Stigao ruski odgovor: Napali Kijev, odjekuju eksplozije, SAD zatvorio svoje veleposlanstvo

Kremlj odbacuje tvrdnje o ruskoj odgovornosti za štetu na kablovima u Baltičkom moru: Apsurdno!

Rusija je kao "apsurdne" odbacila bilo kakve tvrdnje da je uključena u štetu koja je tijekom vikenda nastala na dvama optičkim kablovima za telekomunikaciju u Baltičkom moru.

Europske vlade su u utorak optužile Rusiju da eskalira hibridne napade na zapadne saveznike Ukrajine, nekoliko dana nakon što je presječen podatkovni kabel između Finske i Njemačke te drugi između Švedske i Litve.

Europski dužnosnici nisu izravno optužili Rusiju za uništavanje kablova, no Njemačka, Poljska i druge zemlje su rekle da se vjerojatno radi o sabotaži.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je na pitanje o tim izvješćima na redovnom brifingu za medije rekao: "Poprilično je apsurdno nastaviti kriviti Rusiju za sve bez ikakvog razloga".

"Vjerojatno je i smiješno s obzirom na izostanak bilo kakve reakcije na ukrajinske saboterske aktivnosti u Baltičkom moru", kazao je, što se odnosilo na eksploziju plinovoda Sjeverni tok u rujnu 2022., za koji je Moskva okrivila Kijev i zapadne zemlje.

U posljednjem incidentu, jedan kabel je prestao raditi u nedjelju ujutro, a drugi nešto manje od 24 sata kasnije u ponedjeljak. Kablovi su presječeni u isključivom gospodarskom pojasu Švedske, a švedski tužitelji su u utorak započeli preliminarnu istragu zbog sumnje na moguću sabotažu.

Švedski ministar civilne zaštite Carl-Oskar Bohlin je za Reuters u utorak rekao da su oružane snage i obalna straža zabilježile kretanje plovila koje odgovara presijecanju dvaju telekomunikacijskih kablova u Baltičkom moru.

Švedska mornarica pomaže policiji i tužiteljima u istrazi te raspoređuje brodove nešto južnije od dvije lokacije radi snimanja i dokumentiranja, što će vjerojatno potrajati nekoliko dana, rekao je njen glasnogovornik u srijedu.

Guvernerka: Rusko gospodarstvo na prekretnici...

Rusko gospodarstvo nalazi se na prekretnici, rekla je guvernerka središnje banke Elvira Nabiullina u Dumi, naznačivši da bi inflacija u idućim mjesecima mogla usporiti i istaknuvši ključnu ulogu potražnje u poboljšanoj produktivnosti.

"Nalazimo se na prekretnici. Prema procjenama banaka i tvrtki, možemo očekivati opće usporavanje rasta portfelja kredita kompanijama u idućim mjesecima, smanjenje doprinosa rastu agregatne potražnje”, kazala je guvernerka u donjem domu ruskog parlamenta.

U takvim će uvjetima kratkoročni pokazatelji inflacije pokazati usporavanje, a onda ćemo svjedočiti i zaokretu u pokazatelju godišnje inflacije,

To će biti znak da je rast cijena obuzdan, istaknula je guvernerka, dodavši da bi u idućoj godini središnja banka mogla početi snižavati ključnu kamatnu stopu, pod uvjetom da ne bude novih šokova.

"Vjerujemo da će naša politika omogućiti spuštanje inflacije na 4,5 do pet posto. Kako bude usporavala, razmotrit ćemo i postupno smanjenje ključne kamatne stope. Ako ne bude dodatnih vanjskih šokova, naravno, stopa inflacije počet će se smanjivati u idućoj godini", dodala je.

U listopadu stopa inflacije iznosila je 8,5 posto i središnja banka podigla je prije otprilike mjesec dana kamatnu stopu za čak dva postotna boda, na 21 posto, naznačivši da bi je mogli podići i na još višu razinu kako bi osigurala spuštanje inflacije na ciljanih četiri posto i obuzdala inflacijska očekivanja.

Podigli su tada prognoze inflacije u ovoj godini, sa 6,5 do sedam na osam do 8,5 posto. U 2025. rast cijena trebao bi po njihovim prognozama usporiti na 4,5 do pet posto i spustiti se na ciljanu razinu u 2026.

Prijetnja stagflacije?

Podizanje kamatnih stopa izazvalo je nezadovoljstvo brojnih poslovnih čelnika, a naišlo je na kritike i u redovima vodećih ekonomista uključenih u kreiranje vladine politike.

"Trenutačna visoka razina ključne kamatne stope i signalizirana namjera (središnje banke) da ih planira podići na još višu razinu stvorile su rizik od pada gospodarstva i kolapsa ulaganja u bliskoj budućnosti", upozorili su iz instituta TsMAKP koji savjetuje vladu.

