Vlada godišnje u samoprogram mjera aktivne politike zapošljavanja ulaže više od milijardu kuna. Omogućavamo poslodavcima da podignu razinu plaća, rekao je Piletić
'Minimalnu plaću od 700 eura će primati oko 70.000 radnika'
Dio kritika u vezi s izmjenama i dopunama Zakona o radu će se pokušati uvažiti, a na dio se već reagiralo. Nitko nema pravo umanjiti plaću. Radi se tek o naknadi plaće u izvanrednim okolnostima. Predmnijevajući sve što smo prošli u protekle tri godine, od pandemije i potresa, to smo stavili kao zakonsku mogućnost.
POGLEDAJTE VIDEO: Rad od kuće
Pokretanje videa...
Izjavio je to ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u emisiji Hrvatskog radija gdje je govorio o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
- Zakon o radu temeljni je opći propis radnog zakonodavstva. Bitno je da se osim toga što se u Zakon o radu stavljaju dvije europske direktive, definira i što je to rad na digitalnim platformama. Ovo je prva faza redefiniranja radnog zakonodavstva i da se nakon izglasavanja izmjena i dopuna, koje trebaju stupiti 1. siječnja na snagu, pristupa formiranju novih radnih skupina za izradu novog zakona o radu kako bi što više zaposlenih u RH bili "pokriveni" kolektivnim ugovorima - rekao je Piletić i dodao kako je reguliranje rada od kuće u najvećoj mjeri riješeno je postojećim izmjenama i dopunama Zakona o radu.
- U vezi s radom od kuće, ako je riječ o 10 i više dana mjesečno, poslodavac mora predvidjeti i troškove koji se pojavljuju. Treba uvažiti i to da se kod takvog rada ne pojavljuju troškovi druge vrste. Novost koja se regulira je i "rad na daljinu". To je nešto što se tiče "digitalnih nomada" i radno mjesto može biti svaki dan neko drugo - rekao je Piletić te naglasio kako bi zajamčeni minimalni iznos plaća primalo ukupno 70.000 ljudi.
- Nešto više od 30.000 ljudi trenutačno prima minimalnu plaću od 3750 kuna. Vlada je donijela odluku da minimalna plaća s 1. siječnja iznosi 700 eura bruto. Minimalna plaća uz postojećih 30.000 ljudi obuhvatila bi još i 40-ak tisuća radnika, pa bi zajamčeni minimalni iznos plaća ukupno primalo oko 70.000 ljudi u Hrvatskoj - rekao je Piletić te se osvrnuo na nedostatak radne snage.
- Vlada godišnje u samoprogram mjera aktivne politike zapošljavanja ulaže više od milijardu kuna. Omogućavamo poslodavcima da podignu razinu plaća, ali i da prekvalificiraju radnike za neke nove potrebe i nove izazove. U Hrvatskoj je i dalje vrlo niska razina cjeloživotnog obrazovanja i iznosi oko 3%, a europski prosjek je oko 11%. Tu se mnogo još mora napraviti, rekao je i dodao da je vaučer jedan od načina - ili za prekvalifikaciju ili za usavršavanje u određenom programu - rekao je Piletić.