Ministarstvo državne mirovine odlučilo je provjeriti kakvo je stanje u državnim tvrtkama te je od 49 strateških tvrtki zatražilo podatke o troškovima od 2010. do kraja 2016.
Marić: Provjerit ćemo troškove svih državnih tvrtki i agencija
Nakon slučaja s isplatama dnevnica, Ministarstvo državne mirovine odlučilo je provjeriti kakvo je stanje u državnim tvrtkama te je od 49 strateških tvrtki zatražilo podatke o troškovima od 2010. godine do kraja prošle godine, jer određene informacije nedostaju, objavio je u subotu u središnjem Dnevniku HRT.
Najavljeno je da će Ministarstvo isti zahtjev poslati idući tjedan i u državne agencije.
Popis zaloga na nekretninama, troškova reprezentacije, službenih putovanja, odvjetničkih usluga, otpremnina, donacija, bonusa i stimulacija članovima Uprave - trgovačka društva moraju predati do 24. ožujka.
Ministar državne imovine Goran Marić rekao je da se to pokazalo nužnim "s obzirom na sve izraženije otuđivanje uprava i nadzornih odbora od države kao vlasnika, ali i sve izraženijeg neformalnog utjecaja na poslovne odluke tih društava".
Podsjetio je kako "smo svjedočili zahtjevima za više milijunske bonuse u Hrvatskim šumama i tvrtki APIS IT, kraljevskim otpremninama u HBOR-u i Hrvatskim željeznicama". No, ustvrdio je Marić, još je slučajeva o kojima se malo zna - kao na primjer stotine nepotrebnih putovanja na kongrese.
Država kao vlasnik mora pokazati odgovornost, istaknuo je ministar državne imovine Goran Marić u izjavi za HRT.
U Mostu podržavaju takve analize. Smatram da imamo dovoljno vremena, tri i pol godine još ispred nas i da se to apsolutno mora napraviti, istaknuo je Božo Petrov.
SDP je najavio da će podržati ministra Marića, ali pod jednim uvjetom - da se vremenski proširi na zadnjih 10 godina. Da ne ispadne da se želi politički obračunavati s upravama koje je postavila naša Vlada, nego da stvarno pogleda što se događalo u 10 godina pa da usporedimo, rekao je saborski zastupnik Arsen Bauk.
No, ministar Goran Marić smatra da je sedam godina optimalno vrijeme. Ne možemo se vraćati 25 godina unatrag, a ni zadnje tri godine ne bismo dobili prave pokazatelje. Zato mislimo da je 7 godina, od 2010.-2016. dovoljna baza podataka na osnovi koje će se moći donositi racionalne, zdrave odluke, istaknuo je.