Lažni proizvod: U domaći med ubace kineski i - 'nabiju' cijene

U Europskoj uniji godišnje se proizvede 250.000 tona meda pa je tako zasjela na drugo mjesto, iza Kine, po proizvodnji.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:40

Video: 24sata/pixsell

- EU ima 60 posto meda u odnosu na potrebe, a zbog prirodnih promjena, pčela i paša ima sve manje, pa je i proizvodnja iz godine u godinu manja - objašnjavaju u Hrvatskom pčelarskom savezu.

Klimatske promjene dovele su do toga da je Hrvatska lani, u prvih deset mjeseci, uvezla 1300 tona meda u vrijednosti 2,64 milijuna eura što znači da je prosječna cijena 2,3 eura po kilogramu.

Međutim, cijena kineskog meda je bitno niža - 1,7 eura po kilogramu. S druge strane, kad se hrvatski med izvozi njegova cijena je bitno veća - 3,96 eura po kilograma. Na te razlike su posebno osjetljivi naši pčelari koji tvrde da uvoznici kineskog meda miješaju svoj med slabije kvalitete s domaćim i kvalitetnijim te ga prodaju po cijeni od 30 do 50 kuna za kilogram, čime su nelojalna konkurencija domaćim medarima.

Slavonski med u siječnju je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavljeno je u Službenom listu Europske unije. Kako je priopćilo Ministarstvo poljoprivrede, Slavonski med je 19. hrvatski proizvod čiji je naziv registriran u EU. Nacionalni postupak zaštite naziva Slavonski med pokrenula je 2015. godine udruga proizvođača Slavonskog meda iz Virovitice, a on je 2016. i zaštićen u RH.

- Ovom objavom Hrvatska službeno ima 19 zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, a ovo je prvi med među njima. U proceduru smo poslali i Varaždinski klipič, Bjelovarski kvargl te Rudarsku greblicu, jedinstvene delicije karakteristične za pojedine dijelove naše domovine. Zaštita naziva je ponajprije priznanje tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači. No zaštita naziva povećava vidljivost naših proizvoda i predstavlja nas na tržištu od 500 milijuna ljudi. Ovogodišnja turistička sezona bila je rekordna u svakom pogledu, no ja ću kao ministar poljoprivrede biti zadovoljan tek kad potražnju u ugostiteljskim objektima bude pratila domaća proizvodnja, između ostalog i proizvoda zaštićenog naziva - izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Slavonski med proizvode medonosne autohtone sive pčele iz nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koje sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, daju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja. Slavonski med je prema načinu proizvodnje med u saću, med sa saćem ili dijelovima saća i vrcani, a obuhvaća: med od bagrema, med od lipe, med od uljane repice, med od suncokreta, med od kestena, cvjetni med i medun hrasta sladuna.

Osim ovog upisa u registar, kad bi još med u Slavoniji dobio i adekvatnu cijenu, sigurno bi bilo više mladih ljudi koji bi se odlučili za pokretanje pčelarske proizvodnje, jer domaćeg meda kronično nedostaje. Nažalost, tom se proizvodnjom još u najvećoj mjeri bave ljudi koji su pri kraju svojeg radnog vijeka. Cijena domaćeg meda u Slavoniji, koja trenutačno iznosi 40 kuna po kilogramu, a nerijetko i manje od toga, jedna je od najnižih cijena u regiji. U susjednoj Bosni i Hercegovini kilogram meda iznosi 15 KM ili 60 kuna, a u Crnoj Gori se prodaje po 10 eura za kilogram. Nešto veća cijena meda u odnosu na med u Slavoniji je u Istri, ali to su različiti medovi. Cijena je jedan od problema, a drugi je što je tržište preplavljeno uvoznim medom sumnjive kvalitete. Na deklaracijama je navedeno da je riječ o medu proizvedenom u EU s mješavinom meda iz zemalja izvan EU, a to je najčešće Kina, no ne navodi se u kojem omjeru.

Ako tražite dobar med, pčelari savjetuju, kupujte od poznatog proizvođača iz svojeg okruženja, jer gotovo sve tvrtke miješaju domaći i kineski med pa onda zapravo ni ne znate što stvarno jedete. Savjet da se loš med kristalizira ipak nije točan. Patvoreni med može se otkriti prejakim mirisom.