Na nova vozila do 150.000 kn ne plaća se porez na vrijednost

Na početku otvorenog dijela sjednice Vlade, kao i obično, premijer Andrej Plenković komentirao je aktualne političke događaje pa se tako osvrnuo na taman uoči sjednice održanu i drugu sjednicu Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti.

PRATITE SJEDNICU UŽIVO:

- Jutros smo ministrica Divjak i ja s Povjerenstvom održali još jednu sjednicu, usuglašen je tekst javnog natječaja za članove ERS-a i Akcijskog plana, koji će biti upućen u savjetovanje. Nastavljamo s obrazovnom reformom - poručio je Plenković i dodao da će se pristupiti ispunjavanju svih mjera i aktivnosti koje su predviđene Strategijom i Akcijskim planom.

Osvrnuo se i na zbivanja oko Slovenije. Ponovio je da su pozicije Hrvatske jasne te da ostajemo pri poziciji koja teži dijalogu za rješavanje graničnog pitanja te je napomenuo da su te poruke komunicirane prema partnerima, Sloveniji ali i partnerima u EU. Izvijestio je i kako sredinom veljače ima dogovoren poseban sastanak s predsjednikom EK Junckerom te da će tada na stol staviti sva relevantna pitanja. 

- Svim potezma pokazali smo visoku odgovornost, suzdržanost i čvrsto zastupanje naših interersa te uvažavanje dobrosusjedskih odnosa i izbjegavanja jednostnarnih poteza koji mogu voditi do incidenata – rekao je Plenković.   

Porezne olakšice tvrtkama koje ulažu u istraživanje i razvoj

Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte sa ciljem pružanja podrške tvrtkama koje se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama, i to kroz poreznu olakšicu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da je riječ o kvalitetnom zakonu, koji će pomoći ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić istaknula je da je cilj je zakon povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se ostvario cilj da Hrvatska dosegne iznos ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto BDP-a do 2020. Naime, danas se po ulaganjima privatnih i javnih poduzeća u znanstveno istraživačke aktivnosti, koje je ispod 1 posto BDP-a, Hrvatska nalazi na donjem dijelu rang liste članica EU. Prosjek u EU je iznad 2 posto BDP-a.

"Stoga se ovim zakonom predlaže davanje potpore poduzećima za znanstveno istraživačke aktivnosti kroz poreznu olakšicu, odnosno umanjivanje osnovice poreza na dobit za stvarne troškove ulaganja u znanstveno istraživačke i razvojne projekte u gospodarstvu", kazala je Dalić.

Na potporu predviđenu zakonom moći će računati svi poduzetnici koji nisu u poteškoćama, izuzev specifičnih djelatnosti kao što su npr. trgovina, kockarnice i slične djelatnosti koje se obično izuzima iz takvih potpora.

Poduzetnici koji žele ostvariti poreznu olakšicu Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta će prijavljivati svoje aktivnosti za koje smatraju da su projekt s karakterom znanstveno-istraživačkog rada. U slučaju da prođu evaluaciju stručnjaka koje će za to angažirati Ministarstvo tada će poreznu olakšicu odnosno umanjenje osnovice poreza na dobit moći umanjiti za stvarno učinjene troškove na istraživanju odnosno inovacijama. To su primjerice troškovi zaposlenih, istraživača, nabave opreme, pojedinih studija ili dio općih materijalnih tzv. režijskih troškova i slično.

Najveći iznos umanjenog poreza na dobit koji se zbog te potpore neće morati platiti iznosi 300 tisuća eura odnosno kretat će se između 50 tisuća eura za studije izvodivosti do 300 tisuća eura za temeljna istraživanja.

Uz predviđenu olakšicu umanjenja osnovice poreza na dobit, poduzeća će i dalje moći koristiti druge potpore za istraživanje i razvoj. No, sukladno zakonu i europskim pravilima, postoji gornji limit na ukupnu razinu svih potpora koje se mogu koristiti, koja o vrsti projekta iznosi između 7,5 i 40 milijuna eura po poduzetniku.

Za provedbu tog zakona u prvoj godini, u državnom proračunu za 2018. godinu na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta osiguran je iznos od 1,2 milijuna kuna za potrebe vrednovanja prihvatljivosti istraživačko-razvojnih projekata.

Donesena uredba kojom se smanjuje porezno opterećenje pri kupnji vozila 

Vlada je u četvrtak donijela Uredbu o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila, prema kojoj se od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzimaju nova vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna, što predstavlja dvije trećine svih novih prodanih vozila.

Uredba definira da se od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzimaju vozila čija je prodajna cijena sa PDV-om niža od 150 tisuća kuna, dok će veći naglasak biti na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje.

Za vozila čija je cijena od 150.000 do 200.000 kuna vrijednosna naknada utvrđuje se u iznosu od 2.000 kuna, od 200.000 do 250.000 kuna ta naknada iznosi 4.500 kuna, a za vozila skuplja od 600.000 kuna iznosi 60.000 kuna.

Ministar financija Zdravko Marić očekuje ukupno smanjenje poreznog opterećenja za 350 milijuna kuna, a smanjeni proračunski prihod po njegovim bi riječima trebao biti nadoknađen življom gospodarskom aktivnošću u segmentu prodaje vozila.

Naime, Marić je na sjednici Vlade kazao kako bi danas donesena uredba čije se objavljivanje u Narodnim novinama očekuje danas, a stupanje na snagu sutra, trebala dinamizirati tržište i potaknuti obnovu voznoga parka, a uz to pridonijeti zaštiti okoliša i povećati sigurnost cestovnog prometa.

"Trgovci su sigurno spremni i možemo ubrzo očekivati utjecaj (uredbe) na cjenike automobila", rekao je Marić.

U Vladi smatraju da Uredba osigurava veću poreznu transparentnost i predvidljivost, administrativno rasterećenje trgovaca i smanjenje administrativnog angažmana Carinske uprave.

Premijer Andrej Plenković dodao je da je Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila prilog poreznom rasterećenju građana. 

Za projekte financirane iz EU omogućeno zapošljavanje na određeno vrijeme u trajanju projekta

Vlada je uredbom o dopuni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, a radi potrebe na poslovima provedbe projekata financiranih iz fondova ili programa Europske unije, omogućila zapošljavanje na određeno vrijeme u vremenu trajanja projekata.

Prema važećim odredbama zakona zapošljavanje na određeno vrijeme moguće je isključivo na šest mjeseci uz maksimalno produženje na dodatnih šest, objasnio je ministar uprave Lovro Kuščević ističući da bi se zbog toga dovelo u problem provođenje EU projekata i povlačenje velikih iznosa europskih sredstava.

"Uredbom se omogućava zapošljavanje i na duže od šest mjeseci, najduže za vrijeme trajanja projekta, a plaće se financiraju iz sredstava projekata te ne predstavljaju trošak za proračun", naglasio je Kuščević.

Dodao je i da ti zaposlenici neće biti službenici i namještenici u jedinicama lokalne i područne samouprave, već će se na njih primjenjivati opći propisi o radu (Zakon o radu). "Dakle, ne radi se ni o kakvom bujanju administracije", rekao je ministar.

Riječ je, kaže, o vrlo dobroj uredbi koja će omogućiti zapošljavanje velikog broja ljudi na teret europskih sredstava.