Marić: Spustit ćemo PDV na svu hranu, a ima prostora i rezati trošarine ako gorivo poskupi!

Ne, ne osjećam se ni najmanje sretan i nisam poput pajceka u blatu zbog inflacije. Možda prihodi proračuna rastu, ali inflacija ima niz negativnih efekata na gospodarstvo, radna mjesta , građane i rashodnu stranu proračuna – rekao je to ministar financija Zdravko Marić u velikom razgovoru za 24sata.

U našem studiju, Marić je time odgovorio na tvrdnje člana vladajuće koalicije Radimira Čačića koji je rekao da je sretan "poput pajceka u blatu" jer mu zbog viših cijena, PDV koji svi plaćamo puni proračun. Zdravko Marić je u razgovoru s našim novinarom proveo više od sat vremena, a podijelio je i neke osobne stvari poput toga kako mu je agresija na Ukrajinu vratila neugodna iskustva života pod granatama u Slavonskom Brodu, te kako i sam voli čitati knjige o teorijama zavjere. Također, poručio je građanima da je Vlada i dalje spremna intervenirati kako bi zaštitila građane i gospodarstvo u krizi, da će održati obećanje o nižem PDV-u na svu hranu do kraja mandata. Ako cijene goriva na benzinskim pumpama nastave rasti, Marić je rekao da Vlada  ima još prostora da se odrekne trošarina i ublaži nova poskupljenja. 

Zašto Vlada ne spusti i PDV na gorivo koje je  i uz Vladinu intervenciju sniženja trošarina i zamrzavanja marži došlo do 12,19 kuna za benzin i 12,53 kune za dizel? 

- Snižavanje PDV-a na pogonska goriva u ovom trenutku nije tema jer je PDV naš najvažniji prihod, a postoji i rashoda strana proračuna.  Samo na mirovinama je 15-16 milijardi kuna minusa, a tu je i zdravstveni sustav i sustav plaća.  I od trošarina se održavaju ceste, autoceste, željeznice, ali se koriste i za opće rashode. Snizili smo trošarine za 40 lipa na benzin i 20 lipa za dizel i pomno pratimo situaciju – rekao je Marić.

Objasnio je da Europska unije propisuje najniže trošarine. Ali je naglasio da je to u ovom trenutku i da se to može promijeniti jer cijela EU je svjesna velikog udara poskupljenja, a te minimalne trošarine su donesene znatno prije ovog rasta cijena. Marić kaže da je uz te, sadašnje minimalne trošarine kojih se moramo pridržavati, još ostao prostor od 38 lipa kod dizela i 76 lipa kod benzina. 
Nije htio prejudicirati koliko bi gorivo moglo poskupjeti već u utorak i hoće li uopće do toga doći. Upitan hoće li onda smanjiti te trošarine do minimalnih ako dođe do daljnje eskalacije cijena, Marić je odgovorio potvrdno.

- Da, ali ne ovaj utorak – rekao je ministar.

Na opasku voditelja da država ipak ne gubi 151 milijuna kuna jer je prvi puta smanjila trošarine jer je dvije trećine toga kompenzirano porastom cijene na koju se onda obračunava PDV i tako stižu viši iznosi u proračun, Marić je potvrdio računicu. Ali je objasnio da oni uvijek svoje izračune temeljen na statičkoj metodi, da ne dođe do nikakvih promjena.

Početkom godine je Marić najavio da će se val inflacije ispuhati do kraja godine nakon što je u siječnju iznosila čak 5,7 posto. Trebala je iznositi između četiri i pet posto tijekom cijele godine.Ministar nije decidirano odgovorio koja su nova predviđanja za kraj godine jer će to biti izračunato u travnju, nakon što na snagu stupi cijeli Vladin paket antiinflacijskih mjera koji iznosi 4,8 milijardi kuna. 

- Cijene će u prvoj polovici godine i dalje blago rasti – rekao je Marić o posljedicama rata, ruske invazije na Ukrajinu i sankcijama i kontra sankcija.

Ključno je kaže, što nitko ne može predvidjeti koliko će za mjesec ili dva koštati barel nafte i ostalih energenata, a kamoli na kraju godine.  Može li EU ograničiti cijene barela nafte i plina kao što postoje prijedlozi i kako to uopće provesti?

