Detalji nove porezne reforme: Evo tko će sve plaćati porez na nekretnine i koliko će rasti plaće

Ministar financija Marko Primorac predstavio je danas novi krug porezne reforme na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, a nakon toga, detalje reforme su predstavili i javnosti.

Pokretanje videa...

01:30

Ministar Primorac održao prezentaciju o novom krugu porezne reforme | Video: 24sata/pixsell

Primorac predstavlja novi paket poreznih izmjena, koji između ostalog, uključuje uvođenje poreza na nekretnine transformacijom poreza na kuće za odmor, kao i izjednačavanje poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma.

UŽIVO:

Primorac je na početku istaknuo što će se sve mijenjati s novim paketom poreznih reformi te teškoće s kojima se država suočava trenutno.

- Porezne izmjene idu u pravcu povećanja pravednosti poreznog sustava. Snažno rastu cijene nekretnina i najma zbog premalog oporezivanja. Tu mislim i na dohodak od najma, posebno kratkoročnog najma. Suočavamo se i s problemom manjka radne snage - rekao je Primorac na početku.

Kaže kako od 2016. postoji kontinuirana ambicije poreznog opterećenja te da se uspjelo rasteretiti gospodarstvo, građane i poduzeća u iznosu od oko 2 mlrd godišnje.

- To znači da bi, da nije bilo rasterećenja, ukupno porezno opterećenje bilo dvije milijarde eura veće - pojasnio je Primorac.

Naglasio je kako se rasteretilo i građane koji nisu plaćali porez na dohodak i koji ne bi imali koristi od povećanja osobnog odbitka.

Mijenjat će se šest poreznih zakona, a Primorac je prvo krenuo s obrazlaganjem promjena vezano za porez na nekretnine.

- Mnogi su umjesto u napredak svojih poslovanja ulagali u nekretnine ili gradnju apartmana. Došli smo do toga da su nekretnine toliko skupe da mlade obitelji ne mogu sebi priuštiti stanovanje - kazao je Primorac i dodao kako je velik dio nekretnina prazan ili se koristi za kratkoročni najam.

- Ciljevi ove reforme nastoje umanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina. Neće se drastično srušiti cijena nekretnina, to ne bi bilo ni poželjno, ali će sigurno poslati poruku - rekao je Primorac.

- Porez na nekretninu neće plaćati onaj tko koristi nekretninu ili je dugoročno iznamljuje - rekao je Primorac.

Tko će biti obveznici? Primorac kaže prije svega stambene zgrade. Izuzete će biti nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestabmene djelatnosti. Porez će se plaćati od dana početka stvarnog korištenja, naglasio je. Da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci godišnje. Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima. Također, izuzete će biti nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju.

- Ako nastupi potres ili poplava i nekretnine završe u stanju koje nije funkcionalno za život, neće se plaćati porez na nekretnine. Neće se plaćati ni za stare nekretnine koje nemaju krov, kojima je narušena statika - rekao je Primorac.

Neće se plaćati porez ni za staračke domove, studentske domove...

- Zakonom smo previdjeli mogućnost kojom se može odrediti oslobođenje plaćanja ovog poreza za socijalno ugrožene građane - kazao je Primorac i dodao da će se za to odrediti kriteriji.

- Ako osoba nema dohodak koji bi joj omogućio plaćanje ovog poreza, nije nam cilj natjerati nekoga da za male iznose prodaje svoje nekretnine - dodao je.

- Porez će se utvrđivati sa stanjem na dan 31. ožujka - rekao je Primorac.

Što se tiče pravnih osoba, i oni će biti obveznici plaćanja ovog poreza. Izuzetak će biti ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja, i to šest mjeseci. Nakon proteka roka od šest mjeseci, i za te zgrade će se plaćati porez na nekretnine.

Ako netko promijeni vlasništvo nakon što je platio porez na nekretnine, nema pravo povrata dijela poreza na nekretnine, kaže Primorac. Onaj tko je nekretninu kupio pak u toj godini nema obveza, ali porez će platiti sljedeće godine. Sve promjene se do 31.3. moraju dostaviti – poreznom tijelu.

- Ako se podaci ne dostave, propisane će biti kazne od 1000 do 6000 eura - rekao je Primorac.

Država propisuje raspon od 0,6 do 8 eura po kvadratu, a jedinice lokalne samouprave mogu odlučiti koliko će to naplaćivati unutar zadanog raspona.

