U crkvi su, naime, našli lubanju sv. Huberta i vjernu kopiju Torinskog platna, tj. relikvije za koju se vjeruje da je u nju bilo umotano tijelo Isusa Krista
Misterij škrinja starih dvjesto godina: 'Bojali smo se otvoriti'
Ovo je od neprocjenjive važnosti. Javnost mora znati za naše pronalaske, rekao je jučer Marijan Jelenić, župnik crkve sv. Blaža u Vodnjanu.
U crkvi su, naime, našli lubanju sv. Huberta i vjernu kopiju Torinskog platna, tj. relikvije za koju se vjeruje da je u nju bilo umotano tijelo Isusa Krista.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
- Prilikom rekognicije i znanstvene obrade relikvija nađeno je jedno od ukupno pet takvih kopija Torinskog platna na svijetu. To zgužvano platno pronašli smo u sarkofagu sv. Kordule još u listopadu prošle godine, ali tek sad objavljujemo - rekao je Jelenić te dodao kako je praktički do sada trajalo ispitivanje platna.
- Ispod relikvija u pamuku, jer se one utapaju u pamuk da se ne prevrću ili ne slome, prilikom transporta pronađena je jedna krpa, za koju smo mislili da je obična prljava krpa, pa se razmišljalo isprva da je spalimo. Međutim, tražili smo od restauratorskog zavoda da netko ipak dođe vidjeti platno. Kad su ga istraživali i fotografirali različitim svjetlima, našli su na njemu tragove ljudskih kostiju.
Uspoređujući ga s Torinskim platnom, vidjeli su da je to vjerna kopija. Pretpostavlja se da su pravo platno križari prenijeli s istoka na zapad. Tamošnji savojski grofovi dobili su ga u posjed i držali ga u Francuskoj, u Chamberyju. Godine 1576. izbila je velika kuga u Milanu i tamošnji nadbiskup zavjetovao se da će hodočastiti tom svetom platnu jer se Kristu obratio za pomoć da prestane kuga. Kad su grofovi to doznali, htjeli su mu skratiti put pa su platno donijeli u Torino, gdje je i danas - objasnio je župnik Jelenić.
Dodaje da je Crkva odobrila štovanje tog platna kao ikone Isusa Krista. Kaže i da je platnu veliko značenje pridalo više papa te je poznato da su ga za sebe naručivali veliki moćnici.
- Neke kopije su male, a neke samo djelomične, recimo samo glava. Naše platno je veličine 4,15 s 1,43 metra, isto kao i izvorno platno, što znači radi se o značajnoj kopiji. Smatra se, ako je platno kopirano 1:1, da je to vrlo dobro platno i takvih je samo pet na svijetu. Još jedna potvrda tome je i utisnut natpis “auc tau ex arketipo”, to bi značilo “dragocjeno platno prema originalu”.
Oni koji su inače slikali sveto platno to su činili s takvim poštovanjem da su bili obrijane glave i na koljenima. A kad su završili, to platno doticali bi s originalnim platnom i ljudima koji su dobili kopiju bilo je neprocjenjivo jer je bilo u doticaju s izvornikom. To se zove ‘relikvija po diranju’. Ovo naše našli smo u jednoj od pet škrinja koje nismo dosad otvarali - tvrdi Jelenić.
Škrinje su stare 200 godina i načete crvotočinom. Kaže da je otvaranje bilo jezivo, bilo ih je strah da će naići na veliku vlagu te da je unutra sve gnjilo.
- Čudo Božje je da je sve unutra bilo suho. Iz tih relikvija dolazi jedna sila i one sebe same čuvaju - objasnio je župnik. Uz repliku platna nađena je glava sveca od neprocjenjive važnosti za vodnjansku crkvu. Jelenić kaže da, kad je riječ o relikvijama, Crkva je vrlo stroga. Pronađena glava sv. Huberta ima tri autentike na sebi. Sveti Hubert je inače zaštitnik lovaca.
- Biskupi su inače pregledavali relikvije i stavljali nakon toga žig od voska s pripadajućim grbom. Tako su radili tijekom 50 ili 100 godina tri puta i zato ova glava ima tri autentike. Našli smo je u sarkofagu u pamuku, da kosti ne šetaju. Tako smo našli i papino odijelo, koje je bilo zgužvano. Nađeni su haljetak i hlače do koljena. U sarkofagu svete Kordule nađena je i odjeća pape Inocenta XII., koji je umro 1700. godine. Nađeno je zapravo još prije četiri godine, ali je prepoznato tek u listopadu prošle godine tijekom restauracije u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu - rečeno je na kraju.
Relikvije će se nakon restauracije vratiti u Vodnjan i propisno izložiti. Jelenić kaže da je vodnjanska crkva pravo svjetsko blago, u njoj se čuva oko 300 relikvija raznih svetaca, a među njima su one sv. Marije Magdalene Pokornice, Matije Apostola, sv. Dionizija Areopagite i sv. Grgura - prvog biskupa armenskog. Tu su još ostaci svetih Luke evanđeliste i Bartolomeja apostola, čestice zemlje Isusova groba, ostaci Ivana Krstitelja i fragment vela Djevice Marije.