Lekić-Fridrih: 'Poruke molitelja s trgova potiču na netoleranciju'

Umjetnica i društvena aktivistica Arijana Lekić-Fridrih u emisiji "Nedjeljom u 2" govorila je o položaju žena u društvu, rodnoj ravnopravnosti i o tome zašto redovito prosvjeduje protiv molitelja na trgovima.

- Cijeli život sam inatljiva i tvrdoglava, ali trudim se, i mislim da sam uspjela postići da ne budem više toliko brzopleta koliko sam bila kad sam bila mlađa. Nešto sam manje impulzivna, priznaje i dodaje da, kad se radi o drugim ljudima, jako dobro promisli na koji će način reagirati - rekla je.

Kao najvećeg životnog uzora navodi samohranu majku.

- Svjesna sam koliko se odricala i koliko je ulagala u men - rekla je.

- Zato što sam i sama žena, okružena sam ženama i na neki način nisam ni bila svjesna toga da se bavim ženama, dok u jednom trenutku nisam negdje predavala svoje radove i shvatila da se zapravo, gotovo svaki tiče baš žena - kazala je.

'NISAM JE UZNEMIRAVAO' Vulgarni Pernar o optužbama za spolno uznemiravanje: Uzvratio sam ljevičarki istom mjerom

- U svojoj srednjoj školi sam osnovala jednu grupu Amnesty Internationala, ali između ostalog sam bila i u forumu mladih SDP-a. Željela sam se boriti za demokraciju. Željela sam se boriti za jednaka prava. Ja sam nekako bila okružena siromaštvom, tim jednim postratnim, tranzicijskim i posttranzicijskim siromaštvom. Činilo mi se iznimno nepravedno da ne postoje jednake šanse, što sam vidjela već na primjeru svoje osnovne škole. Ja sam išla u jednu malu osnovnu školu na Trnju, koja i danas slovi kao jedna od najlošijih osnovnih škola. I dogodio se taj moment da sam ja završila sedmi razred osnovne škole i bacila oko na oglasnu ploču da vidim koje mi se opcije nude, koje gimnazije mi se nude. Međutim, oni su naveli samo stručne škole. Zato što evo, upravo na tom području na kojem sam ja živjela, iz te škole se nije očekivalo da netko ide dalje u gimnaziju i na fakultet - kazala je.

Dodaje da je kasnije napravila "follow up" kako su završili njezini prijatelji iz osnovne škole, i samo ih je troje završilo fakultet, iz razreda u kojem ih je bilo 40.

Kaže kako je "koncept jednakih šansi" bilo nešto što je nju uvijek mučilo.

- Krenula sam od toga da općenito ne krećemo iz jednakih pozicija, a kasnije sam se zapravo orijentirala na žene i na žensku poziciju - pojašnjava.

SKANDAL NA TRGU 'Pernar mi je savio ruku i stavio ju je na grudi. Ne znam je li on mentalno zdrav, ali tužit ću ga'

- Kad se dogodio napad bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara, moje razmišljanje je bilo: "Je li to što se meni dogodilo dovoljno strašno da ja to prijavim? Jesam li ja žrtva i da li ja zapravo nanosim time nepravdu drugim ženama kojima su se dogodile puno gore stvari?". A zapravo jesam bila žrtva i apsolutno sam trebala tužiti, drago mi je da sam ga tužila - pojašnjava. 

- Ja podržavam i apsolutno respektiram vjernike i vjernice svake vjeroispovijesti i njihovo pravo da konzumiraju vjeru. Smatram da bilo kakva molitva u startu ne bi trebala biti na glavnim gradskim trgovima, a osobito je smiješan paradoks da se ove, nazovimo to molitve, događaju primjerice u Osijeku, ispred katedrale, i u Rijeci. Poruke koje dolaze s tih skupova su mizogine i apsolutno potiču na netoleranciju i na neravnopravnost spolova - govori. 

- Kad ti muškarci traže da postanu duhovni autoriteti u obitelji, moje prvo pitanje je zapravo: Što ako žena to ne želi? Na koji način ćemo natjerati ženu da to postane? Ta su okupljanja po meni protuzakonita prema zakonu o ravnopravnosti spolova. Netko bi trebao postaviti pitanje ustavnosti s obzirom na to da nam Ustav zapravo garantira jednakost između muškaraca i žena - smatra.

