Ono što smo mi uspjeli kao Vlada učiniti je situaciju povećanih cijena činiti što priuštivijim za građane, posebice one s najnižim primanjima, kaže Primorac
Ministar Primorac o cijenama hrane: Nezahvalno je govoriti koliko su one porasle
Ukupni fiskalizirani iznos prometa po računima u prosincu je bio preko tri i pol milijarde eura. U usporedbi s 12. mjesecom prošle godine, u kontekstu broja računa, taj je broj porastao za dva posto. Ukupan promet je porastao između 11 i 12 posto, ovisno o tome radi li se o prometu u maloprodaji ili prometu koji se dogodio u kontekstu usluga smještaja i privređivanja hrane. Kada uspoređujemo promete po mjesecima, rekordan je ipak onaj u ljetnim mjesecima odnosno srpnju ili kolovozu. Tada je promet bio preko pet milijardi eura odnosno 50 posto veći nego u prosincu. No, doista je blagdanska potrošnja bila rekordna, rekao je za Dnevnik.hr ministar financija Marko Primorac.
Komentirao podatke vezane za potrošnju u prethodnom mjesecu, rast cijena, ali i očekivanja za godinu pred nama.
- Ova potrošnja je praktički dokaz kako je kupovna moć građana u Hrvatskoj porasla i kako oni mogu pratiti te cijene i priuštiti si proizvode povišene cijene. Rast cijena u Hrvatskoj proizlazi iz kontinuiranog gospodarskog rasta koji je povećavao potražnju pa samim time i održavao cijene na višim razinama - rekao je.
- Uspjeli smo mjerama Vlade u onom segmentu u kojem Vlada može intervenirati u smislu ograničavanja cijena košarice i energenata što je posebno važno zato što su energenti inputi za sve ostale industrije. Uspjeli smo smanjiti inflaciju s 13 posto u studenom 2022. godine na sadašnje razine - nastavlja ministar.
Što će Vlada napraviti po pitanju rasta cijena?
- Činimo što je moguće, da se to može riješiti nekakvim dekretom ili uredbom, onda inflacije ne bi bilo općenito u svijetu. Da je to tako jednostavno, netko bi već rekao kako se u potpunosti riješiti inflacije. No, kada govorimo o inflaciji, često se da prostor ovako populističkim tezama koje nažalost dodatno doprinose podgrijavanju inflacije budući da je ona vezana uz inflatorna očekivanja. Ukoliko nekome stalno govorite da je inflacija velika i da cijene lete u nebo, onda se, u očekivanju dodatnog porasta cijena, događa i povećana potražnja i potrošnja. To sve pozitivno utječe na inflaciju. Svakako se o tome može govoriti na populistički i cjeloviti način - objasnio je ministar.
- Kada govorimo o cijenama hrane, nezahvalno je govoriti koliko su te cijene rasle. Statistika pokazuje kako je kumulativni prosječni porast cijena hrane od početka do netom prije kraja godine, bio 8,3 posto. Naravno, građani imaju dojam da te cijene puno više rastu, to u potpunosti razumijem. Međutim, da u bilo kojoj državi svijeta pitate građane jesu li cijene previsoke, svugdje bi se građani složili da su cijene previsoke i plaće preniske. Ono što smo mi uspjeli kao Vlada učiniti je situaciju povećanih cijena činiti što priuštivijim za građane, posebice one s najnižim primanjima i to kroz mjere poreznog rasterećenja i povećanja brojnih socijalnih naknada - kazao je.
Raste i broj nenamjenskih kredita u zemlji.
- Očito da građani sve više trebaju pomoć, no raste kupovna moć i rastu njihovi realni dohodci pa s time i njihovi apetiti za potrošnjom. Kada gledate segmentaciju tih proizvoda na koje se dominantno troše kućni budžeti, to je nažalost na prehrambene namjernice i to je nešto što nas posebno zabrinjava. No sve ove populističke teze političara koji su imali priliku voditi državu i pokazati što znaju o ekonomiju, bih stavio po strani zato što vjerujem kako je to uzrokovano i političkom situacijom - kaže.
- U novoj godini prije svega očekujemo gospodarski rast od 3,2 posto. On je u 2024. godine bio 3,6 posto. Očekujemo daljnju fiskalnu konsolidaciju, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Prošle godine je on bio 57,4%, u ovoj godini ga očekujemo na razini 56% - objašnjava.