Komemoracija za stradale na Križnom putu u subotu je na Bleiburgu okupila članove obitelji stradalih 1945. Neki od njih ispričali su nam svoje priče
'Moja baka je s Bleiburga sama vodila djecu. Nisu im dali vode'
Suprug je na Križnom putu izgubio svog, a ja svog djeda, priča nam Marija Pranjić iz Vinkovaca.
Sa suprugom Zvonkom prvi put došla je u Bleiburg kako bi i ona i on odali počast svojim djedovima.
- Baka je s četvero djece zaprežnim kolima došla do Bosne. Imala je dvadeset godina kad je ostala udovica - prepričava nam Zvonko.
Te 1945. baka i djed, kaže, došli su do Bleiburga. Djed je bio satnik ustaške vojske.
- Rekao je baki da će on lakše preko, a njoj savjetovao da se vrati doma. Uvijek nam je pričala da joj nitko u Sloveniji nije htio dati vode, ni djeci ni njoj - prisjetio se Zvonko.
POGLEDAJTE VIDEO:
Njegova supruga ispričala je kako ni danas ne zna gdje joj je djed.
- On je iz Korduna, bio je domobran. Uvijek su govorili da su ga zadnji put vidjeli na mostu, ali ne znamo ni na kojem - kaže Marija. Baka joj je, ističe, ostala sama s četvero djece, a djeda su tražili, priča, putem Crvenog križa, ali “nikad ništa”.
- Imali smo želju uvijek doći, a sada nam se to i ostvarilo - zaključila je.
Za razliku od njih, Ljubica (63) iz Zagreba u Bleiburg dolazi često.
- Ne znam gdje se nalaze moji rođaci, zato i dolazim ovdje u Bleiburg - ispričala nam je.
Ni ne zna koji joj je ovo put da je došla na obilježavanje Križnog puta.
- Mislim da svakome tko je izgubio nekog u obitelji, a ne zna gdje je, dolazak na Bleiburg puno znači - smatra
Žao joj je, kaže, kad se uz obilježavanje vežu negativne konotacije.
- Tata mi je tek pred smrt rekao za stričeve koji su tad još praktički bili djeca. Ne znamo gdje su zakopani i prije smrti me zamolio da dolazim na Bleiburg - kaže Ljubica te dodaje da posljednju poštuje očevu želju.
Biskupija Klagenfurt zabranila je hrvatskim biskupima da predvode misu, a Ljubica smatra da se bespotrebno bave politikom.
- Svi su se politički angažirali, čak i papa naš - kaže kroz smijeh. Ističe da bi Crkva prva trebala braniti prava onih koji nisu dobili ni pravo na grob.
- Voljela bih da znanstvenici i stručnjaci našu povjest stave na mjesto, a ne da ona bude prrdmet dnevno-političkih rasprava - zaključila je Ljubica.