Srećom, ovo zapravo i nije tako strašna pandemija što se samog virusa tiče, jer se vrlo lako moglo dogoditi da dođe neki dosta smrtonosniji no što je ovaj, komentirao je Lauc
PANDEMIJA SE SMIRUJE, ALI...
Lauc: 'Najteži dio nas tek čeka'
O ovoj ćemo pandemiji jednog dana učiti u školama, a ona će nas naučiti da su nam stvarni neprijatelji patogene bakterije i virusi, rekao je profesor Gordan Lauc za HRT. Komentirao je broj zaraženih u Hrvatskoj, ponašanje građana i sveukupnu situaciju s korona virusom.
POGLEDAJTE VIDEO: Skok broja zaraženih
Pokretanje videa...
01:01
Najveći broj zaraženih u metropoli
Član Znanstvenog savjeta Vlade smatra da je u Zagrebu najmanje pet posto, a vjerojatno i više, ljudi aktivno zaraženo. Zbog toga naglašava koliko je bitno da građani budu odgovorni.
- Nakon vrlo velikog ubrzavanja širenja epidemije zadnjih nekoliko tjedana, vidimo prve jasne naznake promjene trenda i usporavanja širenja pandemije. To je posebice vidljivo u Zagrebu, gdje dnevni broj slučajeva ne raste već tjedan dana. No ne smijemo zaboraviti da porast broja hospitaliziranih i umrlih ljudi kasni dva do tri tjedna za brojem novozaraženih, tako da ćemo u Hrvatskoj nažalost sljedećih nekoliko tjedana imati sve veće bojeve teško bolesnih i umrlih ljudi - rekao je Lauc.
Lockdown u Europi
Lauc objašnjava kako sve vlade u Europi donose mjere kojima pokušavaju smanjiti te kontakte. Neke su dobro promišljene, a neke su panične reakcije. Što je sa Hrvatskom?
- Neki misle da bi Hrvatska trebala imati strože mjere, no iz primjera zemalja kao što su Argentina ili Peru, te nekih gradova u Europi, vidimo da nametnute mjere ne postižu željeni učinak. Primjerice, nakon pet mjeseci vrlo strogog lockdowna, Argentina je po ukupnom broju umrlih na milijun stanovnika gotovo sustigla Brazil (koji je imao puno blaže mjere), a prema sadašnjim trendovima uskoro će ga i prestići. Isto tako, Manchester koji je već tjednima pod vrlo strogim mjerama ima vrlo slične brojeve kao i Zagreb u kojem su mjere bitno blaže - komentirao je.
O samom virusu
- Kako već 100 godina nismo imali ozbiljnu pandemiju u istraživanja virusa se, nažalost, nije dovoljno ulagalo. U posljednjih osam mjeseci to se, naravno, drastično promijenilo i sada puno ljudi istražuje SARS-Cov-2 virus - objašnjava Lauc te dodaje kako unatoč tome što smo jako puno naučili o virusu, o njemu još uvijek više ne znamo, nego što znamo.
- Primjerice, nedavno je objavljeno istraživanje koje je pokazalo da oko 10 posto teških oblika bolesti može biti objašnjeno postojanjem autoimunih protutijela na interferon beta. To je vrlo rijedak poremećaj, no kada se puno ljudi zarazi onda taj inače nevidljivi poremećaj postaje jako vidljiv - objašnjava te dodaje kako sigurno postoje i neke druge predispozicije koje ćemo tek otkriti.
Hrvatski zdravstveni sustav
- Koliko se za sada čini naš zdravstveni sustav bi trebao izdržati, no to jako ovisi o tome kako ćemo se ponašati sljedećih tjedana. Ljudi koji su danas zaraženi će se razboljeti i eventualno završiti u bolnici za 10 do 15 dana. Dakle, broj novo hospitaliziranih i umrlih ljudi će sigurno značajno rasti još najmanje dva tjedna - mišljenja je Lauc te dodaje ako se porast zaraženih nastavi postoji mogućnost da neće biti mjesta u bolnicama za sve one koji se razbole.
Naglašava kako nas najteži dio pandemije tek čeka u sljedećim mjesecima.
- Srećom, ovo zapravo i nije tako strašna pandemija što se samog virusa tiče, jer se vrlo lako moglo dogoditi da dođe neki dosta smrtonosniji no što je ovaj. Nadam se da ćemo naučiti neke pouke i početi više ulagati u borbu protiv naših stvarnih neprijatelja, a to su patogene bakterije i virusi, a ne u oružja za borbu protiv drugih ljudi - zaključio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
