Migranti naviru prema Grčkoj, fotografije su neizmjerno tužne

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odlučio je otvoriti Tursku granicu za izlaz migranata nakon što su u Siriji ubijena 33 turska vojnika. 

Iz Sirije pak zbog cjelokupne situacije ljudi i dalje bježe, a veliki dio njih to čini preko Turske. Ovih dana prema Grčkoj su tako krenuli deseci tisuća migranata, a kako je izgledao njihov dolazak na otok Lezbos zabilježio je fotoreporter Angelos Tzortzinis. 

36

"Grčka će štititi svoje granice a migranti će biti vraćeni"

Grčki premijer Kiriakos Micotakis rekao je u nedjelju da je Grčka odlučna u tome da štiti svoje granice i upozorio migrante da ne “pokušavaju ući u zemlju ilegalno jer će biti vraćeni.”

Micotakis je također rekao da će u utorak s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom posjetiti Evros, granični prijelaz s Turskom.

Grčka je u stanju maksimalne pripravnosti kako bi zaštitila svoje granice od priljeva tisuća migranata.

- Naše vijeće za nacionalnu sigurnost odlučilo je podići razinu zaštite na granicama na maksimum, rekao je Micotakis nakon kriznog sastanka vlade. 

Grčka je u nedjelju rekla da se suočava s ozbiljnom prijetnjom dok se tisuće migranata okupljaju na njezinim granicama, nakon što je Turska odlučila pustiti migrante prema zapadnoj Europi.

- Turska koordinira i ohrabruje kretanje, rekao je novinarima glasnogovornik grčke vlade Stelios Pecas, rekavši da se radi o "prijetnji nacionalnoj sigurnosti zemlje”.

Turska je otvorila svoje granice s Europom, Grčkom i Bugarskom, dajući slobodan prolaz tisućama izbjeglica i migranata. Tako vrši pritisak na EU i članice NATO-a kako bi dobila njihovu podršku za svoje vojne operacije u Siriji.

Plenković: "Grčka vlada neće puštati migrante da nezakonito prolaze"

Aktualna grčka vlada premijera Kiriakosa Micotakisa neće puštati migrante kojima je Turska otvorila granice da nezakonito prolaze preko grčkog teritorija a mi ćemo im svim sredstvima pomagati u zaštiti vanjskih granica EU-a, rekao je u nedjelju hrvatski premijer.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da je "otvorio vrata" za migrante nakon smrti desetaka njegovih vojnika u zračnim bombardiranjima režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada na sjeveru Sirije.

EU se oslanjala na Tursku da zaustavi migrantski val nakon što je od 2015. u Europu stiglo više od milijun ljudi s Bliskog istoka što je izazvalo političku krizu u Europi.

"Ova situacija zahtijeva europski odgovor, prije svega političko-diplomatski, i direktnim razgovorima s Turskom i na tome isto u ovom trenutku radimo", rekao je Andrej Plenković u Dnevniku HRT-a, dodajući da će aktualni grčki premijer, čija je stranka članica EPP-a kao i HDZ, voditi sasvim drugačiju politiku prema ilegalnim migrantima od one koju je vodio njegov prethodnik Aleksis Cipras.

"On neće voditi istu politiku kao njegov prethodnik Cipras, njegova vlada neće puštati migrante i izbjeglice na ovakav nezakonit način na teritorij Grčke. Mi ćemo im svim mogućim raspoloživim sredstvima pomagati u tome da zaštitimo vanjske granice EU-a, a to su u ovom konkretnom slučaju grčka i bugarska granica", rekao je.

Dodao je da je u intenzivnoj komunikaciji sa svim čelnicima, i onima EU-a kao i s grčkim i bugarskim premijerom i da se koordinira zajednički stav.

Plenković je naglasio da će Hrvatska sljedeći tjedan, kao zemlja koja predsjedava Vijećem EU-a, biti domaćin 5 sastanaka, "među ostalima radimo na tome da se održi izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova".

Potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas, glavni europski dužnosnik za migrantsko pitanje, zatražio je u nedjelju od Hrvatske sazivanje hitnog sastanka ministara unutarnjih poslova EU-a nakon što je Turska otvorila svoje granice za migrante koji se žele domoći Europe.

Schinas se obratio hrvatskom ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću kako bi zatražio hitni sastanak ministara unutarnjih poslova, napisao je Schinas na Twitteru.

Na pitanje kako bi Hrvatska reagirala kada bi veći broj migranata došao do njezinih granica, Plenković je kazao kako hrvatske granice čuva hrvatska policija i kako se trenutno ne promišlja o drugim modalitetima.

"Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija. Mi nismo u ovom trenutku još u situaciji da razmišljamo više o tome - mi imamo 6500 graničnih policajaca, apsorbirali smo iz europskih fondova 270 milijuna eura za jačanje Schengena -  tu odgovornost primarno ima policija. Ako dođe do veće eskalacije, tada ćemo promišljati o tome treba li uključiti Hrvatsku vojsku", naglasio je premijer.

