Teze da manipuliramo brojevima su zlonamjerne • Suci su odbili ponudu i time preuzeli odgovornost za štrajk i njegove posljedice
RAZGOVOR S MINISTROM
Malenica za 24sata o štrajku sudaca: 'Imamo asa u rukavu'
Bijeli štrajk sudaca ušao je u peti dan, a o toj temi razgovarali smo s ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom.
Različite su brojke kad je riječ o štrajku sudaca. Pitate li ministarstvo, on je oko 25 posto, a Udruga sudaca tvrdi da je odaziv veći od 85 posto. Optužuju vas da ili ne poznajete resor ili da manipulirate brojevima. Kako to komentirate?
Na sustavu eSpis, koji je Ministarstvo pravosuđa i uprave uveo u valu digitalizacije pravosuđa, počiva pravosuđe i zapravo je jedini vjerodostojan. Suci su, prema Zakonu o sudovima i sudskom poslovniku, dužni sve promjene u radu koje se tiču ročišta i pripadajućeg spisa unositi u taj sustav. Mi od početka štrajka pratimo statistiku na sudovima. Brojevi su prethodna tri dana identični. Oduzmete li uobičajeno odgađanje ročišta, koje je negdje na razini 13 posto svaki dan, mi smo na između 20 i 25 posto odgođenih ročišta svaki dan. To je efekt ovog štrajka. Točno je i što su u Udruzi sudaca istaknuli, a to je da ročišta održavaju sudski savjetnici. Međutim, od početka štrajka oni su odgodili samo 3,48 posto ročišta. Dodatno smo analizirali sustav u kojem se rade zemljišnoknjižni postupci i Sudski registar. Iz toga proizlazi da nemamo većih odstupanja u radu u ta dva sustava. Na prvi dan štrajka primljeno je 1357 predmeta, a do jučer su riješena 1463 predmeta i tu nema značajnih odstupanja. To su egzaktni brojevi i jedini relevantni te pokazuju da značajan dio sudaca radi i tako omogućuju građanima da ostvaruju svoja prava.
Suci napominju da nisu svi predmeti u eSpisu, niti su svi proteklih dana imali zakazana ročišta, pa nisu imali što ni otkazivati, pa da broj otkazanih ročišta nije relevantan.
Pogledate li uputu Udruge hrvatskih sudaca i samog Vrhovnog suda, možete vidjeti da oni štrajk baziraju na ročištima, jer su u uputama naveli zapravo odgode ročišta, i to je ključno. Tako suci komuniciraju sa strankama i ti podaci o ročištima najrelevantniji su kroz sustav eSpis. Zato su naši podaci točni. Teze da manipuliramo ili da ne poznajemo sustav tendenciozne su i zlonamjerne. Udruga hrvatskih sudaca želi pokazati zapravo uspjeh štrajka kroz nevjerodostojne podatke.
'Mi smo otvoreni za razgovor'
Sucima su se pridružili državni odvjetnici. Za sada ni jedna strana ne popušta. Strahujete li da bi se štrajk mogao nastaviti i nakon 2. veljače?
Teško je u ovom trenutku to reći. Mi smo otvoreni za razgovor. Udruzi hrvatskih sudaca ponudili smo određeno povećanje. Oni su u razgovorima koje smo vodili isticali materijalna prava, koja do sada nisu imali. Prihvatili smo i ponudili božićnice, regres, uskrsnice, dar za dijete, sistematske preglede, putne troškove, koji znače povećanje plaća otprilike 115 eura neto. Treba podsjetiti da smo 2023. godine povećali značajno koeficijente i osnovicu, čime su plaće prvostupanjskim sucima povećane 583 eura, a rastom osnovice rasle su plaće i ostalim sucima te državnim odvjetnicima. Materijalnim pravima koja nudimo i plaćama koje smo lani povećali dolazimo do skoro 700 eura povišice u manje od šest mjeseci, što nikako nije malo. To je ono što Vlada u ovom trenutku može ponuditi, a otvoreni smo za razgovore kroz radnu skupinu na cjelovitom Zakonu o plaćama sudaca.
Zašto Vlada ne uvažava zahtjeve Udruge sudaca za indeksacijom plaća, koju traže, kako ne bi ovisili o odlukama Vlade nego da se naprosto plaća veže za prosječne ili plaće u javnom sektoru? Obećano im je da će se to riješiti do kraja 2023., a nije.
Mi smo u okviru radne skupine razgovarali o indeksaciji i svjesni smo okolnosti da status, pa i plaće sudaca, ovise o odlukama u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Međutim, ono što se zaboravlja jest da se njihove plaće uvijek uređuju zakonom - dakle uvijek o tome odluke moraju donositi i druge grane vlasti. Mi uvažavamo sudbenu vlast i njihove zahtjeve. Razgovarali smo u okviru radne skupine o nekome modelu indeksacije, ali nismo postigli dogovor. Ostavio bih to za radnu skupinu koja bi trebala pronaći model u budućnosti. To pitanje traži dodatnu analizu, a treba voditi računa o financijskom učinku svega toga.
Zna li se neki termin kad bi se mogla sastati radna skupina?
Trenutno nemamo termin, ali ako se u okviru razgovora s Udrugom hrvatskih sudaca dogovorimo za nastavak razgovora unutar radne skupine, spremni smo sazvati je i krenuti u razradu tog modela, ali i modela platnih razreda.
