Lista poskupljenja zdravlja za Hrvate: Uskoro privatizacija?

Smatrate li se hitnim slučajem, a nemate uputnicu svog liječnika za Hitnu pomoć, to bi vam moglo stvoriti komplikacije i dodatne troškove. Daljnja obrada građane bi mogla koštati do 150 kuna, od čega bi im polovica bila vraćena ako tijekom obrade prime lijek, čime bi opravdali svoj dolazak.

- Ako će pacijent unatoč tome što nisu hitni slučajevi inzistirati da ih se pregleda na hitnom bolničkom prijemu naš prijedlog će biti da se plati 150 kuna - potvrdio je ministar Dario Nakić, čiji je potez i povećanje dopunskog zdravstvenog osiguranja s dosadašnjih 70 na 89 kuna.

Ministar se pravda.

- Naravno da to nije nešto što bi itko želio. Bilo bi mi draže da sam mogao spustiti cijenu sa 70 na 50 kuna, no nakon toga bih bio odgovoran ako dođemo u priliku da ne možemo pružiti zdravstvenu zaštitu stanovništvu - rekao je u srijedu Nakić.

Opovrgnuo je tom prilikom informacije o povećanju dopunskog na 150 kuna, što se spominje u dokumentu koji je ovih dana objavio Index. Nakić je rekao da njega nitko nije upitao postoji li takav dokument.

- Kad netko izmišlja podatke i dokument koji ne postoji, mislim da on sramoti svoju struku. Mediji bi trebali progovoriti o tome. Nas nitko nije upitao da li postoji takav dokument. Taj dokument nisam vidio, niti sam ga ikad prezentirao, niti znam da postoji, niti čiji bi bio. To nije dokument Vlade - rekao je Nakić. No navodno se i o tom iznosu spekuliralo. Mediji su, naime, objavili prezentaciju privatne komapnije koja je tajno napravljena za Ministarstvo zdravlja. Iako je Nakić opovrgnuo da postoji bilo kakav tajni plan, činjenica je da na nedavnoj zatvorenoj sjednici Vlade prezentirao ostalim kolegama smjer reformi zdravstva koji ide k većoj liberalizaciji zdravstvenih ustanova. U njegovoj prezentaciji brojki nije bilo, ali pravac je sličan.

 Oko 700.000 ljudi ne plaća dopunsko zdravstveno osiguranje

Kada je riječ o zdravstvenim uslugama, Nakić je u srijedu kazao kako su to veliki troškovi te da svugdje postoji participacija, odnosno snošenje dijela troškova.

- U Hrvatskoj oko milijun i 600.000 stanovnika u tome participira, međutim jedan dio ne. Oko 700.000 ljudi ne plaća dopunsko zdravstveno osiguranje i to je svačiji izbor. Ali tad, ako završe u bolnici i napravi se niz pretraga i terapijskih postupaka, ta visina participacije koju on mora platiti može iznositi i do 3000 kuna. Do sada je bilo 2000 kuna, ranije je bilo 3000. Mi ćemo vratiti na 3000 kuna. Zapravo ćemo potaknuti ljude da je bolje da plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje - rekao je.

Pokušao je opravdati i optužbe da sve ide u smjeru privatizacije zdravstva:

- Prekinuo sam nedavno ugovor s jednom privatnom kompanijom za određene pretrage u vrijednosti od 16,5 milijuna kuna. Je li to ukazuje na privatizaciju?     

Uz sve ove nove troškove pacijenata, spominjalo se i povećanje participacije s deset na 15 kuna. Potpredsjednik Vlade Božo Petrov (Most) je u srijedu te medijske napise opovrgnuo, dodavši pritom kako je povećanje dopunskog osiguranja za 19 kuna nužno kako bi se zdravstveni sustav stabilizirao.

- Nikome u Vladi to nije drago, ali ako želimo održati sustav stabilnim i ako želimo održati naše društvo solidarnim radi svih onih koji ne mogu platiti dopunsko osiguranje, trebalo je to podignuti za 19 kuna - rekao je nazvavši najave o povećanju participacije insinuacijama.

- Neće doći do drugih povećanja - ustvrdio je, a nada se da će neke druge mjere dovesti do smanjenja životnih troškova.

Prve poteze Darija Nakića komentirao je i njegov prethodnik, ministar zdravlja u Milanovićevoj vladi Siniša Varga.

- Ministar sam sebe demantira, nekad i u istoj emisiji. Nedostaje struktura i strateški dokument te provedba kroz javnu raspravu i Sabor. Ovo je stihija vezana za dokument kojem su autori iz privatnog osiguravajućeg društva, a ministar prati trend i recept propisan u tom dokumentu - rekao je Varga u utorak ustvrdivši da potezi novog ministra idu nauštrb građana.