On je dodao kako upravno govori da je jedini mogući način rješavanja krize na njezinu izvorištu, a to je sada Sirija.

Turska je otvorila svoje granice s Europom, Grčkom i Bugarskom, dajući slobodan prolaz tisućama izbjeglica i migranata. Tako vrši pritisak na EU i članice NATO-a kako bi dobio njihovu podršku za svoje vojne operacije u Siriji.

Turska je u nedjelju ustvrdila da je dozvolila preko 75 tisuća migranata da pređu tursku granicu i krenu prema Europskoj uniji.

Grčki policijski izvori do sada su tek potvrdili da je više od 500 migranata stiglo do grčkih otoka, najviše do Lezbosa. Bugarska tvrdi da njezinu granicu nije prešao nijedan migrant.

Božinović: "Hrvatska policija efikasno štiti hrvatsku granicu"

Hrvatska policija efikasno štiti hrvatsku granicu, a u ovom trenutku nema vidljivih povećanja migrantskih kretanja zapadnobalkanskom rutom niti podizanja aktivnosti na granici sa Srbijom, rekao je u nedjelju ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Komentirajući migrantski val iz Turske koja je, nezadovoljna suradnjom s Europskom unijom, pustila dio migranata da krenu prema Grčkoj, Božinović je na konferenciji za medije Stožera civilne zaštite podsjetio da "Hrvatska ima plan već nekoliko godina".

"U stalnom smo kontaktu s europskim institucijama. (Malo prije) razgovarao sam s potpredsjednikom Europske komisije Margaritisom Schinasom", rekao je.

Schinas je u nedjelju zatražio od Hrvatske koja ovo polugodište predsjeda EU-om, da sazove hitan sastanak ministara unutarnjih poslova EU-a nakon što je Turska otvorila svoje granice za migrante koji se žele domoći Europe.

"U ovom trenutku nema vidljivih povećanja na toj ruti, koja se zove istočnomediteranska ili zapadnobalkanska", rekao je Božinović.

Europska unija u ovom trenutku djeluje u dva smjera, diplomatskim putem kako bi se deeskaliralo stanje u Idlibu (na sjeverozapadu Sirije), a s druge strane djeluje humanitarno, kazao je.

U tu je svrhu EU "odobrio 60 milijuna eura interventne pomoći kako bi se osigurao smještaj, hrana i medicinska skrb za Sirijce koji su u ovom trenutku u Idlibu", rekao je ministar Božinović.

Zbog ofenzive siriijske vojske na Idlib, posljednjeg većeg pobunjeničkog uporišta u toj zemlji, stotine novih tisuća izbjeglica kreće prema Turskoj na čijem se tlu već nalazi 3,7 milijuna Sirijaca.

Božinović je rekao da je hrvatska granična policija na svom redovitom poslu i za razliku od drugih zemalja, stalno je izložena pritisku migranta. 

Kazao je da hrvatska policija ima redovit kontakt sa Srbijom i dodao "Nema vidljivih znakova podizanja bilo kakvih aktivnosti na granici sa Srbijom".

Oko 6.500 graničnih policajaca raspoređeno je duž naše granice i mi ne očekujemo da će migranti ući u Hrvatsku", reka je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak na konferenciji za novinare.

EU se oslanjala na Tursku da zaustavi migrantski val nakon što je od 2015. u Europu stiglo više od milijun ljudi s Bliskog istoka što je izazvalo političku krizu u Europi.

Idući tjedan hitan sastanak ministara vanjskih poslova EU-a o stanju u Siriji

Ministri vanjskih poslova EU-a idući će se tjedan sastati na "izvanrednom sastanku" na kojem će raspravljati o pogoršanju stanja u Siriji, zbog čega su brojni migranti krenuli prema granicama EU-a, najavio je u nedjelju šef europske diplomacije Josep Borrell.

Borbe u pokrajini Idlib, posljednjem uporištu pobunjenika i džihadista u Siriji, "predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti", rekao je Borell.

Posljedica toga je "strašna humanitarna kriza", a u suočavanju s njom Europska unija "mora udvostručiti napore i pribjeći svim sredstvima kojima raspolaže ", dodao je.

Sastanak bi se trebao održati u nadolazećem tjednu, iako precizan datum još nije određen.

Borell je pozvao sve strane koje su uključene u sukob da se “hitno uključe u politički proces” te je rekao da EU mora “nastaviti mobilizirati sredstva kako bi se umanjila patnja civilnog stanovništva” te da mora biti omogućen humanitarni pristup svim područjima.

“U isto vrijeme, nastavljamo pomno pratiti migrantsku situaciju na našim vanjskim granicama”, rekao je Borrell, naglasivši da se sporazuma o migrantima između Turske i EU "treba pridržavati”.