- Teško je to sad decidirano reći i prejudicirati. O puno stvari se govori i razmišlja. Fokus čelnika Europske unije je upravo na toj problematici, ali još ne možemo reći gdje će to "sletjeti" – kaže Marić.

Na pitanje može li Hrvatska ograničiti cijene 20-30 posto plina koji se crpi u Hrvatskoj, Marić je rekao da iako je krizno vrijeme, ne može se odustati od svih principa jer bi se to vratilo kao bumerang. Smatra da bi to oslabilo energetske kompanije, da je porast cijena u zadnjih godinu dana enorman, ali da ne možemo reći kolika će cijena biti za godinu dana, pa da zato treba biti oprezan.
Kako on kao liberalni ekonomist gleda na takve drastične mjere kao ograničavanje cijena na tržištu?

 -Kada se dogode ovakve stvari, zaboravite tko kojoj ekonomskoj školi pripada i sve što su vas učili. Posežete za mjerama koje su vam nekada bile kontra ekonomskog svjetonazora. Situacije su drastične  - odgovorio je. 

Premijer Andrej Plenković je najavio interveniranje i subvencije dok one budu potrebne. Hoće li onda proširiti paket od 4,8 milijardi kuna antiinflacijskih mjera? Njime je spuštan PDV na plin tijekom godinu dana na pet posto, osigurane su subvencije, pa će plin umjesto 70 posto, poskupjeti prosječno 15-ak posto. Spriječen je i nagli rast električne energije koji će biti oko 10 posto, spušten je PDV na pet posto na svježe meso, voće, povrće, ribu, jaja, mlijeko, osigurana je pomoć umirovljenicima s manje od 4000 kuna primanja...

- Mi bismo voljeli da to bude dovoljno. Ali ako razvoj događanja bude sugerirao da neće, sukladno tome ćemo prilagoditi naše mjere. Predstavili smo paket 4,8 milijarde kuna koji je bio jedan od izdašnijih. A onda smo intervenirali i u trošarine i povećali paket na skoro pet milijardi kuna. Pratimo razvoj događanja i ako se ukaže nužda, ponovno ćemo reagirati. Bojimo se da još ne možemo reći da će se stvari početi smirivati. Bit ćemo na oprezu  kao i za vrijeme korone i prilagođavati se – rekao je Marić.

Otkrio je i da je plan bio spustiti PDV na svježe prehrambene namirnice i kad uvedemo euro sljedeće godine. Baš kako bi se smirio strah građana od poskupljenja. Ali su zbog rasta cijena odlučili reagirati ranije. 

Znači li to da bi već sljedeće godine mogli imati PDV 13 posto i na svu ostalu hranu koja se sada oporezuje s 25 posto i hoće li Vlada ispuniti obećanje? Inače, najavili su niži PDV do kraja mandata. 

- Nismo još ni na polovice mandata, tako da ima vremena. Mi se držimo programa i nismo to stavili samo da bi dobili koji glas više. Držimo onoga što piše, a u konačnici smatram i da je u demokraciji i higijeni države važno da se ispunjavaju dana obećanja. Ako se ostvare svi preduvjeti, to bi trebalo biti tako – odgovorio je Marić.

U paketu mjera je odbio spustiti PDV na sireve, jogurte i slične mliječne proizvode. Upitan zašto, rekao je da to ima svoju logiku koji građani prepoznaju. PDV je spušten na svježe proizvode jer se oni proizvode u Hrvatskoj.

U ovom trenutku, Marić i dalje stoji kod projekcija da će BDP ove godine u konačnici rasti tri posto kako su i planirali. Vjeruje da neće biti otkaza i teških gospodarskih posljedica. 

- U ovom trenutku ništa značajnije ne vidimo da bi nas vodilo u revidiranje makroekonomskih projekcija. Ne isključujem da se to neće dogoditi u sljedećim tjednima i mjesecima. Uz gospodarski rast, najvažniji podatak su radna mjesta. Podsjetimo se i povucimo paralelu s početkom pandemije prije skoro dvije godine. Tada smo rekli iz Vlade da uz je uz očuvanje zdravlja, fokus na radnim mjestima. I uspjeli smo. Pokazali smo djelima da se to može. Moramo činiti sve što je u našoj moći da gospodarske aktivnosti idu dalje. Ono što je važno je da smo uspjeli očuvati i društveni mir – poručio je ministar.

