Ministarstvo: Evo što napraviti ako se susretnete s kitom

Donosimo priopćenje Ministarstva zaštite okoliša:

Svake godine tijekom ljetnih mjeseci povećava se broj ljudi koji borave na moru što direktno povećava mogućnost interakcije čovjeka s morskim životinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ovim putem podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se smanjio utjecaj na životinje i spriječili neželjeni događaji.

U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), a najbrojnija vrsta na području cijelog Jadrana je dobri dupin (Tursiops truncatus). Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis), koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada broji oko 30-50 jedinki.

Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.

VIDEO: Uznemiravali dupine kod Raba

Pokretanje videa...

00:55

Dupini kod otoka Raba | Video: 24sata Video

Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom

Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!

Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!

Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila!

Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!

Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!

Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!

Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!

Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje!

ZABRINUTA ČITATELJICA VIDEO 'Izletnički brod kod Raba išao je točno na dupine. Nisu mogli pobjeći zbog mladunčadi'

U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije.

Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosustav i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.

Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru, kao i sve tri vrste morskih kornjača, strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja.

Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu! Prijava se podnosi putem obrasca na web stranici Državnog inspektorata koji se nalazi na poveznici https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.

Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke morskog sisavca ili kornjače dojavite na broj 112  ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije putem web obrasca za dojavu ili putem adrese e-pošte: vrste@mzozt.hr.