U borbama u Ukrajini poginuo prvi češki državljanin

Rusija se više neće držati pravila Europskog suda za ljudska prava

 Rusija više neće poštivati odluke Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) stoji u posebnom zakonu koji je u subotu potpisao predsjednik Vladimir Putin, izvijestila je novinska agencija TASS.

Prema zakonu, pravila donesena nakon 15. ožujka više se neće primjenjivati.

Europski sud za ljudska prava, koji se nalazi u Strasbourgu u Francuskoj, dio je Vijeća Europe.

Ova tijela, koja su neovisna o Europskoj uniji, zajedno rade na zaštiti ljudskih prava u 47 zemalja članica.

Rusija i Ukrajina bile su članice Vijeća Europe koje je suspendiralo rusko članstvo 25. veljače nakon ruske invazije na Ukrajinu. 

Nakon što je Kremlj 15. ožujka objavio da će istupiti iz članstva Rusija je konačno isključena iz Vijeća Europe.

Po zakonima koje je potpisao Putin dokumenti ESLJP će prestati biti osnova za reviziju odluka koje donose ruski sudovi, prenosi ruska agencija RIA Novosti.

Glavno državno odvjetništvo Rusije će do 1. siječnja 2023. godine podnositeljima zahtjeva isplaćivati novčanu nadoknadu prema odlukama ESLJP-a donesenima prije 16. ožujka

Scholz, Macron i Draghi posjetit će Kijev prije samita G7

Njemački kancelar Olaf Scholz posjetit će Kijev zajedno s čelnicima Francuske te Italije prije samita skupine G7 u lipnju, objavio je u subotu njemački visokotiražni list Bild am Sonntag,

Uz Scholza u Kijev bi trebali doputovati i francuski predsjednik Emmanuel Macron te talijanski premijer Mario Draghi, piše list pozivajući se na izvore iz  francuske te ukrajinske vlade.

Glasnogovornik njemačke vlade nije htio komentirati pisanje Bilda u subotu navečer, piše agencija Reuters i dodaje da Elizejska palača u Parizu i talijanska vlada nisu odmah odgovoriti na zahtjev za komentar. 

Od početka ruske agresije 24. veljače, brojni lideri putovali su u Kijev kako bi iskazali solidarnost s Ukrajinom. 

Scholz je, međutim, rekao da će putovati u Kijev samo ako takav posjet ima konkretnu svrhu.

Ukrajina se nada dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji na samitu bloka 23. i 24. lipnja, netom prije samita G7 koji će se održati u dvorcu Elmau u bavarskim Alpama od 26. do 28. lipnja

Njemačka u 2022. predsjeda G7, skupinom industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta.

Nijedan od navedene trojice europskih lidera nije posjetio Kijev od početka ruske invazije.

Francuski predsjednik pokušava održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom otkako je izbio rat, no takav njegov stav kritizirali su partneri iz istočne Europe i s Baltika smatrajući da se time umanjuju napori da se Putina prisili na mirovne pregovore.

Ukrajinci: Izbio je požar u kemijskoj tvornici

Nakon ruskog granatiranja izbio je požar u kemijskoj tvornici Azot u ukrajinskom gradu Severodonjecku.

Naime, sve to je uslijedilo nakon curenja tona nafte, rekao je guverner regije Lugansk Serhij Hajdaj.

Austrija neće nikad pristati na kandidatski status Ukrajine na štetu zapadnog Balkana

Austrija nikad neće pristati na članstvo Ukrajine u Europskoj uniji na štetu zemalja zapadnog Balkana, rekao je predsjednik austrijskog parlamenta Wolfgang Sobotka (Narodna stranka Austrije ÖVP) u subotu.

„Austrija nikada neće pristati na kandidatski status Ukrajine na uštrb zemalja zapadnog Balkana", rekao je Wolfgang Sobotka u intervjuu za Austrijsku novinsku agenciju APA.

Austrijski kancelar Karl Nehammer (ÖVP) "nedvosmisleno" je dao do znanja da za Ukrajinu neće biti ubrzanog postupka približavanja Europskoj uniji, rekao je Sobotka. 

Predsjednik austrijskog parlamenta zauzeo se za intenzivniji pristup procesu približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji.

"Za nas je presudno ne samo da zemljama zapadnog Balkana ponudimo perspektivu punopravnog članstva u EU nego i da im pokažemo put kako da dođu do Europske unije", rekao je političar vladajuće narodnjačke stranke. 

Sobotka je branio i austrijski tzv. "non paper" po kojem bi zemljama zapadnog Balkana bilo ponuđeno približavanje Europskoj uniji u određenim područjima što je shvaćeno kao odbacivanje perspektive punopravnog članstva.

