Da Moralesu stvarno 'gori pod petama', više je nego očigledno. I ranije su ga htjeli svrgnuti s vlasti, provodili urote i na njega slali plaćenike, a među onima koji su mu bili opozicija ubrajaju se i Hrvati
SMETA MU I NAŠ TAJKUN
Morales protiv svih: Ubiti ga je pokušao i hrvatski dragovoljac
Boli me što napuštam zemlju zbog političkih razloga, ali pratit ću situaciju i uskoro se vraćam s više snage i energije, poručio je sada već bivši predsjednik Bolivije Evo Morales.
U ponedjeljak navečer Morales je javno obznanio da napušta zemlju, nakon 13 godina vladavine kako bi primirio nasilne prosvjede. Leti za Meksiko u utorak zrakoplovom meksičke vlade koja mu je odobrila azil.
Da mu stvarno 'gori pod petama', više je nego očigledno. I ranije su ga htjeli svrgnuti s vlasti, provodili urote protiv, slali plaćenike na njega, no nisu mu mogli ništa.
Hrvatski dragovoljac Chico htio smaknuti E. Moralesa
Bolivijska policija je prije deset godina, točnije 16. travnja 2009. u hotelu ubila Eduarda Rózsu Floresa, zvanog Chico koji je tada imao 49 godina. Bio je hrvatski dragovoljac u Domovinskom ratu.
Sigurnosne snage Bolivije tada su, naime, dobile dojavu kako skupina plaćenika namjerava ubiti predsjednika Evu Moralesa. Plaćenici su se prvo skrivali u centru grada Santa Cruza. Čim su saznali da ih policija namjerava uhititi pobjegli su u obližnji hotel Las Americas. Na katu na kojem su se skrivali plaćenici odjednom se čula eksplozija. Maskirani pripadnici elitnih postrojbi su oko 4.30 u četvrtak ujutro opkolili zgradu Las Americasa.
Upali su u hotel gdje su razmjenili paljbu sa muškarcima koji su se skrivali u sobi. U vatrenom okršaju policija je ubila trojicu plaćenika. Objavili su da su u akciji ubili Eduarda Rózsu Floresa (49) zvanog Chico iz Bolivije, Michaela Martina Dwyera iz Irske te Árpáda Magyarosija iz Mađarske. Za Mađara nisu sigurni da li je to njegov pravi identitet. Uhićeni su Mario F. Tadic iz Bolivije te Elod Toazo iz Mađarske. Specijalci su akciju planirali dva tjedna.
Ubijeni Chico je kao dragovoljac sudjelovao u Domovinskom ratu. Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku, Rózsa-Flores je, onda pod imenom Jorge Eduardo Rózsa, radio kao dopisnik za barcelonsku novinu La Vanguardiju i za španjolsku jedinicu BBC World Servicea. U Hrvatsku je stigao lipnja 1991. godine. Dok je izvješćivao i svjedočio velikosrpskoj agresiji, netko je pucao na njegovo vozilo. Nakon toga pridružio se je Zboru narodne garde u Osijeku kao njen prvi inozemni dragovoljac. Idućih je par godina sudjelovao u nekoliko bitaka u istočnoj Hrvatskoj, uključujući obranu Laslova, gdje je uspostavio prvu međunarodnu postrojbu hrvatske vojske.
I uhićeni Mario F. Tadic (58) državljanin je RH i do 2003. se vodio kao djelatna vojna osoba, a nakon toga je do 2005. bio na bolovanju. Imao je bolivijsko državljanstvo, a već su ga izveli pred istražnog suca. Sat vremena nakon rafalne paljbe u hotelu specijalci su pretresli nekoliko stanova i skladišta u Santa Cruzu gdje su našli eksploziv, gomilu streljiva, puške, te popis ljudi koje su plaćenici namjeravali ubiti. U priopćenju iz Moralesova ureda tada su rekli da je među osumnjičenim ubojicama i muškarac hrvatske i irske nacionalnosti, zajedno s pripadnicima bolivijske 'krajnje desnice'.
On je upozorio da ista skupina još postoji u Boliviji i da će policija nastaviti traganje za njom. Plaćenike su sumnjičili i za prijašnje napade na kuće brojnih uglednih ljudi u Boliviji, među kojima su i jedan ministar, kardinal i odvjetnik. Ministar obrane tada je tvrdio kako su dvojica osumnjičenih pratila predsjednika Moralesa da bi vidjeli kako funkcionira njegovo osiguranje. 'Internacionalni plaćenici', kako ih zovu u bolivijskoj vladi, navodno su namjeravali postaviti bombu na barku kojom se Evo Morales trebao voziti.
Bolivijski mediji prenosili su da policija istražuje tko je poslao napadače da ubiju predsjednika, tko im je platio i kako su nabavili putovnice. Evo Morales tada je osudio pokušaj napada na njega i potpredsjednika koji je završio smrću trojice napadača.
- Nisam pogriješio govoreći u nedjelju da bi moji dani mogli biti odbrojani - rekao je Morales tada.
Mete napada, osim Moralesa trebali su biti i tadašnji potpredsjednik Alvaro Garcca Linera te jedan član vlade, rekao je Morales. Tadašnji opozicijski guverner Ruben Costas smatrao je kako je akcija bila obična predstava vlade za medije. Rubenu je također bilo čudno kako je jedan hrvatski vojnik mogao sudjelovati u terorističkom činu.
Morales optužio još jednog Hrvata za separatizam
Evo Morales žestoko je optuživao Branka Marinkovića, tajkuna koji vlada autonomnom pokrajinom Santa Cruz, za separatizam i pokušaje podjele zemlje. Marinković je Hrvat s Brača, čiji se otac poslije Drugoga svjetskog rata kao bivši partizan doselio u Boliviju. Danas Marinković posjeduje 40 milijuna kvadrata zemljišta, tvornicu ulja, 15 000 krava, banku. Godišnje mu samo tvornica ulja zaradi preko 100 milijuna dolara. Marinkovića se smatra glavnom opozicijom Moralesu. Službeni La Paz optuživao ga je da po hrvatskom separatističkom receptu želi podijeliti zemlju, a na televiziji su prikazali odsjecanje glave psu kojega su nazvali "Branko", te puštali filmove o Jasenovcu.
Podsjetimo, Morales je objavio u nedjelju da podnosi ostavku nakon 13 godina vladavine kako bi primirio nasilne prosvjede, koji su izbili nakon objave rezultata spornih predsjedničkih izbora, ali je poručio kako je on žrtva državnog udara. Nakon njegove ostavke uslijedile su ostavke niza visokih bolivijskih dužnosnika.
Morales je pristao u nedjelju na održavanje novih predsjedničkih izbora prema preporuci Organizacije američkih država (OAS) koje su provele reviziju izbora od 20. listopada i pronašle ozbiljne nepravilnosti pri njihovom provođenju.
Objavio je svoju ostavku nakon što je to od njega zatražila bolivijska vojska.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