Udio proizvodnih tvrtki s rizičnim teretom servisiranja duga, od dvije trećine dobiti prije kamata i poreza udvostručit će se na 20 posto, procjenjuju ekonomisti, uz rizik problema sa servisiranjem financijskih obaveza i bankrota.

Trenutačne nerizične kamatne stope u gospodarstvu od oko 18 posto podrazumijevaju da prinos na početno ulaganje u petogodišnjim projektima mora iznositi najmanje 130 posto da bi bili ekonomski isplativi, naglasili su. 

Stroga monetarna politika istodobno ne utječe u većoj mjeri na ključne 'motore' inflacije, poput sve većih troškova prekograničnih plaćanja zbog zapadnih sankcija, viših cijena uvezene hrane i podignutih reguliranih cijena komunalnih usluga, naglašavaju u institutu.

"Zbog poteza središnje banke ruskom gospodarstvu zapravo prijeti stagflacija, odnosno stagnacija ili čak recesija u kombinaciji s visokom inflacijom", upozorili su iz TsMAKP-a.

Nabiullina je u četvrtak ustvrdila da Rusiji ne prijeti stagflacija, "pod uvjetom da vodimo pametnu, razumnu monetarnu politiku".

"Iskustvo drugih zemalja koje su prošle stagflaciju pokazuje da je ona rezultat pretjeranog ublažavanja monetarne politike koju je bilo trebalo postrožiti. vjerujem da je zabrinutost koja se iskazuje - da će stroga monetarna politika politika suzbiti potražnju - u tom pogledu neutemeljena", dodala je.

Poboljšana produktivnost 

Guvernerka je u četvrtak u Dumi naglasila da su zapravo prvi puta u povijesti Rusije "gotovo svi resursi u gospodarstvu iskorišteni".

"U gospodarstvu se događaju ozbiljni strukturni pomaci. To posebno vidimo u rekordno snažnom rastu investicija, za više od četvrtine u protekle tri godine", rekla je Nabiullina.

Ozbiljniji je trend, po njezinim riječima, kontinuirano poboljšanje produktivnosti rada.

"Nitko nije ni dosada odbacivao tvrdnje da treba biti poboljšana, ali poticaji za poboljšanje i za automatizaciju proizvodnje stigli su tek nedavno, kroz naglo jačanje potražnje", objasnila je.

Nijedna tradicionalna metoda povećanja proizvodnje pojačanim zapošljavanjem nije više donosila gotovo nikakve rezultate, upozorila je Nabiullina.

Središnja banka predviđa da će rusko gospodarstvo ove godine porasti od 3,5 do 4,0 posto. U 2025. rast bi po njihovim procjenama trebao naglo usporiti, na 0,5 do 1,5 posto, i tek neznatno ubrzati u 2026., uz prognozirani raspon od jedan do dva posto. U 2027. trebao bi se više-manje zadržati na toj razini.

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će rusko gospodarstvo u ovoj godini porasti za 3,6 posto, a gotovo istu stopu rasta predviđa i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). U 2025. rast bi i po MMF-u i OECD-u trebao naglo usporiti, uz prognoziranu stopu rasta od 1,3 odnosno 1,1 posto. (Hina)

Neslužbeno doznajemo da je hrvatska veleposlanica Anica Djamić i dalje u Kijevu.

Svoje veleposlanstvo u Kijevu danas su zatvorili Amerikanci zbog informacija o potencijalnom značajnom napadu...

- Zbog velikog opreza, veleposlanstvo će biti zatvoreno, a zaposlenici veleposlanstva su upućeni da se sklone", navodi se u priopćenju objavljenom na web stranici američkog veleposlanstva u Kijevu.

"Američko veleposlanstvo preporučuje građanima SAD-a da budu spremni smjesta se skloniti u slučaju objave zračne uzbune."

Svoja veleposlanstva u Kijevu zatvorili su u srijedu i Španjolska, Italija te Grčka.

Neslužbeno doznajemo da je hrvatska veleposlanica Anica Djamić i dalje u Kijevu.

Ekskluziva Reutersa! Putin je spreman razgovarati s Trumpom o kraju rata. Evo koji su uvjeti

Ruski predsjednik otvoren je po pitanju razgovora s novoizabranim američkim predsjednikom o prekidu vatre s Ukrajinom, piše Reuters s etiketom 'ekskluzivno' i donosi uvjete po kojima bi Vladimir Putin pristao razgovarati s Donaldom Trumpom o Ukrajini. Reuters se pozvao na pet izvora upoznatih sa situacijom u Kremlju koji tvrde da ne dolazi u obzir davanje velikih teritorijalnih ustupaka Ukrajini i inzistiraju da Kijev odustane od ulaska u NATO.

Ovdje više o temi