Metalurški fakultet Sisak ima isključivo žensku upravu, a većinu polaznika čine studentice

Metalurški fakultet broji svoju službenu povijest od 1960. godine kad se počeo izvoditi prvi samostalni studijski program iz polja metalurgije i dosada su zapravo svi dekani bili muškarci. Naravno, vremena su se promijenila pa tako i ja tu pronalazim svoju ulogu, kaže nam prof.dr.sc. Zdenka Zovko Brodarac, prva dekanica Metalurškog fakulteta Sisak Sveučilišta u Zagrebu.

Dok je svojedobno razmišljala o tome koji bi mogao biti njezin poziv s jedne strane san joj je bio biti novinar, a s druge strane pokazivala je izrazit interes za tehničku grupu predmeta. 

- Moj otac bio je obrtnik, autolimar lakirer pa sam većinu svog djetinjstva provela u radionici. I to je nekako prevladalo u meni, taj interes za prirodne i tehničke predmete i pronašla sam zapravo interes upravo za studij metalurgije - prisjeća se Brodarac kojoj je ovo 5. godina mandata. Dekanica je od 2017. godine.

- Bila sam dvije godine dekanica, onda godinu dana vršitelj dužnosti i sad sam opet u regularnom mandatu. Završava mi s 30. rujna 2022. Trenutno su u tijeku izbori za sljedeće mandatno razdoblje, opet sam se kandidirala, nemam protukandidata pa nadam se da neće biti problema u prepoznavanju interesa da fakultet nastavi u ovim smjernicama u kojima smo ga započeli razvijati - pojašnjava dekanica.

Unatoč tomu što se metalurgija smatra izvorno muškim zanimanjem i često se povezivala samo i isključivo sa Željezarom Sisak pa se uvijek mislilo da je to nekakvo crno ili prljavo zanimanje, metalurgija je zapravo u posljednjih pet, šest desetljeća izrasla u sasvim modernu, suvremenu struku koja sve više privlači žene. 

- Zašto je to tako? Zato što se mi danas više ne bavimo poluproizvodima, mi se danas doista bavimo gotovim proizvodima dakle proizvodima dodatne vrijednosti, a ti proizvodi zapravo pokrivaju od medicinskog područja, svemirske tehnologije, automobilske industrije, avioindustrije, zaštite okoliša iznalaženjem nekih novih mogućnosti, u smislu izbora energije. Puno je tu područja koja su usko povezana s metalurgijom i to sve više privlači žene u ovu struku. Dokaz tomu je i činjenica što danas imamo upravu Metalurškog fakulteta koja je u potpunosti ženska uprava. Uz mene su dvije prodekanice,  izv.prof.dr.sc. Natalija Dolić, koja je prodekanica za nastavu, i doc.dr.sc. Ivana Ivanić, prodekanica za znanost i financije. U posljednjih pet godina doista razvijamo studijske programe pa smo tako prije tri godine počeli izvoditi jedinstveni studijski program, sveučilišni preddiplomski studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš. Voditeljica tog studijskog programa je opet žena, profesorica Anita Begić Hadžipašić. Sad smo prijavili novi diplomski studij, nastavak na taj preddiplomski, gdje je opet žena preuzela vodeću ulogu u organizaciji i osmišljavanju tog studija - nastavlja Brodarac.

Razvijaju još jedan studijski program pod nazivom Inženjerstvo tehničkih materijala u okviru kojeg žele okupiti veći broj fakulteta. Oni bi bili nositelji, drugi je Fakultet strojarstva i brodogradnje, zatim Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije te Građevinski fakultet. Voditeljica te radne skupine, kaže Brodarac, je opet žena, prof. Ljerka Slokar Benić. 

- Još jedan primjer ženskog liderstva je naš Centar za ljevarstvo - SIMET, projekt koji je financiran iz EU fonda za regionalni razvoj Konkurentnost i kohezija. Vrijednost projekta je 40,4 milijuna kuna, partner u tome nam je Sisačko-moslavačka županija. Moram reći da sam taj projekt pokrenula ja, još dok sam bila prodekanica za znanost i financije, u prethodnom mandatnom razdoblju. Na fakultetu težimo izvrsnosti koju prikazujemo i kroz inovacije. U zadnjih pet godina imamo 14 inovacija u odnosu na 20 djelatnika u znanstveno-nastavnom zvanju. Mi želimo te naše inovacije dovesti do komercijalizacije odnosno unaprijediti naše gospodarstvo - govori dekanica.

Iznosi podatak da je u pandemijskoj 2020. godini proizvodnja upravo iz metalske industrije,  činila 15,5 posto industrijske proizvodnje Hrvatske. Robna razmjena, odnosno izvoz upravo iz te grane činila je 24 posto bruto društvenog proizvoda. 

- Što se tiče interesa studenata i tu se moramo pohvaliti da je interes djevojaka za našu struku sve veći i veći. Ukupno imamo 43 djelatnika, od toga 63 posto čine žene. Izvodimo trenutno dva studijska programa, preddiplomski sveučilišni studij Metalurgije/diplomski studij metalurgije te preddiplomski studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš. Ono čime se također volimo pohvaliti je da u ukupnom broju studenata imamo 43 posto studentica. Možda bi se moglo činiti da tu neku prevagu ima ovaj drugi studij Sigurnosti, no to nije točno. Na njemu imamo 41 posto žena, dok na studiju Metalurgije imamo 63 posto žena. Naše studentice su aktivne, proaktivne, zainteresirane... Jako sam ponosna na naše studente općenito, kao i na svoje djelatnike - rado Brodarac priča o uspjesima svojih studenata i djelatnika. Dodaje da se i danas susreću s određenim predrasudama, primjerice određeni direktori i vlasnici tvrtki znaju se iznenaditi kad im na sastanak stigne žena, no ubrzo shvate da je pred njima stručan sugovornik, koji dobro poznaje struku.