Ali hoćemo li se moći danas zaduživati kao prije dvije godine? Kamate su se već udvostručile na državni dug, s 1,2 na 2,4 posto. Marić je rekao da i njega to zabrinjava, ali da se pomno spremaju.

Naša obveza je da nađemo novac. Sada idemo na međunarodno tržište i radimo i pripremamo se, ali smo samo izdanje obveznica tempirali nešto kasnije. Ništa nije neograničeno. Imamo dobar renome i reputaciju, ali svim zemljama je porasla cijena zaduživanja – kaže Marić.

Objasnio je i zašto je Vlada išla s jednokratnim paketom pomoći od 400 do 1200 kuna za one s mirovinama ispod 4000 kuna i povećala subvenciju vaučere na 400 kuna.

- Sugrađanima niže platežne moći su energija i hrana čije cijene raste nekada su jedini dio njihove potrošnje. Nema tu luksuza - rekao je Marić. 

Na pitanje zašto nema javnog popisa ruskih oligarha u Hrvatskoj koji su pod sankcijama i jesmo li dosad zaplijenili ijednu vilu ili jahtu, Marić je rekao da su sankcije složene i da rade na tome, a da vilu nitko neće odnijeti iz Hrvatske. Kaže da bi se zato radije fokusirao na tvrtke poput Đure Đaković TEP-a koji je u ruskom vlasništvu, zapošljava 872 radnika u Slavonskom Brodu i posluje isključivo s Europom.

- Sankciju vlasniku treba odvojiti od poslovanja. Neće biti izvlačenja dobiti, prodaje udjela, ali tvrtki treba omogućiti poslovanje. I to će biti riješeno  - ustvrdio je Marić.  

Na pitanje hoće li preuzimanje Sberbanka od strane državnog HPB-a doći kasnije na naplatu poreznim obveznicima jer nije bilo vremena za snimanje poslovanja, Marić je rekao da sigurno neće. Objasnio je kako su se jedva on i guverner HNB-a Boris Vujčić u kratkom roku izborili da Sberbank ne ode u likvidaciju kako je učinjeno u Austriji ili Češkoj. Jer, tada bi trebalo isplatiti 3,8 milijardi kuna građanima, a tvrtke bi ostale preko četiri milijarde kuna. 

Najavio je i da će uskoro donijeti naputak koji će regulirati objavu svih računa u općinama, gradovima i županijama. Ali kada se isto predložilo za sva ministarstva, Marić se pozvao da već postoje podaci iz državne riznice iako oni ne sadrže sve račune, nego samo isplate dobavljačima.

S obzirom na to da je ministar kojeg je dočekao pad Vlade, propast Agrokora, Uljanika, pandemija, dva potresa i sada rat u Europi, pita li se: Što je meni ovo trebalo? 

- U šali kažem da se pitam to pitanje par puta dnevno. Da su se stvari koje su se izdogađale u zadnje dvije godine bile u dva desetljeća, bilo bi puno. Ipak, u tim krizama, neki životni prioriteti se počnu preispitivati i vraćamo se osnovnim vrijednostima ljudskog života. To je dobra stvar, a sve ostalo je jako loše – rekao je Marić, a kasnije dodao da bi volio da živi u "dosadnijim vremenima".

Prepričao je i da ga je invazija na Ukrajinu zatekla na putu na sastanak s ministrima financija u Parizu i da je znao da slijede dalekosežne ekonomske posljedice. Ali da je ministrima iz cijele EU prenio svoje iskustvo 14-godišnjeg dječaka koji je doživio granatiranja. 

-  Jer znam što znači kada padne granata na kuću, ubije strica ili rani oca ili ubije prijatelja. Zašao sam prvi puta u sferu osobnog na tim sastancima, ali iako imam dužno poštovanje prema svima, samo mi Hrvati smo u EU osjetili nedavne grozote rata – rekao je Marić.