- Ako općina ili grad ne donesu odluku, primjenjivat će se visina poreza za kuće za odmor za 2024. godinu - rekao je ministar objašnjavajući da je ovo najjednostavnije rješenje i najlakše provedivo.

- Ako određena jedinica lokalne samouprave nije imala ovaj porez u 2024. primjenjivat će se iznos od 0,6 eura po metru kvadratnom. Omogućuje se i zoniranje, odnosno različito porezno opterećenje po zonama. Zoniranjem će se više opteretiti vrijednije nekretnine na atraktivnijim lokacijama - objasnio je Primorac.

- Porez bi trebao postati zajednički prihod lokalne samouprave i države, 80 posto ide lokalnoj samoupravi, a 20 posto državi - rekao je Primorac. 

- Porez se uvodi od 1. siječnja 2025., iznimno će se odobriti lokalnim jedinicima određivanja visine poreza do 28. veljače, inače će taj rok biti do 15. prosinca - rekao je Primorac.

Kaže da ovih 20 posto državi nije zbog manjka u proračunu, nego zbog izravnanja, budući da prihodi različitih jedinica lokalne samouprave od poreza na nekretnine neće biti ni blizu isti te je dodao kako je bilo nužno porez na kuće za odmor transformirati u porez na nekretnine.

Primorac kaže kako se paušalni najam oporezuje u iznosu od 20 do otprilike 200 eura, a to utvrđuju jedinice lokalne samouprave.

- To je rezultiralo činjenicom da je opterećenje dugoročnog najma 8,4 posto, a kratkoročno dva posto. Dugoročni najam je višestruko više oporezovan od kratkoročnog. To je, uz nedostatak poreza na nekretnine, pridonijelo negativnim posljedicama, odnosno nemogućnosti ugovaranja dugoročnog najma - rekao je Primorac dodajući da je je većina lokalnih samouprava odlučila imati minimalne stopa poreza, a ovime ih Vlada želi potaknuti da povećaju porezno opterećenje kratkoročnog najma.

- To smo odlučili učiniti tako da se poveća donji prag iznosa za kratkoročni najam. Nemoguće je horizontalno povećati donji prag na teritoriju cijele Hrvatske. Objasnio je da se ovom problemu pristupilo oslanjajući se na indeks turističke razvijenosti, u suradnji s Ministarstvom turizma. Jedinice lokalne samouprave se klasificiraju temeljem nekoliko kriterija i klasificira ih prema kategorijama indeksa turističke razvijenosti - kazao je Primorac.

Potom je prešao na detalj reforme poreza na dohodak. Osobni odbitak se povećava na s 550 na 600 eura, kao i odbici za uzdržavane članove i invalidnost. Viša stopa će se primjenjivati na one čija osnovica prelazi iznos od 60 tisuća eura godišnje. 

Što se tiče poreznih stopa, Primorac je podsjetio da je rastao i iznos osobnog odbitka i ukidanje prireza kojim se, kako kaže, omogućila veća autonomija jedinicama lokalne samouprave.

Primorac kaže kako Vlada želi dodatno smajiti gornje granice poreza na dohodak čime želi motivirati jedinice lokalne samouprave da smanje opterećenje rada i prihvate druge izvore poreznih prihoda.

- Odluku o stopama poreza na dogodak lokalne jedinice mogu donijeti do 28. veljače, ali će se odnositi na cijelu godinu. Porezna uprava će vratiti građanima preplaćeni iznos - istaknuo je Primorac.

Primorac kaže da će povratnici u Hrvatsku biti oslobođeni poreza na dohodak na razdoblje od pet godina, pod uvjetom da su u inozemstvu neprekidno proveli dvije godine. Neće biti oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko. 

Poslodavci više neće biti oslobođeni plaćanja mirovinskog i zdravstvenog za mlade.

- Od toga su profitirali samo poslodavci, mladi nisu dobili ništa veće plaće zbog toga - rekao je ministar. Poslodavci koji već koriste mjeru moći će to pravo koristiti ukupno pet godina, ali od 1. siječnja više se neće moći koristiti za nova zapošljavanja. 

- Mlade osobe do 25 godina starosti i dalje će imati umanjenje 100% poreza na dohodak, a oni od 26 do 30 godina 50% povrata, to je mjera koja ostaje na snazi - rekao je Primorac.

POGLEDAJTE CIJELU REFORMU

Porezna Reforma Rujan 2024 by Ivan Hruškovec on Scribd

Uskoro opširnije...