- Oni su iznimno transparentni. Sve se može iščitati s njihove stranice. Ono što proklamiraju na vlastitim kongresima se zapravo direktno tiče žena. Oni zaista, i tu bi se nadovezala možda i na taj zaokret Hrvatske u desno, Domovinski pokret je po meni bila stranka koja je zapravo bila najtransparentnija u svojem programu. I nije imala nikakav problem reći koji je njihov stav o pobačaju, niti koji je njihov stav o pravima žena. Oni su mirno rekli da će njihov uvjet biti deratifikacija Istanbulske konvencije, pa čemu se sad zapravo čudimo. Isto tako je i kod njih, to je potpuno transparentno - kazala je.

- Moj rad se zove "tiha misa". Dakle - ja šutim - kazala je.

Dodaje da ni na koji način ne ometa molitvu. 

- Meni je ideja da se čuje za što oni zapravo mole. Ja kad dođem u bilo koji grad, ja stojim dok traje molitva i ja sam u tišini. Moja tišina je pijetet za ubijene žene, za žene žrtve nasilja, a oni mole primjerice se i za to da ih Bog zaštiti od nagona koje osjećaju kada vide ženu koja nije časno odjevena. Za to se recimo moli u Splitu - pojašnjava.

FOTO: PROSVJEDNICI NA TRGU Poznata zagrebačka aktivistica na Trgu poručila moliteljima: 'Mole krunicu, sanjaju djevicu'

- Ja sam se našla i u situacijama koje su bile na neki način komične, gdje sam doslovno gledala ljude kako se ne snalaze s krunicom. I pogledala svećenika, pogledala gospodina koji nije nikako znao izmoliti tu krunicu. A svećenik mu je na brzinu pomogao - rekla je.

- Ja ne radim u udruzi Domino, ja sam jedna od 60 umjetnica koje je udruga Domino podržala tijekom prošle godine. Moj rad financira udruga Solidarna s 200 eura po Tihoj misi, za 6 Tihih misa, i to se dogodilo u momentu kad smo shvatili da zapravo sve eskalira u nasilje. Ne financira je udruga Domino, odnosno financiramo je sami. Što se tiče novca od Ministarstva kulture, za broj programa po kojem udruga Domino apsolutno prednjači, i za tip programa koje udruga Domino provodi, taj novac koje je udruga Domino dobila od Ministarstva kulture je sramotno malen - rekla je.

- Ja nisam nikad nikome prijetila, ali mogu reći svoje iskustvo. Ja prijetnje redovito prijavljujem. Ja komentare ne čitam, tako da svi vi koji ih sad već pišete, znajte da ih neću pročitati, ali vi koji mi pišete u inbox, pazite kako formulirate poruku, zato što sam ja redovita na policiji i redovito prijavljujem svakog tko mi prijeti na način koji se smatra opasnim po mene i po ljude koji su u moje blizini, moje prijatelje, moju obitelj - priznaje.

Dodaje kako joj je suradnja s policijom "odlična".

- Prijetnje se ponavljaju, ali uglavnom dolaze od jednog vrlo neobičnog, neočekivanog profila ljudi, a to su uglavnom neki ljudi koji imaju Facebook profile koji nisu lažni, neki članovi društva koji su ugledni, koji su visoko obrazovani, ali nemaju problema napisati što bi mi sve napravili u seksualnom smislu, na koji način bi me točno pokušali ubiti, na koji način bi me ubili, da znaju gdje živim. To su sve stvari koje ja prijavljujem jer mislim da trebam - pojašnjava Lekić-Fridrih.

Kaže kako je sve prijetnje iz inboxa izložila na Trgu bana Jelačića, bez da je cenzurirala njihova imena. 

AKTIVISTICA ZA 24SATA Višnja Škreblin (77) ne propušta prosvjede: 'Mi smo najšutljivija i najbolesnija nacija na svijetu'

- Ako oni imaju hrabrosti meni pisati u inbox što bi mi napravili, onda vjerojatno nemaju problema s time i da to šira javnost vidi, da vidi kakvi su ljudi - rekla je.

Kaže kako je najveća uvreda u Hrvatskoj biti "Srpkinja ili lezbijka".

- Ja nisam ni jedno ni drugo, da jesam, ne bih imala nikakav problem s tim identitetom, ali čini se da je to ono što bi me trebalo najviše zaboljeti. I to na neki način govori dosta o društvenoj klimi i o hrvatskoj realnosti. Meni je to dosta zanimljivo zato što se to ne mijenja godinama - pojašnjava.