U prošloj akademskoj godini imali su ukupno 143 studenta, što nije konačan broj. Studij Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš dobro se popunjava, no što se tiče studija Metalurgije, Brodarac priznaje da se malo muče s popunjavanjem kvota. 

- Možda je dijelom razlog tome što impakt naše industrije i prednost studiranja metalurgije nije dovoljno vidljiv u svakodnevnim, informativnim emisijama. Iskreno se nadam da će se i naša filozofija struke promijeniti i da će se spoznati zašto je ta naša metalurgija važna upravo za Hrvatsku, biti izvoznik u vrijednosti od 24 posto bruto društvenog proizvoda je zaista značajan učinak - smatra naša sugovornica.

Studente nastoje privući brojnim pogodnostima, od tutorskog sustava u kojemu svaki novoupisani student dobije svojeg tutora, a županija to čini stipendiranjem svakog studenta koji upiše studij Metalurgije. Ono što Brodarac smatra svojevrsnim nedostatkom je relativno loš studentski standard u Sisku. Nedostatak studentske menze te studentskog doma za smještaj studenata iz udaljenijih područja, kao i studenata iz inozemstva koji u Sisak stižu putem Erasmus programa razmjene.

U razornom potresu 29. prosinca 2020. godine i Metalurški fakultet pretrpio je znatna oštećenja. Dijelovi ustanove imaju žutu, a dijelovi crvenu naljepnicu. 

- Natječaj za obnovu zatvara se 5. ožujka, mi smo predali cjelovitu dokumentaciju s namjerom cjelovite obnove fakulteta te se nadamo da će i taj dio relativno brzo biti apsolviran. Voditelj tog projekta opet je žena, moja ovlaštenica za zaštitu na radu, ujedno moja asistentica na projektu Centra za ljevarstvo - govori Brodarac te dodaje da nakon cjelovite obnove planiraju u prizemlju urediti prostor za studente, koji bi služio za posluživanje hrane, a mogli bi ga koristiti i za druženja.

Prije dvije godine HZZ je izradio analizu zapošljivosti studenata Metalurškog fakulteta. Rezultati su ih ugodno iznenadili jer se pokazalo da se njihovi studenti zaposle u roku od nula do tri mjeseca od završetka fakulteta. Mnogi se u struci zaposle i prije diplome te odaberu temu i mentora, kako bi povezali svoje radno mjesto s akademskim obrazovanjem. 
Mogu se zaposliti, među ostalim, u ljevaonicama kojih u Hrvatskoj ima 60-ak te su dosta orijentirane na automobilsku industriju, ali i na ostale gotove proizvode. Zapošljavaju se i u tehničkim institutima, laboratorijima za istraživanje, a vrlo su cijenjeni i u obrazovnom sustavu. 

Osvrnula se i na Centar za svemirsku i inovativnu tehnologiju u Sisku. Taj Centar osnovala je Sisačko-moslavačka županija, a Tehnička škola Sisak i Metalurški fakultet su partneri. 

- U cijeloj priči nije poanta u tome da će mi ovdje izgraditi svemirsku stanicu ili raketu, ali svakako smo vrlo blizu osmišljavanju i proizvodnji satelita. Konkretno, jedan od naših doktoranada radi na temi potpuno nove aluminijske legure koja će služiti kao kućište i zaštita tog satelita prilikom lansiranja u orbitu - kaže dekanica te dodaje da je na njima da razvijaju materijale, unaprjeđuju tehnologije, od čega može profitirati gospodarstvo.

- Akademska zajednica mora biti na raspolaganju gospodarstvu kako bi gospodarstvo postalo konkurentnije. Kad je gospodarstvo konkurentnije, onda je i vidljivije pa smo i mi vidljiviji. Industrija strategija Hrvatske je bila fantastičan dokument, a vrijedio je od 2014. do 2020. i tamo je upravo ljevarstvo kao dio metalurgije prepoznato kao pokretač. Kada neku industriju procjene pokretačem pretpostavlja se da će ostvariti više od pet posto dobiti, međutim nije bilo dovoljno projekata koji bi omogućili industriji da investiraju u svoje tehnologije i to u suradnji s akademskom zajednicom - smatra dekanica.

Pozvala je buduće studente da promisle o Metalurškom fakultetu jer je to mjesto na kojem će dobiti vrlo specifična znanja po kojima će i oni biti posebni na tržištu rada.

- Uvjeti studiranja na našem fakultetu će zasigurno i nakon obnove biti izvrsni, a kad se u potpunosti opremimo kroz infrastrukturne projekte, a i samoinicijativno idemo u prilagodbu jednog prostora samo za njih koji će im biti na raspolaganju za prehranu. Nadamo se da će i politika, kako lokalna tako i javna, podržati razvoj upravo kroz studentski smještaj - ističe naša sugovornica.