Pomirljiv ton s predsjednikom Vrhovnog suda
Tome mora prethoditi prekid štrajka?
Da.
Predsjednik Vrhovnog suda naveo je da suci ne postavljaju nikakav novi zahtjev nego samo traže da izvršna vlast poštuje dogovoreno prije pola godine. Smatra da je njihova reakcija prirodna. Jeste li razgovarali o situaciji s Dobronićem?
S predsjednikom Vrhovnog suda razgovarao sam u petak u, moram priznati, dosta pomirljivom tonu, i o tome kako bismo trebali nastaviti raditi u okviru radne skupine. I on se složio s tim da je radna skupina najrelevantnija da razradi modele sustava platnih razreda i eventualne indeksacije. Razgovor je bio konstruktivan, pa me iznenadio njegov intervju tijekom vikenda i izjava da se nismo čuli deset dana. Moram istaknuti da smo nakon dogovora sa sucima imali štrajk pravosudnih službenika, koji je trajao gotovo dva mjeseca, i to je objektivna okolnost koja je utjecala i na dinamiku rada radne skupine.
Spomenuli ste prije materijalna prava koja uz lanjsko povećanje plaća nudite sucima. Zašto im to, prema vašemu mišljenju, nije dovoljno?
Ne znam zašto im to nije dovoljno. Razgovarali smo u okviru radne skupine o materijalnim pravima, imamo i pisani zahtjev Udruge hrvatskih sudaca i teško mi je zaista reći zašto su oni to odbili. Povećanje od 115 eura neto nije malo, a kad se uzme rast plaća lani, imamo veliko povećanje. To je za većinu sudaca, odnosno one s prvostupanjskih sudova, mjesečno povećanje plaće od gotovo 700 eura. Prosječna plaća na prvostupanjskom sudu je 2228 eura, na drugostupanjskom sudu, odnosno županijskim sudovima, 2685, na visokim je to poraslo na više od 3000 eura, a na Vrhovnom na 3460 eura. Napominjem da smo u posljednjih pet godina dva puta povećavali plaće sucima 2019. i 2023., povećali smo naknade za dežurstva, ali i naknade za upućivanje na rad na drugi sud. Vodimo računa o sudbenoj vlasti, povećavamo plaće, a ponudom o materijalnim pravima iskazali smo spremnost na dijalog i uvažavanje njihovih zahtjeva.
Ima li Vlada, da se tako izrazimo, asa u rukavu u vidu ponude koja bi prekinula štrajk? Očekujete li da će se u pregovore uključiti premijer?
Asovi u rukavu su poznati, a to je ponuda vezana za materijalna prava. Oni su dva puta to odbili i samim time preuzeli su odgovornost za ovaj štrajk i njegove posljedice, a tu prvenstveno mislim na Udrugu hrvatskih sudaca. Oni odlučuju u kojem će se smjeru razvijati ova situacija, a mi smo spremni na dijalog. Predsjednik Vlade razgovarao je s predstavnicima Udruge hrvatskih sudaca i jasno im je rekao što je u ovom trenutku ponuda Vlade, tako da su trenutni okviri i mogućnosti vrlo jasni.
U slučaju da se ne prekine bijeli štrajk, je li Vlada spremna zabraniti ga, odnosno koje vam mogućnosti stoje na raspolaganju da se ovo okonča?
Suci nisu zaposlenici, odnosno službenici, nego nositelji jedne od triju grana vlasti. Njihova prava i obveze proizlaze iz Ustava i jasno su definirani. To je važno osvijestiti, kao i to da uporište za ovakav štrajk ne postoji u Zakonu o sudovima niti u Zakonu o državnom sudbenom vijeću. Tzv. mjere upozorenja ne postoje u našem pravnom sustavu, a o tome su govorili mnogi radnopravni i ustavnopravni stručnjaci. S obzirom na to da nemamo mjeru upozorenja kao takvu, a ovdje je riječ o određenom postupanju koje ima obilježje štrajka, u okviru naše nadležnosti razmatramo mjere kako građanima omogućiti pravo na pristup sudu.
Lanjski štrajk kao primjer
Koje su to mjere?
Vidjet ćemo. Razmatramo mogućnosti o kojima u ovom trenutku ne bismo javno.
Koliko će ovaj štrajk nanijeti štete? Znamo da smo imali najdulji štrajka pravosudnih službenika, a ni prije toga nismo se mogli pohvaliti efikasnošću sudova?
Za svaku stranku koja nije mogla ostvariti svoje pravo nastala je šteta. Svaka odgođena brakorazvodna parnica ili upis u sudski registar uzrokuje neku štetu. Ako me pitate o troškovima sudskih postupaka, to ne možemo u ovom trenutku utvrditi jer odluku o tome koji će se predmeti rješavati ili ne donosi sudac samostalno.
Koliko ovaj štrajk utječe na efikasnost postupaka?
To ćemo tek vidjeti. Gledamo li štrajk pravosudnih službenika od lani, prije štrajka ažurnost sudova bila je oko 107 posto. Tad su sudovi riješili 20.000 predmeta. Nakon završetka štrajka ažurnost je smanjena na 72 posto, odnosno u tom trenutku imali su 14.000 riješenih predmeta. Do kraja godine uspjelo se nešto nadoknaditi, ali je na kraju godine ipak bila 471.000 neriješenih predmeta, a to je nešto što imamo kontinuirano posljednjih deset godina.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
