Markić javno prozvala školu zbog transrodnosti. Pitali smo institucije hoće li reagirati

Na sjednici saborskih Odbora za zdravstvo i socijalnu politike, te za obitelj, mlade i sport o transrodnosti djece u Hrvatskoj, održanoj u četvrtak, predsjednica udruge „U ime obitelji“ Željka Markić izrijekom je spomenula jednu zagrebačku srednju školu. Ustvrdila je kako je u toj školi "najviše djece u postupku rodne tranzicije".

- Ono što smo mi dobili kao informaciju, a pokušali smo ih što detaljnije prikupiti, jest da postoje u Zagrebu neke škole koje imaju velik broj takve djece, kao naprimjer ... (op. a. ne navodimo ime škole zbog zaštite djece), kao škole po cijeloj Hrvatskoj, gdje djeca moraju svoje kolege dojučerašnjeg dečka, moraju oslovljavati u ženskom rodu, s njima se ne radi, ne provjerava se kako oni to doživljavaju, ne razgovara se s profesorima - izjavila je Markić koja je pozvana kao stručna govornica.

Zbog toga su sjednicu nakon oštre debate napustili članovi Možemo! i SDP-a, kao i prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić, koja dugi niz godina radi s transrodnim osobama. Ona u početku nije bila ni pozvana na tematsku sjednicu iako je jedna od najvećih stručnjakinja u Hrvatskoj o ovoj tematici. No nije ostala do kraja jer su joj dali tek 5 minuta, za razliku od, primjerice, Hermana Vukušića koji je dobio 15 minuta.

DRAMA U SABORU Ljevica napustila sjednicu o transrodnoj djeci: 'Sramotno je da se daje legitimitet Markićki'

Oni su već jučer upozorili kako se iznimno ranjiva skupina društva izvrgava političkim igrama i još većoj društvenoj stigmi. No to nije spriječilo Željku Markić da javno iznosi ime škole s podacima za koje nikome nije jasno kako ih je prikupila. Također je izjavila kako "nastavnici i učenici dobivaju upute o tome kako trebaju oslovljavati djecu u tranziciji“, te da nemaju prave edukacije o tome.

Stoga smo nadležnim institucijama, pravobraniteljici za djecu, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kao i zagrebačkom Gradskom uredu za obrazovanje poslali upit hoće li reagirati na takvo ugrožavanje privatnosti maloljetne djece, jesu li dobili prijave kakve spominje Markić, te jesu li za nastavnike i stručnjake u školama organizirane edukacije po pitanju transrodnosti.

Zasad nam je odgovorila Helenca Pirnat-Dragičević, koja ističe kako o potrebama i zaštiti prava transrodne djece relevantne informacije mogu dati samo stručnjaci koji su kroz svoj rad dodatno educirani za rad s transrodnim osobama, stručnjaci koji se bave pitanjima rodnog identiteta i rodnog izražavanja djece i mladih.

- Relevantne podatke vezane za transrodnu djecu na jučerašnjoj sjednici su iznijele predstavnice institucija koje su ovlaštene za njihovo prikupljanje - Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Istovremeno, tvrdnje koje je iznijela gospođa Markić odraz su njezinih stavova o temi jučerašnje rasprave. Ona je ovoj temi pristupila iz perspektive vlastitog svjetonazora, što nije izolirana situacija u političkim raspravama. U takvim raspravama je moguće iznositi dojmove o određenim pitanjima i govoriti o "podacima“, bez jasnog navođenja izvora tih podataka i načina na koji su isti pribavljeni - ističe pravobraniteljica, te nastavlja:

zahad rodio carskim rezom Par iz Indije koji je pauzirao tranziciju u drugi spol dobio je bebu: 'Ostvarenje našeg sna'

- U raspravama koje se u javnom prostoru vode o potrebama transrodne djece, iz fokusa niti u jednom trenutku ne smijemo izgubiti potrebu njihove zaštite od negativnih, stigmatizirajućih i diskriminatornih poruka koje se mogu negativno odraziti na njihovu dobrobit i mentalno zdravlje. Takve poruke mogu dodatno pridonijeti već ionako prisutnoj patnji koju osjeća dijete, odnosno mlada osoba s rodnom disforijom, ali i njegovi roditelji.

Ured pravobraniteljice navodi kako od njih nije prema bilo kojoj obrazovnoj instituciji išao nalog o eventualnom oslovljavanju djece muškim ili ženskim rodom.

- Kada govorimo o rodnoj disforiji kod djece i mladih, odgovornost je društva toj djeci/mladima osigurati stručnu pomoć i podršku. Godinama se zalažemo za dostupnost stručnjaka, uključujući i stručnjake mentalnog zdravlja kojima bi se dijete i roditelji mogli obratiti radi stručne podrške i pomoći. Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji školskih ustanovama imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koje provode prvenstveno Agencija za odgoj i obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, kao ustanove nadležne za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika.
Pirnat-Dragičević ističe kako odrasli koji s djecom/mladima rade trebaju biti spremni na komunikaciju s djecom o pitanjima vezanima za njihov rodni identitet, da trebaju biti osnaženi kako tu raspravu voditi i usmjeravati ju prema toleranciji za različitost i nediskriminaciji te da trebaju znati kako reagirati u situaciji u kojoj im se obrati transrodno dijete.

KAD ĆE POSTATI OPASNI? Klauški o 'klečavcima' s trga: Batarelo je provokator iz smradna šinjela Željke Markić

A u razgovoru s više članica i članova stručnih službi u osnovnim i srednjim školama, saznajemo kako se o pristupanju temi transrodnosti već više puta govorilo na stručnim skupovima. Predavanja su držali članovi timova Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan koji se bave upravo djecom i mladima u tranziciji.

Ova je tematika svima još vrlo nova, te je najvažnije toj djeci pružiti podršku, a svima osigurati mirno okruženje u kojem se osjećaju sigurno, kažu naši sugovornici. Stoga ovakvo razvlačenje i politiziranje teme nikome ne pomaže, zaključuju.