Migranti ulaze iz Bjelorusije, a Talijani izbjeglice brodom voze u Albaniju: 'Primit će ih 36.000'

Talijanski brod s prvom skupinom migranata došao je jučer u luku Shengjin u Albaniju. Time je započeo plan za obradu tisuća tražitelja azila u inozemstvu. Italija je, naime, izgradila dva prihvatna centra u Albaniji, što je prvi takav dogovor koji uključuje državu EU koja preusmjerava migrante u zemlju izvan nje kako bi spriječili nezakonite dolaske. Prva skupina migranata koja će biti obrađena prema novom dogovoru, a sastoji se od 10 Bangladešana i šest Egipćana, pokupljena je u nedjelju na moru na brodovima koji su isplovili iz Libije.

Migrante će prvo provjeravati u Shengjinu, a zatim ih se vodi do smještajnih centara u unutrašnjosti zemlje, gdje će čekati da im se obrade dokumenti. Ako im se odobri azil, ići će u Italiju, a ako ne, onda ih se vraća kući. U objektima u Shengjinu i Gjaderu radit će talijansko osoblje. Prema dogovoru, ukupan broj migranata koji su istodobno prisutni u Albaniji ne može biti veći od 3000. Italija je rekla da će u Albaniju biti poslani samo muškarci koji dolaze iz zemalja koje su klasificirane kao sigurne. Prema uvjetima albanskog sporazuma, do 36.000 migranata mogu primiti svake godine, sve dok dolaze s popisa sigurnih zemalja, što ozbiljno ograničava mogućnost da dobiju azil.

PETOGODIŠNJI DOGOVOR Prvi talijanski brod s migrantima stigao u Albaniju

Agencija Europske unije za azil (EUAA) zabilježila je ukupno 513.000 novih zahtjeva za azil od siječnja do kraja lipnja 2024., a to je za 6000 manje u odnosu na prvu polovicu 2023. Obuhvaćeni su podaci iz svih zemalja EU te i Norveške i Švicarske koje nisu dio Unije. Najviše zahtjeva među 29 zemalja ponovno je zabilježeno u Njemačkoj - 124.000. Oko 71.000 tražitelja azila došlo je iz ratom razorene Sirije, što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2023. Isto je učinilo 45.000 Afganistanaca. Na razini EU je Španjolska na drugome mjestu s 88.000 zahtjeva u prvoj polovici godine, slično kao i prošle godine. I

talija je odmah iza nje s 85.000 zahtjeva. U Hrvatskoj su zabilježena 654 zahtjeva, a pozitivno ih je odobreno 40. Najviše tražitelja azila u Hrvatskoj dolazi iz Rusije, Turske i Sirije. Najmanje zahtjeva za azil bilo je u Mađarskoj, svega 13. U devet mjeseci ove godine u EU je ilegalno pokušalo ući 166.000 ljudi, što je manje za 42 posto nego u istom razdoblju lani. No kroz Bjelorusiju prema Poljskoj i Litvi znatno je broj porastao.

Zabilježeno je oko 13.200 takvih pokušaja, što je povećanje od 192 posto, priopćio je Frontex. Kroz Balkan je htjelo ući njih 17.000. Zbog svega je EU krajem prošle godine dogovorila stroži zajednički sustav azila. Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, najavila je donošenje zakona za uklanjanje većeg broja migranata bez prava ostanka iz EU.

NOVA POLITIKA EU Tusk želi suspendirati pravo na azil: 'Nećemo dozvoliti narušavanje naše sigurnost!'

- Vratilo se samo oko 20 posto državljana trećih zemalja kojima je naređeno da odu - rekla je Leyen.

U međuvremenu, zemlje EU su zbog ilegalnih migranata pooštrile granične kontrole. Tako je Nizozemska proglasila izvanredno stanje, a Njemačka je uvela kontrole duž 3700 kilometara granice, koje će trajati najmanje šest mjeseci. Kontrolu na granicama imaju i Slovenija, Austrija, Češka, Slovačka... Švedska pak migrantima nudi 30.000 eura da se vrate u matičnu zemlju. Hrvatska policija dnevno uhiti 5-6 krijumčara.