Premijera se doživljava kao silu “statusa quo”, čovjeka koji rukama i nogama brani privilegije svoje stranke - i šire gledano, kaste - dok se Milanovića percipira kao čovjeka koji želi razoriti taj sustav
Milanović je miljenik naroda, vole ga jer ‘razara’ jezikom
Filozofija “Ja ratujem sam” lansirala je Zorana Milanovića na vrh popularnosti hrvatskih političara. Prema zadnjem Crobarometru, pozitivan dojam o njemu, u travnju, ima 47 posto građana, što je pet posto više od Plenkovićeva rezultata.
O premijeru Plenkoviću pozitivan dojam ima 42 posto ispitanika. Milanoviću su građani honorirali “Stop” Đuri Sessi, čini se da su mnogi njegovoj aktivnosti pripisali i neizbor Ivana Turudića na vrh Visokog kaznenog suda, a prijedlog Zlate Đurđević, obrazovane, nekorumpirane, neumrežene osobe za predsjednicu Vrhovnog suda također mu je donio bodove.
Premijera se doživljava kao silu “statusa quo”, čovjeka koji rukama i nogama brani privilegije svoje stranke - i šire gledano, kaste - dok se Milanovića percipira kao čovjeka koji, uglavnom jezikom, želi razoriti taj sustav i otpočeti nešto novo.
Većina građana, njih 51 posto, ima naime negativno mišljenje o Plenkoviću. Milanovića negativnim ocjenjuje 47 posto Hrvata, što će reći da je predsjednik podijelio Hrvatsku točno napola, kao jabuku.
Obojica su, doduše, nešto pali u odnosu na ožujak.
Iznenađujuće je da se jedan, zasad lokalni - metropolitanski, ali ipak ne i nacionalni igrač - probio na treće mjesto. To je Tomislav Tomašević, lider Možemo!, s potporom od 39 posto građana koji o njemu misle pozitivno.
Onih koji o njemu misle negativno je 29 posto. To je dokaz da Hrvatska želi promjene. No Tomaševića podupire i 42 posto članova HDZ-a, što je vrlo netipično za tu stranku čije članstvo vrlo rijetko “šara” (o visokoj lojalnosti govori i činjenica da Plenkovića podupire čak 92 posto HDZ-ovaca).
Među biračima SDP-a najpopularniji je Zoran Milanović s potporom od 90 posto, zatim Peđa Grbin sa 71 posto, a na trećem se mjestu i kod njih našao Tomašević s potporom od 61 posto. Ispitanici ključnim problemom u zemlji vide nezaposlenost (19,5 posto).
Slijede korona, neučinkovito organizirano procjepljivanje stanovništva (17,4 posto ispitanika), korupcija i kriminal na visokoj razini (12,7 posto).
Peti po redu je nizak standard i niske plaće (6,7 posto), što dokazuje da ljudi ne bježe iz Hrvatske zbog siromaštva, nego zbog loše, korumpirane i neefikasne vlasti koja brine samo o sebi. Istraživanje je provela agencija Ipsos na 986 građana metodom osobnog razgovora od 1. do 20. travnja.