Na svečanoj sjednici Sabora nije bio ni premijer ni vođa oporbe. Leko je kazao da je siguran da bi većina Hrvata na referendumu glasala za našu 'europsku budućnost'
Leko: Referendumi su nam u zadnje vrijeme nekako 'u modi'
Svečanom sjednicom Sabor je obilježio Dan neovisnosti, kada se prisjećamo dana prije 23 godine kada je Hrvatska odlučila i izrekla svoje završno „ne“ ostanku u tadašnjoj SFRJ.
Premijer Zoran Milanović nije došao na sjednicu jer u Milanu sudjeluje na 3. Konferenciji o zapošljavanju u Europi. U Saboru nije bio ni šef najjače oporbene stranke HDZ-a Tomislav Karamarko koji je u višednevnom posjetu BiH gdje će u srijedu navečer biti na predizbornom skupu HDZ-a BiH u Livnu, ali i dobar dio saborskih zastupnika.
U govoru pred okupljenima u Velikoj vijećnici predsjednik Sabora Josip Leko podsjetio je da je slobodna, neovisna i europska Hrvatska izgrađena u skladu s najvišim demokratskim standardima. Država koja svojim stanovnicima pruža mogućnosti za školovanje, rad i život u slobodi, je ostvarenje i nadanje svih sudionika u obrani Hrvatske, rekao je Leko koji vjeruje u to jedinstvo danas i sutra.
- Kada bi se o tome danas proveo referendum, a referendumi su nam u zadnje vrijeme nekako „u modi“, nemam ni najmanjih sumnji da bi se velika većina građana Hrvatske izjasnila upravo za ovakvu europsku budućnost svoje domovine - uvjeren je Leko.
Osvrnuo se na ulogu Hrvatske u okviru zajedničke europske obitelji. Niska stopa izlaska na izbore za Europski parlament, kazao je, ukazuje da u društvu postoji nezadovoljstvo ili razočaranost Unijom i načelno nezadovoljstvo s politikom, nedovoljnom informiranošću i neshvaćanjem mehanizama kako EU funkcionira. Za takvu ocjenu više je razloga, rekao je i naveo financijsku i gospodarsku te institucionalnu krizu, ali i nezainteresiranost za izbore općenito pa i za izbore za Europski parlament.
- Posljedica duge gospodarske krize izaziva nepovjerenje u politiku općenito pa i politike EU - kazao je Leko.
Podsjetio je da je ulaskom u EU Hrvatska na institucije Unije prenijela dio svog suvereniteta, ali je preuzela nove zadatke i odgovornosti za sebe i Uniju.
- Hrvatska i dalje treba olakšavati izlazak domaćih proizvođača na tržišta država članica EU. Istodobno, konkurencija se ulaskom Hrvatske u EU povećala. Međutim sada je i hrvatskim tvrtkama u cijelosti otvoreno tržište od više od 500 milijuna ljudi, a veće su i mogućnosti korištenja europskih fondova. Povećala se i politička odgovornost naše zemlje - naveo je.
Promišljanje budućnosti zajednička je briga, dužnost i odgovornost, napomenuo je.
- Moramo biti politički mudri i odgovorni kako se ne bi naša neovisnost i sve ono naše izvorno bogatstvo koje imamo i koje su generacije stvarale i čuvale stoljećima, izgubilo u hodnicima europskih tijela. Za takve vrijednosti i politike mora biti demokratski izgrađena politika nacionalnog kontinuiteta. Hrvatska je u ove 23 godine učinila i postigla na političkom planu puno, ali očuvanje dostignutih demokratskih standarda kao i njihova daljnja nadogradnja je trajan proces. Tu se ne smijemo umoriti - zaključio je.
U sjećanju na jedinstvo i odlučnost Sabora 8. listopada 1991. godine svim građanima zaželio je sretan Dan neovisnosti i još sretniju budućnost u europskoj i demokratskoj Hrvatskoj.
Josipović: Naše društvo treba novi iskorak
- Nakon 23 godine možemo reći da je Hrvatska napravila neke velike i važne korake. Od zemlje u ratu, djelomično okupirane i razorene postali smo članica EU, međunarodno priznata zemlja sa vidljivom participacijom u ozbiljnim međunarodnim okolnostima i događajima. S druge strane, posao nikada nije gotov, posebice kada je riječ o gospodarstvu, rekao je predsjednik Ivo Josipović u Saboru na pitanje je li Hrvatska 23 godine nakon, zemlja kakvu su građani sanjali.
- Tu imamo jako puno toga za učiniti, imamo puno reformi za provesti. Mislim da uz pogled u povijest kako to činimo u ovakve dane u zahvalu svima onima koji su pridonijeli našoj slobodnoj i demokratskoj domovini, posebice braniteljima, treba pogledati i u budućnost. Danas smo u situaciji kada reforme više ne mogu čekati, kada treba provesti reforme na više razina. Nije pitanje samo gospodarskih zakona i gospodarskih mjera. Naše društvo treba novi iskorak, nove temelje. Vjerujem da Hrvatska to može učiniti - izjavio je Josipović.
Želja mu je da možda već dogodine kažemo da Hrvatska ima jedan novi uzlet u bolju budućnost.