Krenula je sezona ugriza: Zmijskog protuotrova imamo dovoljno, ali ne našeg domaćeg

Klimatske promjene sa sobom su donijele i promijenjeno ponašanje životinja pa tako i zmija - kaže za 24sata Vlado Lađarević iz slavonske udruge Zmijolovac. Na poziv preko 112 se odazivaju na području cijele Hrvatske, ulove zmiju i premiještaju je u njeno prirodno stanište. Lađarević napominje kako su zmije sad aktivnije jer im je sezona parenja, a ima ih više jer je više i glodavaca, njihove hrane.

- Prije su ljudi viđali desetak posto zmija, sad puno više, jer dolaze na mjesta na koja prije nisu, u potrazi za hranom, najčešće miševima. Danas je sunčano, jučer je padala kiša, i zmije izlaze ne bi li se ugrijale, pojašnjava Lađarević. Od 16 vrsta zmija kod nas, samo su tri otrovnice - poskok, riđovka i planinski žutokrug. Godišnje se bilježi njihovih deset do 15 ugriza, a protuotrova ima dovoljno u svim zdravstvenim ustanovama.

- Ne pamtim da smo imali problem nedostatka zmijskog protuotrova, a u liječenju ugriza imamo veliko iskustvo i dobre ishode, napominje dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju splitskog KBC-a. U Dalmaciji su ugrizi poskoka najčešći, budući da im je tamo i najveće stanište. Iako i lokalne hitne pomoći raspolažu s dovoljno doza protuotrova, on se ugriženim osobama najčešće daje u bolnici.

- U većini slučajeva kliničko stanje pacijenta bude takvo da nije nužno otrov primijeniti na licu mjesta. Kod nekih ugriza količina otrova bude minimalna, ili čak otrova u ugrizu uopće ne bude pa onda nije potreban niti protuotrov. Sve ovisi o simptomima, koje pratimo i odlučujemo da li, i kad krenuti s terapijom, napominje infektologinja. Bitno je, kaže, da se ugrižena osoba ne kreće, ne pomiče, jer se s kretnjama i otrov brže širi tijelom. Treba, dakle, odmah pozvati hitnu pomoć i mirovati.

- Hitna će poduzeti sve što je potrebno, nakon nje i mi u bolnici, zaključuje liječnica.

Protuotrov uvozimo od 2013. godine

Hrvatska svoje protuotrove ne prozvodi od 2013., otkad naš Imunološki zavod više za to nema dozvolu. Otad ih uvozimo.

- Budući da u Hrvatskoj nema odobrenog lijeka protiv ugriza zmija, kao ni lijeka protiv otrova crne udovice, Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) je davao suglasnost za izvanredni uvoz antitoksina iz drugih država. Prema informacijama iz veleprodaja lijekova, opskrbljenost tržišta antitoksinom za otrov zmija je dostatna, dok je prema dostupnim informacijama antitoksin za otrov crne udovice u postupku nabave, odgovaraju iz HALMED-a. Kako zaključuju, svi izvanredno uneseni lijekovi proizvedeni su u skladu s važećim europskim i međunarodnim propisima i smjernicama, odobreni su u zemlji iz koje se unose te su provjerene kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti.

Imunološki zavod će vlastite protuotrove opet početi proizvoditi najranije za dvije godine.

- Tad se očekuje završetak naše nove tvronice. Vlada nam je dala suglasnost, i ovoga ćemo tjedna potpisati ugovor s izvođačem radova te kreće gradnja. Tehnnologija je poznata i neopasna za životinje - male količine otrova se ubrizgavaju u neku životinju, najčešće konje, oni stvaraju antitijela, koja se zatim izvlače iz krvi. Bitno nam je da svojom proizvodnjom namirimo domaće potrebe, a hoće li biti zainteresiranih i za izvoz, tek ćemo vidjeti, kaže ravnatelj Imunološkog zavoda dr. Vedran Čardžić.

Zmijolovac Lađarević dodaje da zmija ima tamo gdje ima i ljudi, budući da oko ljudi uvijek ima i glodavaca. Ako na otrovnicu naiđemo vani, treba ju zaobići, a ako nam je pak čest gost u dvorištu, treba pozvati zmijolovce da ju uhvate i premjeste. Zmija će se udaljiti, kaže, ako štapom udaramo u tlo, odnosno ako ima kamo otići, ali ako je stjerana u kut, u zatvorenom, trebat će stručna pomoć.