Imigracijski odjel Zambije odbio je danas poslijepodne pustiti djecu iz države, unatoč nalogu sutkinje, uz obrazloženje da čekaju daljnje upute
OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA
Metelko-Zgombić: Djeca moraju dobiti suglasnost za napuštanje Zambije. Nadamo se već sutra
Kontroverzno suđenje Hrvatima u Zambiji završilo je u četvrtak oslobađajućom presudom. Osam Hrvata uskoro bi se trebalo vratiti doma, zajedno s posvojenom djecom.
U emisiji HRT-a Otvoreno gostovali su državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb, Nazorova, dr.sc. Jasna Kelava Ćurković i osnivačica udruge posvojitelja Adopta Diana Topčić-Rosenberg.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:17
Metelko-Zgombić komentirala je poslijepodnevni preokret u slučaju kada je imigracijski odjel Zambije odbio pustiti djecu, unatoč nalogu sutkinje, uz obrazloženje da čekaju daljnje upute.
- Danas je sud donio odluku i oslobodio naše državljane i odredio da se oni zaista mogu zajedno s posvojenom djecom vratiti u Hrvatsku. I tada na tom suđenju je ujedno službenica iz imigracijskog ureda rekla jednom kad dobiju pisani otpravak presude da će po njoj postupiti. Međutim stvar je u tome da je danas na ročištu sutkinja izrekla usmenu presudu i bilo je potrebno poslijepodne da se to i napiše. I tek je kasnije danas, kasno poslijepodne je došao pisani otpravak presude i tada je bilo prekasno da se to riješi zajedno pred imigracijskim odjelom. Očekujemo da će sutra zajedno s tom presudom stvar biti riješena. Moramo biti još malo strpljivi jer postoje još određeni administrativni postupci koji se trebaju riješiti.
- Dakle, djeca onda trebaju dobiti još suglasnost da mogu napustiti zemlju. Uglavnom, to će još potrajati. Mi očekujemo da će to sutra biti riješeno. Kao što je veleposlanik spomenuo, problem je u tome što zaista Ndola ima mali broj letova i ako se ne stigne to napraviti sutra do jedan sat, onda neće biti moguće iz Ndole letjeti sutra. Prema tome, moramo biti još malo strpljivi, ali ono što mi činimo s naše strane je da držimo sve pod kontrolom i dalje ćemo biti na usluzi našim državljanima. Sad im čak i pomažemo malo pronaći neke odgovarajuće letove, zavisno od trenutka kada će dobiti djecu, objasnila je detaljno državna tajnica trenutačnu situaciju.
Na pitanje je li to bio težak zadatak za diplomaciju Metelko-Zgombić je rekla da je bio dosta težak jer su bila velika očekivanja.
- Ministarstvo vanjskih i hrvatskih poslova stvarno se aktiviralo od prvog trenutka kad smo to saznali te djelovalo. Pružili smo konzularnu pomoć koja nije bila tako jednostavna za pružiti. Riječ nije o Lusaki, nego Ndoli koja je 2000 km udaljena od naših veleposlanstva u Pretoriji. Bilo je potrebno je organizirati i bilo je tamo i Hrvata koji su pomagali. Dakle, kontaktirali smo i druge kolege kojima je čak i konzulat u Ndoli.
- Puno toga smo radili, dostavljali smo im hranu i lijekove i osigurali da imaju jedan humani tretman. Naravno, kada je netko u pritvoru, u zatvoru, da tada tretman kakav god bio, naravno da im teško pada. Ali smo činili sve da im taj boravak tamo, a onda kasnije i na slobodi, bude što lakši. To smo činili u okviru Bečke konvencije o konzularnim odnosima i stvarno smo vodili računa da ni na koji način ne pređemo crtu, da ne idemo preintenzivno prema zambijskim vlastima, jer u konačnici uvijek moramo poštivati i tijela i sudove države domaćina i tako je bilo- izjavila je Metelko-Zgombić.
- Djelovali smo malo i diplomatski, angažirali i neke kolege iz EU, nekih drugih prijateljskih diplomacija. Ministar Grlić Radman je izravno kontaktirao i zambijskog ministra vanjskih poslova, onda smo uspostavili kontakt, povezali našeg ministra pravosuđa sa zambijskim, pa ministar rada i socijalne skrbi sa svojom kolegicom. Dakle, bilo je jako puno kontakata, pisama, poruka kako bi pokazali da nadležna tijela Republike Hrvatske stoje na raspolaganju tijelima Zambije i da smo im spremni pružiti sve podatke koje oni smatraju potrebnim i da na neki način osiguramo da istina i taj postupak završi na pravi način. Ja bih rekla da to zaista se i dogodilo- dodala je.
