Misterij nestale kornjače: Mislili smo da je kod nas više nema, a sad smo ih našli na jugu zemlje

LIFE for Mauremys je projekt koji je osmišljen kako bi se poboljšao nepovoljan status očuvanosti riječne kornjače (Mauremys) i obnovila njezina staništa u Hrvatskoj. Riječna kornjača je kod nas rasprostranjena samo na krajnjem jugu Dalmacije, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Posjetili smo jednog od partnera na projektu kod kojega se trenutačno nalazi šest jedinki ove kornjače - Zoološki vrt u Zagrebu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:56

Misterij nestale kornjače: Mislili smo da je kod nas više nema, a sad smo ih našli na jugu zemlje | Video: 24sata/Video

Na projektu sudjeluju Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Udruga Hyla, Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba, Hrvatske vode i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Projekt vrijedi 2,1 milijun eura, a financiran je i od strane fondova Europske unije.

- Mi kao partneri trenutačno brinemo o njima, promatramo njihovo zdravstveno stanje i pratimo inkubaciju mladunaca - rekao nam je timaritelj Matej Tolić.

Mladunci će biti s nama

Projektna područja nalaze se unutar europske mreže zaštićenih područja Natura 2000.

Ston je najveće projektno područje, dok su druga dva manja. Matej nam je objasnio da se riječne kornjače mogu naći u lokvama koje koriste mještani okolnih naselja. Najviše Mauremysa tako ima u Konavoskom polju, pretpostavlja se oko 300, ali ih je teško točno izbrojiti jer se sele u potrazi za boljim staništima.

- Donedavno se mislilo da ih više uopće nema na tom dijelu Hrvatske jer je ljudi neko vrijeme uopće nisu viđali - rekao je timaritelj Matej.

Matej nam je objasnio kako se na terenu za prikupljanje kornjača koriste istraživačke vrše koje su sigurne za životinje. Napravljena je i zdravstvena analiza svih ulovljenih jedinki riječne kornjače, a 12 odraslih ženki pregledano je rendgenom da se vide koje nose jaja. Šest majki zatim je uz puno pažnje i sve prethodno ishođene dozvole prevezeno u zagrebački Zoološki vrt.

- Mladunci će biti s nama dok ne budu spremni za puštanje u novu obnovljenu lokvu u Stonu, a obnavljaju se i poboljšavaju i druga staništa u projektnim područjima - rekao je Matej.

Objasnio nam je da u lokvama trenutačno ima dosta invazivnih stranih vrsta koje ugrožavaju život riječnim kornjačama. Samo jedan od primjera su mungosi koji iskapaju i jedu kornjačina jaja te crvenouhe i žutouhe kornjače, koje se sa slatkovodnim kornjačama natječu za hranu i životni prostor. Problem su i pesticidi koji s okolnih polja dolaze u slatkovodna staništa te korištenje ribolovnih mreža u koje se mogu slučajno uloviti i kornjače.

Riječnim kornjačama mogu pomoći i građani tako da prijave ugrožavanje životinja, kao što je ilegalno bacanje otpada u slatkovodna staništa. Za praćenje stanja populacije istraživačima će biti korisno i ako građani prijave svoja opažanja riječne kornjače ili invazivnih vrsta biljaka i životinja. Važno je ne uznemiravati kornjače u njihovim prirodnim staništima i strogo ih je zabranjeno uzimati iz prirode.

- Jako je bitno da se ne uzimaju kornjače iz prirode jer su svi gmazovi u Hrvatskoj zaštićeni - istaknuo je Matej.