Milanović i Primorac idu u drugi krug s razlikom od gotovo pola milijuna glasova • Primorac nije uspio motivirati niti HDZ-ove birače da mu daju glas • Selak-Raspudić i Kekin skoro izjednačeni, Jonjić zvijezda desnice
Milanoviću nedostajalo 15.000 glasova za trijumf. Primorcu male šanse u drugom krugu...
Aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću nedostajalo je 15-ak tisuća glasova da ostvari pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora, što nije uspio nitko nakon prvog predsjednika Franje Tuđmana. Da dio njegovih glasova nije odnijela lijeva kandidatkinja Možemo! Ivana Kekin, ostvario bi povijesnu pobjedu. Njegov rezultat je bolji od očekivanja i njegovih najvećih pristalica, dok je je HDZ-ov Dragan Primorac pretrpio teški poraz i ostvario najgori rezultat nakon Andrije Hebranga 2009. godine. Njih dvojica idu u drugi krug koji će se održati 12. siječnja. Izbore je obilježila i izuzetno niska izlaznost od 46 posto.
Milanović je u konačnici osvojio 49,1 posto glasova iako je na početku prebrojavanja i bio nešto iznad 50 posto. Njemu je povjerenje dalo gotovo 798 tisuća građana i pobjednik je baš u svim županijama i velikim gradovima, pa i u utvrdama HDZ-a. Primorac je pobijedio samo u dijaspori. Dragan Primorac je osvojio 19,35 posto glasova ili oko 315.000 što je lošiji rezultat nego što su očekivali i najgori pesimisti u HDZ-u jer je izgubio s gotovo 30 posto razlike.
Nezavisna Marija Selak-Raspudić je na trećemu mjestu s 9,25 posto glasova, a četvrta je Ivana Kekin s nešto više od 8,9 posto. Zatim slijede nezavisni Tomislav Jonjić s nešto više od pet posto. Mostovac Miro Bulj ja zastao na tek 3,8 posto, Branka Lozo na 2,4 posto, a Niko Tokić Kartelo na manje od 0,9 posto.
- Građani očito cijene što je radio predsjednik Zoran Milanović i žele da to nastavi raditi. On je bio snažna brana okupacije i zauzimanja institucija od jednog malog broja ljudi i tako će biti i dalje jer su građani poslali snažnu poruku - rekao je predstojnik Milanovićeva ureda Orsat Miljenić.
Iako će se održati drugi krug izbora i građani će morati još jednom na birališta, bilo bi pravo čudo kad bi Primorac uspio u konačnici i postati predsjednik. Razlika od 30 posto je više od 483 tisuće glasova. I da je razlika manja, Primorac nema tako široki bazen birača čiji glasovi bi mu se prelili. Usporedbe radi, kad je Milanović na prošlim izborima pobijedio Kolindu Grabar Kitarović, ona je zaostajala nakon prvog kruga tek tri posto ili 55.000 glasova, a imala je veliki bazen od gotovo pola milijuna glasova Miroslava Škore. Na izborima prije deset godina Grabar Kitarović je tijesno odnijela pobjedu u drugom krugu protiv tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, ali nakon prvog kruga je zaostajala tek 1,3 posto ili nešto više od 22.000 glasova. S druge strane, prema istraživanju Ipsosa od petka, čak 80 posto birača Kekin bi glasalo za Milanovića u drugom krugu, a i ona je ih je pozvala da to učine. I čak 46 posto birača Marije Selak-Raspudić se u drugom krugu izjasnilo za Milanovića, a za Primorca tek 27 posto. Milanović uzima čak i 36 posto birača ostalih u drugom krugu.
HDZ i Dragan Primorac su zaista teško potučeni, a naznake fijaska su se već mogle vidjeti. Samo nitko nije očekivao da će poraz biti tako velik. Kad je Primorac ljetos objavio kandidaturu uz podršku HDZ-a i partnera, u vrhu HDZ-a su objasnili kako su se za njega odlučili jer o njemu pozitivno mišljenje ima više od 60 posto građana. Iako je i to njihovo istraživanje pokazivalo da bi izgubio u drugom krugu, računali su da će kao nestranački kandidat uspjeti pridobiti puno šire biračko tijelo od HDZ-ovih birača. U pet mjeseci kampanje on to nije uspio. Dapače, pokazalo se da nije uspio pridobiti ni sve birače HDZ-a i DP-a kao stranaka na vlasti koje su ga podržavale.
Prvi krug izbora tako potvrđuje pravilo da hrvatski građani nakon smrti Franje Tuđmana biraju predsjednika ili predsjednicu koji nisu iz stranke koja je na vlasti. Da će Primorac proći znatno lošije od Milanovića, vidjelo se već iz nekoliko pokazatelja. U kampanji i izbornom sučeljavanju Primorac se nije uspio nametnuti i isprovocirati Milanovića te artikulirati poruku da je riječ o kršitelju Ustava i čovjeku koji dijeli Hrvatsku dok je on ujedinjuje. Kad je krenuo u kampanju, Ipsosova anketa mu je davala 28 posto podrške, zatim je pao na manje od 25 posto, a u posljednjem predizbornom istraživanju je završio na 20,5 posto. Iako je bio izazivač koji je potrošio najviše novca u kampanji, čak 774.000 eura, trend je pokazivao da pada dok je Milanović blago rastao. I već prvi podaci o izlaznosti su pokazali da HDZ-ove i DP-ove utvrde imaju manju izlaznost od prosjeka Hrvatske, a to se kroz izborni dan i nastavilo, što znači da Primorac nije uspio motivirati ni njihove birače. HDZ će morati analizirati je li riječ o namjernom bojkotu. Milanović nije imao ni napisan izborni program, odnosno bolje rečeno on se sveo samo na jedno ime - Andrej Plenković.