„Mislim da bi za zemlje zapadnog Balkana to bilo dobro rješenje. Punopravno članstvo time nije isključeno", rekao je Sobotka o tom neslužbenom dokumentu koji su sastavili austrijski ministar vanjskih poslova Alexandar Schallenberg i EU ministrica Karoline Edtstadler (oboje ÖVP).

Takav pristup spriječio bi pogreške iz prošlosti kao u slučaju Rumunjske i Bugarske za koje se tek nakon nakon ulaska u punopravno članstvo rješavalo pitanje vladavine prava.

"Mi ne želimo da se ova situacija ponovi", rekao je Sobotka.

Istaknuo je Srbiju koja već  pregovara s Europskom unijom i koja je, po njegovu mišljenju, u poglavlju gospodarskih integracija u EU odmaknula mnogo dalje nego u području vladavine prava.

"Austrijski 'non paper' omogućava pravno osiguranje gospodarske integracije prije ispunjenja uvjeta po pitanju vladavine prava", rekao je Sobotka.

"Nama je potreban međukorak koji bi nekim zemljama omogućio da ostanu na pravom putu", zaključio je Sobotka.

On je istodobno kritizirao bugarsku blokadu otvaranja pregovora između EU-a i Sjeverne Makedonije i dodao da bi "non paper" u budućnosti onemogućio ovakve blokade.

Von der Leyen: idući tjedan EU će odgovoriti na europske ambicije Ukrajine

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je u subotu stigla u nenajavljen posjet Kijevu, obećala je "idući tjedan" odgovor Bruxellesa na ambicije Ukrajine za pridruživanje Europskoj uniji, ali i pozvala tu zemlju izloženu ruskoj agresiji u borbu protiv korupcije. 

"Želimo podržati Ukrajinu na njezinu europskom putu", rekla je Von der Leyen na kratkoj konferenciji za novinare nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Teške borbe nastavljaju se na istoku Ukrajine na koji su se ruske snage sada fokusirale u pokušaju da potpuno preuzmu Donbas, zbirni naziv za dvije regije Luhansk i Doneck.

"Današnji razgovori omogućit će nam da finaliziramo evaluaciju vaše kandidature do kraja idućeg tjedna", rekla i pritom naglasila "Ukrajini je preostalo mnogo posla u borbi protiv korupcije". 

"Pozitivan odgovor EU-a na ukrajinski zahtjev za članstvo bio bi pozitivan odgovor na pitanje ima li uopće budućnosti za europski projekt, rekao je Zelenskij, prenosi agencija dpa.

Predsjednica EK-a zatim je razgovarala s ukrajinskim premijerom Denisom Šmigalom u glavnom gradu koji je posjetila drugi put od početka rata, nakon 8. travnja kada je Kijevu predala upitnik za evaluaciju. 

Tada je Von der Leyen ustvrdila da pred Ukrajinom stoji "europska budućnost".

Ukrajinci su "već dali golem doprinos obrani zajedničke slobode", ustvrdio je na konferenciji Zelenskij.

Ukrajina traži da se Europljani konkretno "pravno angažiraju" do kraja lipnja kako bi ona dobila status službenog kandidata za EU, no 27 članica je vrlo podijeljeno u tom pogledu. 

Brojne članice, napose države istočne Europe, Italija, Irska i druge, zagovaraju brz pristup Ukrajine, no oklijevaju primjerice Nizozemska ili Danska, a rezerviran je i europski motor: Njemačka i Francuska koja do kraja lipnja predsjeda Europskom unijom.

Čak i da Ukrajina dobije status  kandidata, proces pregovora i reformi potrebnih za prilagodbu Uniji mogao bi potrajati godinama i desetljećima prije samog ulaska.

Nekoliko država Europske unije na taj je način već izbrisalo nade Kijeva da bi proces u njegovu slučaju mogao biti "ubrzan".

Turska je primjerice kandidatkinja za članstvo od 1999. godine. 

Zelenski

Kijev je zahvalan Europskoj uniji što je donijela i šesti paket sankcija Rusiji, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij, ali i upozorio da treba učiniti više.

"Nažalost rat se nastavlja i zato je potreban sedmi paket sankcija, koji bi morao biti još snažniji", rekao je predsjednik. 

Nove sankcije trebale bit pogoditi sve ruske dužnosnike i suce koji svojim postupcima podržavaju rat.

Osim toga, sve ruske banke, bez iznimke, moraju biti sankcionirane, rekao je Zelenskij, prenosi agencija dpa.