Kvaka24: Digitalizacija pomaže u poslovanju, ali donosi i rizike

Svijet se svakodnevno rapidno mijenja, a tako se mijenjaju gospodarstva, tržišta i korisničke navike. Posljednjih nekoliko godina obilježile su velike svjetske krize popu pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini.

Kako se hrvatsko gospodarstvo snalazi u situaciji rastuće nestabilnosti i velikih svjetskih kriza? Koliko je sigurno poslovanje hrvatskih poduzetnika?

POGLEDAJTE VIDEO:

Na ova i mnoga druga pitanja koja se tiču bliske poduzetničke budućnosti pokušali su odgovoriti sudionici prvog panela Konferencije 24sata Kvaka24 "Sigurnost poslovanja: Gospodarski, digitalni i ljudski faktor", pod nazivom "Sigurnost poslovanja u vremenu globalizacije, digitalizacije i velikih svjetskih kriza", koja se održala u petak.

Prvim panelom moderirao je Igor Alborghetti, glavni urednik Expressa, a sugovornici su problemima pristupili iz više perspektiva.

Višnja Božinović, članica Uprave za poslovanje sa stanovništvom i SME-ovcima, Raiffeisenbank Hrvatska osvrćući se na izazove poslovanja rekla je kako je Hrvatsko gospodarstvo pokazalo otpornosti na krize.

- Kada se vratimo na godinu COVID pandemije, na koju smo već i zaboravili. Rekla bih da smo u toj godini pokazali otpornost na krizu i rekla bih da su prošli kroz nju prilično dobro. Tamo negdje u 2022. unatoč ratu u Ukrajini naša ekonomija je odnosno naši klijentu rastu poslovno - rekla je Božinović.

Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara također smatra kako je Hrvatska dobro prošla kroz izazove koji su je snašli.

- Mislim da je generalno hrvatsko gospodarstvo dobro prošlo kroz sve ove izazove koji su nas zadesili zadnjih nekoliko godina. Dobro je prošlo prije svega zato što je članstvo u EU, ulazak u Schengen i Euro zonu pojačalo otpornost hrvatskog gospodarstva i mislim da danas kad smo stvarno aktivna pokazuje koliko to za jedno ovako malo gospodarstvo znači i koliki je to boost - rekao je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je pak kako su svjetske krize ostavile veliki footprint na hrvatsko gospodarstvo.

- To najviše vidimo kroz rast cijena, visoku razinu cijena dobara i usluga i onda lagano usporavanje inflacije. Ja bih rekao od 2008. godine na ovamo da se svijet mijenja, da je taj globalni financijski sustav manje poticajan i kad je došlo do loma kasnijih godina odrazio se na sve pa tako i na naše gospodarstvo - kaže Šaravanja.

Dr. sc. Emil Priskić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, osvrnuo se na tržište rada i komentirao nedostatak radne snage.

- Svi se suočavamo s nedostatkom radne snage i privatni i javni sektor, koji nema kvalitetnih ljudi koliko bi morao. Imamo sektore poput turizma gdje se više ni ne pita za cijenu jer nedostaje ljudi i važno ti je da imaš nekog tko zna raditi - rekao je Priskić.

U razgovoru 1 na 1 Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banak, pod moderatorstvom prof.dr.sc. Sanje Sever Mališ, dekanice Ekonomskog fakulteta Zagreb, komentirala je istraživanja u zemljama OECD-a, prema kojima su građani u Hrvatskoj pokazali da su iznad prosjeka zemalja članica po općoj financijskoj pismenosti, ali odnos prema novcu i dalje je ispodprosječan.

- Financijska pismenost građana ključan je faktor za osobnu financijsku stabilnost i općenito za ekonomski napredak zemlje. Rezultati pokazuju da smo iznad prosjeka kad je riječ o ukupnoj financijskoj pismenosti, no postoje područja u kojima možemo napraviti dodatne iskorake. Prije svega tu mislim na komponentu financijskog ponašanja, koja obuhvaća savjesnost pri vođenju vlastitih financija - objasnila je Perko.

Na drugom panelu tema je bila Kibernetička sigurnost: Imperativi i izazovi zaštite online poslovanja, a govorili su Blanka Zubalj, direktorica sigurnosti, Raiffeisenbank Hrvatska, Jelena Marojević Skorupan, voditeljica ključnih kupaca, SETCOR, Martina Dragičević, voditeljica HUP-ove Radne skupine za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica HUP-ICT Udruge, Krešimir Frančić, direktor Službe za neživotna osiguranja u Croatia osiguranju.