- Danas vidimo sve sindikate koji gromoglasno šute na sve reforme zbog kojih građani pate. Ja sam pacijent i moji roditelji. Potiv toga sam da se teret neracinalnosti prebacuje na građane. Mogu se povećati prihodi u zdravstvu, ali ne na račun građana - drži Varga.

Osvrnuo se i na smjenu sanacijskih upravitelja bolnica. Smatra da će biti postavljeni podobnici.

- Nesuđeni ministar zdravlja Ante Ćorušić najavio je da ima 100 ljudi u niskom startu spremnih da preuzmu uloge u zdravstvu - rekao je Varga.

Vlada je, naime, u srijedu prihvatila obustavu sanacijskih postupaka 29 bolnica i dva doma zdravlja.

- Sanacija zdravstvenih ustanova nije postigla svoj učinak, radi se o 29 bolnica i dva doma zdravlja, na Vladi je da se donese odluka o obustavi sanacije, sva nastala dugovanja neće opteretiti osnivače ustanova, odnosno županije - kazao je ministar Nakić.

Vladina odluka uslijedila je nakon što je Sabor izmijenio Zakon o sanaciji javnih ustanova i omogućio da se zdravstvene ustanove vrate osnivačima te će se, među inima, obustaviti sanacija pet kliničkih bolničkih centara, po dvije kliničke bolnice i klinike te 18 županijskih bolnica koje će biti “vraćene“ županijama, koje će imenovati upravna vijeća bolnica.

Milinović ima rješenje?

I dok ministar ukida sanaciju bolnica, dugovi su u milijardama kuna. To se planira nadoknaditi svim ovim spomenutim mjerama. No hoće li to biti dovoljno? Bivši HDZ-ov ministar Darko Milinović je prije nekoliko dana u intervjuu za Večernji list rekao kako ima razrađenu strategiju kako namaknuti tri do četiri milijarde kuna, uz potpunu zaštitu socijalnih kategorija, bez dodatnog utega za državni proračun i sanaciju svih dugova do 2018. godine. No to će se teško ostvariti jer ga nitko nije pitao za mišljenje.

- Ha, ha, ha, ja sam na neki način bio izopćen iz programa moje stranke o pitanju zdravstva. Eto, nisam bio ni član Odbora za zdravstvo premda sam se nudio. Stvarno sam htio pomoći s grupom ljudi koji puno znaju, pogtovo o kriznim stanjima u zdravstvu i koji su bili na raspolaganju stranci bez ikakvih političkih ambicija. Ali tad su drugi vodili politiku stranke u pitanju zdravstva. Ja sam to kao istinski HDZ-ovac poštovao, premda mi nije bilo jasno da moje iskustvo nisu htjeli ni saslušati - rekao je Milinović.

Tomislav Karamarko (HDZ) očigledno je već tad imao neke drukčije planove za zdravstveni sustav. No nije se libio kritizirati prošlu vlast kad je riječ o istom resoru, ali i njihov plan.

- Plan SDP-a niknuo je u 24 sata. To je lažni plan smanjenja duga, lažni plan povećanja BDP-a, lažni plan smanjenja deficita, povećanja investicija, zdravstva... - govorio je tada Karamarko. Danas, kad njegov ministar uvodi mjere nauštrb građana, kaže kako je sve to borba za smanjenje duga.

Udar na socijalu?

No, zapravo nitko ne zna koliko smo dužni i zato počinjemo u svemu tome uvoditi red iako znamo da je to nepopularno i nadamo se da više neće biti takvih zahvata - rekao je Karamarko prošli tjedan na Plitvicama.

Na pitanje nije li to udar na socijalu odgovorio je:

- Ne, to su mjere štednje za sada - rekao je Karamarko dodavši kako više neće biti “takvih zahvata”. Nije prošlo ni šest dana, a njegov ministar Nakić potvrđuje nam još jedan takav zahvat - 150 kuna plaćanja Hitnoj pomoći.

- Educirana medicinska sestra će po tzv. Norveškoj skali skali procijeniti jesu li pacijenti hitni prvi, drugi ili treći stupanj trijaže. Ako nisu hitni, tad će sestra uputiti da ne čekaju na tom hitnom prijamu kako se ne bi stvarale nepotrebne gužve te ih uputiti da se jave svom liječniku. Ako će pacijenti unatoč tome što nisu hitni slučajevi inzistirati da ih pregledaju na hitnom bolničkom prijamu, naš prijedlog će biti da se plati 150 kuna - potvrdio je u srijedu ministar. Podsjećamo, svaki zaposleni hrvatski državljanin od svoje plaće daje 13 posto od bruto iznosa za zdravstvo. Svaki mjesec.

- Najave ovakvih reformi su zabijanje posljednjeg čavla u lijes javnog solidarnog zdravstva, kritičan je predsjednik Udruge pacijenata Mario Drlje. A najavljuje se i poskupljenje nekih drugih zdravstvenih usluga...