vlade Istočne Njemačke.  

Tijekom studija udala se za Urlicha Merkela, kojeg je upoznala na studentskoj razmjeni u Moskvi, i od kojega se razvela nakon šest godina braka, no zadržala je njegovo prezime do danas.

- Jednog dana je samo pokupila svoje stvari i iselila se iz stana. Ona je uzela stroj za pranje rublja, a ja sam zadržao namještaj - ispričao je poslije Urlich. Angela je o rastavi samo rekla da je njezin prvi muž, za razliku od nje, volio biti kod kuće. Neko je vrijeme živjela sama, a zatim se udala za kvantnog kemičara Joachima Sauera, no nemaju zajedničke djece. Bračni par vrlo rijetko viđaju zajedno u javnosti, pa Sauer nije bio ni u Bundestagu kad je Angela Merkel izabrana za kancelarku. Sauer je vrlo političan i smatra se da ima puno veći utjecaj na Angelu Merkel nego što se misli, a navodno i u kući on ima posljednju riječ. Odbija sve intervjue vezane uz političku karijeru supruge i želi govoriti isključivo o svojem znanstvenom radu, a u krugovima slovi kao veliki znanstvenik. Merkel je na veću funkciju stigla u vladi Helmuta Kohla, kad je postala ministrica za žene i mladež, te su je godinama zvali “Kohlova djevojčica”. Godine 1994. postala je ministrica okoliša, zaštite prirode i sigurnosti nuklearnih reaktora, što će joj kasnije spočitavati nakon nesreće u Fukushimi, odnosno stavu koji je zauzela nakon tragedije. Merkel se, naime, opravdavala kako nije znala da može doći do nuklearne katastrofe, što je malo vjerojatno s obzirom na to da ima doktorat iz fizike i da je bila na čelu ministarstva okoliša. Merkel im je odgovorila tako što je ukinula korištenje nuklearne energije u cijeloj Njemačkoj. Godine 2000. je nakon skandala s donacijama postala šefica CDU te se, tad u oporbi, zalagala za reformu njemačkoga gospodarstva i zakonodavstva kojim bi se poslodavcima omogućilo da lakše otpuštaju radnike i povećaju broj radnih sati u tjednu. Istodobno se zalagala za smanjenje socijalnih prava, a sve u cilju povećanja konkurentnosti njemačkoga gospodarstva. Tražila je i jačanje njemačko-američkih veza te je u proljeće 2003. godine, unatoč suprotnom stavu javnosti, podržala američku invaziju na Irak nazivajući je neizbježnom. Upravo “neizbježno” i “bez alternative” riječi su kojima se najmoćnija žena svijeta koristi kad objašnjava svoje političke odluke. Kancelarsku dužnost preuzela je 2005. godine, u velikoj koaliciji, te je prva žena na toj poziciji. Otkad je na tome mjestu, Njemačka je riješila problem duga, porasla je zaposlenost i udvostručio se novac koji se izdvaja za istraživanja. Mutti, ili Mamica, kako joj tepaju Nijemci, često je izražavala svoje stavove dok su ostali moćni državnici šutjeli.