Osnivačica udruge posvojitelja Adopta Diana Topčić-Rosenberg otkrila je što nam je pokazao slučaj iz Zambije. Rekla je kako je oslobađanje Hrvata bilo olakšanje i radost.
- Ono što se meni čini važno reći je da su tijekom ovih šest mjeseci svi sudionici tog procesa u Zambiji prošli kroz jednu veliku traumu, da su aw potencijalni posvojitelji sigurno se našli u izrazito neočekivanoj situacije i da je bilo teško i traumatično, ali da je isto tako bilo teško i traumatično djeci, istaknula je.
- Svako posvajanje kad se dogodio isto je određena vrsta trauma jer se tijekom posvajanja zapravo događaju nekakvi isti gubici. Djeca gube sve ono s čime su odrasla u svojoj primarnoj obitelji. U ovom slučaju su ta djeca izgubila i svoju biološku obitelj iz Demokratske Republike Kongo, bez obzira jesu li su oni preminuli ili su ih dali na posvajanje. Izgubili su svoj jezik, svoju kulturu. Iz Demokratske Republike Kongo došli su u Zambiju gdje su onda morali učiti novi jezik i navikavati se na potpuno drugu situaciju. I sad će doći u Hrvatsku koja će biti treća kulturološka sredina. Mislim da je izuzetno važno prepoznati da djeci, a i posvojiteljima, treba pomoć i podrška. I nekako bih apelirala da se i nadležni sustav u to uključi kako bi ovaj nekakav period koji dolazi olakšao- naglasila je Topčić-Rosenberg.
Mađerić je objasnila što donose izmjene Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji bi trebao urediti međudržavna posvojenja iz trećih zemalja.
- U samom trenutku kada se dogodio slučaj Zambija i, kao što je rekla kolegica državna tajnica, od toga dana pa sve do danas, ali i svim narednim danima, sva nadležna tijela i Vlada u cjelini su u svakodnevnom kontaktu kako bi i našim četvero parova hrvatskih državljana, ali i četvero djece, koji su također hrvatski državljani, pomogli u ovome procesu. U konačnici, kada dođu u Hrvatsku, mi ćemo im biti i na raspolaganju za svu stručnu, pravnu i psihološku pomoć- rekla je.
- Danas su izmjene i dopune zakona o međunarodnom privatnom pravu predstavljene u Hrvatskom saboru. Nositelj je Ministarstvo pravosuđa i uprave, ali upravo s našim ministarstvom, ministrom Piletićem i ministrom Malenicom, intenzivno smo komunicirali kako bi dodatno osnažili proces priznavanja stranih sudskih odluka prilikom posvajanja iz trećih država, dakle država koje nisu potpisnice Haške konvencije. Ono što je izuzetno bitno za sustav socijalne skrbi jest to da će sud biti dužan obratiti se našem ministarstvu, dakle Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, te tražiti podatak jesu li potencijalni posvojitelji upisani u registar posvojitelja.
- Posvojitelji prije nego što i krenu u proces posvajanja iz trećih država, znači posvajanje i u Hrvatskoj i u državama koje su potpisnice Haške konvencije, moraju se u državi boravišta, prebivališta upisati u registar posvojitelja. Ukoliko će sud priznati takvu stranu sudsku odluku, tada će sud biti dužan obavijestiti resorno ministarstvo i Zavod za socijalni rad o svojoj odluci kako bi u narednih šest mjeseci, temeljem obiteljskog zakona, nadležni područni ured Zavoda za socijalni rad pratio tu obitelj s glavnim ciljem kako bi se i djeca integrirala u sredinu u kojoj će doći živjeti, ali i uz jednu stručnu, psihološku, jako i snažnu pomoć i posvojiteljima.
Kelava Ćurković, ravnateljica Dječjeg doma u Nazorovoj se pak osvrnula se posvajanje djece u Hrvatskoj.
- Već 30 godina sam u Nazorovoj i uvijek je veliki interes za posvajanje, puno veći nego što ima djece koja su pravno raspoloživa za posvajanje. Zbog toga se stvara dojam da posvajanje u Hrvatskoj ide sporo. Zapravo nema pravila. Netko će čekati dulje, netko kraće, ovisi i o preferenciji samih posvajatelja. Dijete koje dobi žele posvojiti, žele li posvojiti djecu s nekim teškoćama ili ne...Mogu reći da se broj posvojenja povećao u zadnjih dvije-tri godine. Svi mi u sustavu se nadamo da će se ti procesi brže završavati i da će biti više djece koja ispunjavaju pretpostavke za posvojenje. Mi u Nazorovoj smo svjedoci, u posljednjih nekoliko godina, zaista velikog povećanja broja izdvajanja djece iz primarnih obitelji. Najmanje dva do tri puta više što se tiče male djece, u usporedbi sa situacijom prije 10 godina.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