Aktualni predsjednik se unatoč nizu gafova u mandatu, od kojih je pokušaj kandidature na parlamentarnim izborima bio nezapamćeni potez, ipak uspio nametnuti svojom porukom da je on jedina brana da HDZ i Plenković ne preuzmu sve poluge vlasti u zemlji. I to je bilo sasvim dovoljno za uvjerljivu pobjedu u prvom krugu izbora. S druge strane, Primorac se pokušao ponašati kao nestranački kandidat kad je objavio svoju kandidaturu, ali to se brzo raspršilo. HDZ-ovci su mu silno zamjerili što se 2009. kandidirao kontra stranke i u drugom krugu pozvao svoje birače da glasaju za Ivu Josipovića, a kulminacija je bila fotografija sa Stjepanom Mesićem, koji je crvena krpa HDZ-ovcima. Isplivala mu je i afera sa stanom te uređenjem ureda dok je bio ministar. Plenković ga je odlučio uzeti pod svoje skute kako bi poboljšali izglede i Primorac je tako ostao vezan uz HDZ, što čak i u toj stranci ocjenjuju promašajem.
- Primorac je vrijedan, pametan i obrazovan čovjek koji je spreman raditi 24 sata na dan, ali to nije bilo artikulirano i kampanja je bila katastrofalna. Najveće pogreške su što su ga potpuno vezali za stranku i sjedio je Plenkoviću u krilu. Čak su odlučili da i njegova boja na izborima bude plava, a trebala je biti bilo koja druga, samo ne ta ako se želi pokazati kao nestranačka osoba - rezimira nam jedan iskusni HDZ-ovac s brojnim izbornim pobjedama.
Drugi HDZ-ovac ističe da, unatoč tome što su Primorca podržali i koalicijski partneri Domovinski pokret, HSLS, HNS i drugi, uopće nije bilo koordinatora koji bi birače i simpatizere tih stranaka usmjeravali prema Primorcu. Andrej Plenković je, ističe, napravio i gaf kad je rekao da kandidati Marija Selak-Raspudić, Miro Bulj, Tomislav Jonjić i Branka Lozo rade za Milanovića jer zbog njih će se glasovi od centra nadesno raspršiti i onemogućiti pobjedu Primorcu. Sad će Primorac loviti baš njihove glasove.
Plenković je sinoć izjavio i da je Primorac izabran za njihova kandidata jer nitko drugi iz HDZ-a nije htio ući u tu utrku, što svakako nije motivacijski za nastavak kampanje.
Rezultat prvog kruga je zato i prvi poraz Plenkovića ove godine nakon što je uspio dobiti parlamentarne i europske izbore. S Primorcem se prekombinirao. S druge strane, iako će čelnik SDP-a, Siniša Hajdaš Dončić, Milanovićev uspjeh predstaviti i kao svoju pobjedu, daleko je od istine da bi svi oni koji su glasali za aktualnog predsjednika svoj glas dali i toj stranci.
Što se tiče ostalih, nezavisna Marija Selak-Raspudić nakon raskola s Mostom isticala je kako bi ona imala puno veće izglede protiv Milanovića u drugom krugu jer bi mogla okupiti širu biračku frontu protiv aktualnog predsjednika. Međutim, pokazalo se da je ipak preslaba za ulazak u drugi krug. Kampanja joj se pred kraj pomalo ispuhala. Ali Selak-Raspudić je izlaskom na ove izbore ipak dobila vidljivost i podršku koju će koristiti za buduću stranku i vrlo vjerojatnu kandidaturu za gradonačelnicu Zagreba. Pokazalo se i da Ivani Kekini iz Možemo! nije odmogao slučaj kave njezina supruga s Nikicom Jelavićem. Kekin je polako rasla u anketama i na kraju završila na nešto manje od devet posto. Ipak, ona je bila treći izbor u Zagrebu, gdje je umalo stigla Primorca, što je Možemovcima puno važnije zbog lokalnih izbora.
Na razjedinjenoj desnici prvi krug izbora je pokazao da Most i njihov Miro Bulj više nemaju podršku kao nekad. Nezavisni Tomislav Jonjić se rezultatom ipak uspio nametnuti kao novo lice dijelu krajnje desnih birača, a to mu je budući politički kapital. Nakon raskola Domovinskog pokreta, Mario Radić i njegova stranka Domino nije uspjela profilirati i podignuti se kroz svoju kandidatkinju Branku Lozo. Vlasnik Furnira, Niko Tokić Kartelo, pak, ostat će zapamćen da je svojom nepripremljenošću u sučeljavanjima barem nasmijao javnost.