Kaže da ljudi koji kleče na trgovima implicitno pozivaju na nasilje.

- Oni kažu da mole Boga da kontroliraju njihove nagone, jer inače će se dogoditi što ako oni ne uspiju iskontrolirati svoje nagone? Zašto ih toliko smeta jednakost muškaraca i žena? Zašto oni moraju biti autoriteti? Zapravo sve to proizlazi iz odnosa moći. Ja ne znam i ne vjerujem da muškarci zapravo smatraju da je njihova uloga toliko poljuljana da svoju muževnost moraju tražiti na podovima. Ja mislim da je to jedan politički pokret koji za cilj ima nešto sasvim drugo - kazala je.

- Ja nisam zaista sociologinja, nisam ni psihologinja, ali rekla bih da femicid kao i puno drugih oblika zlostavljanja žena proizlazi iz dinamike moći unutar obitelji. Da budemo potpuno jasni, femicid za motiv ima to da se radi o ženskoj žrtvi. Da je žrtva upravo žena i zato femicid i zato izmjene kaznenog zakona - kazala je.

POGLEDAJTE VIDEO Prosvjednici nalijepili trake kao za očevid i poručili klečavcima: 'Ovu ženu ubio je sustav!'

- Iskreno u ovom trenutku se bojim, s obzirom na Domovinski pokret koji je ušao kao manjinski partner u Vladu i odmah postavio temelje o onom što smo znali, bojim se u smislu toga da smo gledali četiri godine što se dogodilo u Poljskoj, zemlji vrlo sličnoj nama. Preko noći im se dogodila ta ekstremna desnica, a pritom je hodogram aktivnosti prije tih izbora izgledao identično ovome što se događalo u Hrvatskoj. Moja reakcija na te ljude koji mole je bila takva zato što se isto događalo i u Poljskoj. Oni su odlučili ignorirati to, a ja sam odlučila ne ignorirati to vidjevši što se dogodilo u Poljskoj. A u Poljskoj se zakonodavstvo promijenilo toliko preko noći da su žene izgubile apsolutno sva prava i neka procjena Europskog parlamenta ja da će trebati 30 godina da se vrate na ono gdje su bile tada, gdje smo mi sada - kazala je.

- Zakonodavstvo je bilo toliko oštro da je 33-godišnja žena umrla na samom porodu. Iako je dijete bilo mrtvo, liječnik nije imao zakonsko pravo izvaditi dijete iz njezine maternice i ona je izgubila život - dodaje.

Kaže kako joj je najgore na trgovima gledati djecu.

- Meni je zapravo najgore vidjeti tu djecu koja služe. Strašno mi je vidjeti maloljetnu mušku djecu, jer djevojčice stoje sa strane s majkama, one ne smiju moliti unutar kruga, kako zapravo ne znaju što rade. Na nekim snimkama se vidi da djeca mole da ih se pusti van. Na to nitko ne reagira. Ono što je zapravo meni jako porazno je taj kukavičluk svih političkih strana - rekla je.

- Ja živim od rada na reklamama, nisam nikad u životu odbila posao. Srećom, završila sam likovnu akademiju, ali od toga zaista nisam mogla živjeti, tako da sam vrlo brzo se preorijentirala na jedinu umjetničku profesiju od koje se relativno može živjeti, a to je režija. Tako da se ja zapravo bavim marketingom, bavim se snimanjem nekih reklama, promovidea, živim od toga - kaže i dodaje da od umjetnosti ne bi mogla živjeti.

UŽIVO IZ ZAGREBA Molitelji opet na trgovima: Klečali za muževnost, do njih protuprosvjednici vježbali jogu

- Mi rijetko govorimo o tome koliko smo zapravo plaćeni. Ja sam za svoju izložbu "Dota" u Splitu koja je organizacija Hrvatske udruge likovnih umjetnika dobila 300 eura honorara, pri čemu je unutar toga i produkcija rada. Ja sam iz te izložbe izašla u minusu - rekla je.

- To nije stvar Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split, to je stvar Ministarstva kulture. Jednostavno, alokacija novca unutar kulturnog sektora je takva da zapravo ja ne mislim da itko može živjeti isključivo od rada, pogotovo od ovih malih umjetnosti, kao što je ovo čime se ja bavim - zaključuje.