'Ljudi bi ostali raditi u Hrvatskoj samo da im je plaća sigurna...'

Koje novosti donosi novi Zakon o radu bila je u utorak uvečer tema HRT-ove emisije Otvoreno. O tome su govorili gosti Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Davorko Vidović, Davorko Vidović, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora (Klub socijaldemokrata) te Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Uvodnu riječ dobio je sindikalist Mladen Novosel koji je rekao što bi se to trebalo promijeniti u Zakonu o radu, a da se nešto promijeni. 

- Da li poslodavci zapošljavaju na određeno vrijeme iz objektivnog razloga ili je to postalo pravilo. U Hrvatskoj od 1995. godine rad na određeno vrijeme je postao pravilo - napomenuo je i dodao kako se mora promijeniti to da rad na određeno vrijeme bude iznimka i to se mora urediti u zakonu.

- Jedna od mjera koju smo predlagali je ta da radnik ima pravo na otpremninu nakon dvije godine nakon određenog rada, isto kao i nakon neodređenog - rekao je Novosel. Na to se nadovezao Damir Zorić koji je pojasnio zašto je četvrtina svih ugovora na određeno. Pravdao je to rigidnosti ugovora na neodređeno.

-Prihvatiti teret fiksno zaposlenih ljudi, često zna biti loše za tvrtku. Treba se naći način kako da poslodavac ima slobodu da može lakše otkazivati ugovore o radu - rekao je.

- Naravno da smo naišli na otpor socijalnih partnera, ali mi govorimo da bismo željeli imati u hrvatskom Zakonu o radu ono što imaju druge zemlje EU. Ne ništa više, ali ni manje od toga, rekao je Zorić.

Dragan Jelić je istaknuo kako se rad na neodređeno participirao kao jedan veliki problem u RH.

- Glavna je mana bila prošlog zakona ta što se moglo biti zaposleno na određeno vrijeme 3 godine i 36 ugovora na neodređeno. Mi smo to promijenili i sada mogu biti samo tri uzastopna ugovora . kaže Jelić. Istaknuo je kako se novim zakonom želi štiti dobre radnike od loših poslodavaca i obrnuto. Vidović je rekao kako sumnja da zakoni sami po sebi mogu promijeniti praksu te sumnja da što što što se predlaže u novom zakonu nije nešto što ide u prilog radnicima. Jelić naglašava kako je kroz cijeli Zakon osmišljeno pregovaranje odnosno, kolektivno ugovaranje. Kako kaže, želi se dignuti kolektivni ugovor na razinu koju traži europska direktiva. 
Zorić je rekao kako u hrvatskom Zakonu o radu postoje europske direktive. Ima ih 16 i sve su zaštitničke prema radnicima.

- Najbolja zaštita za radnike je dobra i uspješna firma. Ne bježe naši ljudi u inozemstvo zato što je tamo bolji Zakon o radu, već zato što su tamo bolje ekonomije. Mi nećemo doći do bolje ekonomije, ako ne prihvatimo neke norme - kaže Zorić.

Jelić je podsjetio kako EU direktiva ide na dostojanstvo radnika i radnica. Ona omogućuje osobama koje se brinu o svojoj maloljetnoj djeci ili osobama s posebnim potrebama, mogu od poslodavaca tražiti da rade 4 sata, a poslodavac im to mora odobriti.

Vidović je pred kraj emisije istaknuo kako bi svakako jedan od motiva za ostankom mladih u Hrvatskoj bio smanjenje prekarnosti te naglasio kako bi ljudi ostajali u Hrvatskoj i za manju plaću, ako bi imali sigurnost.