- Sama digitalizacija poslovanja i nama bankama i našim klijentima stvara niz novih mogućnosti i načina kojima svoje poslovanje možemo na drugačiji način pružiti, a klijenti ih mogu efikasnije primiti. Naravno tu se susrećemo s izazovima jer nas to izlaže nekim novim dodatnim prijetnjama. Mi kao banka nalazimo se u svijetu koji je visoko reguliran već godinama u posljednje vrijeme aktualna nam je nova regulativa, međutim i naši klijenti se moraju početi štititi - kaže Zubalj.

Jelena Marojević Skorupan, voditeljica ključnih kupaca, SETCOR, ističe kako je sigurnost danas najvažnija, pa čak i od zarade.

- U današnje doba je sigurnost imperativ, nekad se razmišljalo tako da je bitnije poslovanje, 2018. godine smo došli do toga da je sigurnost prva. U Hrvatskoj postoji jako puno manjih i srednjih poduzeća koji možda nemaju kod sebe resurse da se tim bave i tu dolaze tvrtke poput naše koje nude informatičku i cyber sigurnost - ističe Marojević Skorupan.

Da je iznimno bitno znati se zaštiti upozorava i Martina Dragičević.

- Napadi kojima smo izloženi danas, čula sam jednu statistiku da se događaju svakih 8 sekundi, druga kaže 12, nismo ni svjesni koliko se toga dešava u tom digitalnom okruženju. Što se tiče Hrvatske udruge poslodavaca mi smo pokrenuli inicijativu da možemo pomoći poduzetnicima i preporučiti im kako da se snađu u ovom novom okruženju - dodaje.

Krešimir Frančić objašnjava kako je kod cyber napada ključna brza reakcija.

- Ono što je kod cyber napada jako bitno je kad se počne dešavati ili se sumnja da se događa da se brzo djeluje. Napad se onda može ili spriječiti ili ograničiti da ne postane još veći. Naravno da se onda i ograničava šteta koja nastaje nakon tog napada - ističe Frančić.

Velike digitalne promjene donosi i jačanje umjetne inteligencije. Na trećem panelu panelisti su govorili o zaštiti intelektualnog vlasništva u svijetu umjetne inteligencije. O temi govore: prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Voditeljica poslijediplomskog studija Intelektualno vlasništvo, dr. sc. Aco Momčilović, president of Global Al Ethics Institute, Ivan Buča, glavni urednik 24sata, te Aljoša Šerić, glazbenik i pravnik.

- Cijela situacija s umjetnom inteligencijom uoče nije jednostavna. EU je prije nekoliko dana prva na svijetu donijela akt o umjetnoj inteligenciji i to je prvi takav pravni dokument koji uređuje poslovanje, način funkcioniranja i pravne aspekte umjetne inteligencije. Je li to dobro ili loše vidjet ćemo - rekla je Romana Matanovac Vučković.

Aco Momčilović istaknuo je kako se treba zaštiti, ali se boji kako smo došli do trenutka kada to više nije moguće.

- Problem je što se tehnologije sve brže razvijaju, a mi imamo pravni sustav iz 19. stoljeća, a mindset nam je iz 20., a tehnologija u 21. i sad taj gap je teško nekad nadići - rekao je.

Ivan Buča smatra kako u medijskoj industriji ona može i pomoći i odmoći.

- Medijska industrija je već doživljavala velike tehnološke promjene. Ako gledamo na novu tehnologiju kao alat ona može biti od pomoći, ali umjetna inteligencija kao autor nekakvog teksta donosi opasnosti - kaže Buča.

Aljoša Šerić ne smatra da umjetna inteligencija, barem ne još, može u potpunosti dominirati glazbenom industrijom.

- Mogu se moderirati neke stvari, namjestiti da pjesma jednog izvođača zvuči kao da ju pjeva drugi i slično, ali ta glazba koju AI proizvodi barem meni kao glazbeniku ne zvuči još uvjerljivo. Ona svakako može biti dobar alat, ali ne vjerujem da će još zamijeniti glazbenike - rekao je Šerić.

Četvrti panel bavio se pitanjem Kako zaštita intelektualnog vlasništva smanjuje rizika e - kupnje, a o tome su govorili Marija Šiša Hrlić, Voditeljica odjela za autorsko i srodna prava te provedbu prava intelektualnog vlasništva, Samostalna služba za autorsko pravo te europske i međunarodne poslove, DZIV, Renato Grgurić, voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije, Ninoslav Babić, viši savjetnik u Središnjem uredu Carinske uprave, te Mislav Vukina, partner u odvjetničkom društvu Vukina & Partneri.