'Dragi građani, nije važno je li došlo do prijevare, pitanje je tko je nadležan. Je li nadležan EPPO i obavlja li dobar posao s predmetima?' Ovako Kovesi komentira Plenkovićeve napade
Šefica EU tužitelja: Ovo što radi Plenković sam već vidjela kod političara. Stvara dimnu zavjesu
Nakon aktualne afere oko 3D snimanja koje je nakon potresa obavljao Geodetski fakultet, premijer Andrej Plenković uporno ponavlja kako su europski istražitelji u tom slučaju prekoračili svoje ovlasti. Riječ je o sto posto novcu iz hrvatskog proračuna, kaže Plenković. Zašto se u ovom slučaju govori o sukobu nadležnosti i što glavna europska tužiteljica poručuje hrvatskim vlastima i hrvatskim građanima, odgovorila je Laura Kovesi, nova šefica EPPO-a za N1 televiziju.
Slučaj subvencijske prevare i zlouporabe u postupku javne nabave na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu vaš je Ured opet doveo na hrvatske naslovnice. Premijer opetovano govori da to nije u vašoj nadležnosti i da ste prekoračili svoje ovlasti. Radi li se o novcu EU i postoji li sukob nadležnosti u ovom slučaju?
Ne komentiram istrage u tijeku, a budući da se tu radi o takvom slučaju, pokušat ću dati općenit komentar. Općenito vrlo dobro procjenjujemo svoju nadležnost, pridržavamo se Uredbe i pravila kada je riječ o nadležnosti EPPO-a. U ovom slučaju želim naglasiti da, ako netko gaji sumnje o tumačenju Uredbe, ovdje u Luksemburgu nalazi se sud Europske unije i svi koji imaju sumnje trebaju se obratiti sudu i pitati kako bismo trebali tumačiti Uredbu.
O nadležnosti EPPO-a ne odlučuju vlada, parlament, političari ni poslovni ljudi, to je nešto što pripada pravosuđu. To je moj komentar, a iza ovoga leži pravo pitanje vezano uz ovaj slučaj: je li počinjena prevara ili ne? A EPPO nastoji istražiti ovaj slučaj i utvrditi je li doista tako. Mislim da bi hrvatski građani željeli znati je li počinjena prevara, je li netko ukrao novac ili nije, to je pravo pitanje.
Kad govorimo o izabranom hrvatskom glavnom državnom odvjetniku, u intervjuu za našu televiziju rekao je, opet citiram: “Nisam siguran da smo trebali osnovati Ured europskog javnog tužitelja, niz zemalja ga nema i funkcioniraju.” Vidite li ovo kao problem za vašu buduću suradnju?
Veselim se što ću upoznati novog hrvatskog glavnog državnog odvjetnika. Imali smo dobar odnos i s aktualnom državnom odvjetnicom, nadam se da ćemo imati dobar odnos i s novim državnim odvjetnikom.
Objavljeno je godišnje izvješće EPPO-a i doista se nadam da će pročitati sve o našim aktivnostima i onom što radimo te se nadam da će se u konačnici složiti da moramo surađivati kada govorimo o prekograničnom kriminalitetu i opasnosti koje organizirane zločinačke skupine predstavljaju u pogledu izvlačenja novca iz proračuna EU-a i da taj fenomen više ne možemo rješavati samo na nacionalnoj razini.
Moramo surađivati kako bismo zaštitili financijske interese EU-a, europske građane, dakako i hrvatske građane. Stoga se nadam da možemo surađivati zato što imamo isti cilj: bolje štititi novac i sigurnost naših građana.
U redu, ali to je upravo ono što se sada događa u Hrvatskoj. Premijer je u javnom prostoru opetovano rekao da ovo nije u vašoj nadležnosti, a i nacionalnim je nadležnim tijelima sugerirao što bi trebali učiniti u ovom slučaju. Smatrate li ovo oblikom pritiska na državnog odvjetnika?
Kao glavnoj europskoj tužiteljici posao mi je i štititi neovisnost EPPO-a i reagirati kad god vidim da dolazi do uplitanja u naše djelovanje ili da netko nastoji umanjiti i narušiti našu neovisnost. Ako moram dati neki komentar, osvrnula bih se na svoje prijašnje iskustvo u Rumunjskoj. Već sam vidjela ovakav potez. Radi se o školskom primjeru političara koji pred građanima stvaraju dimnu zavjesu. "Dragi građani, nije važno je li došlo do prevare, pitanje je tko je nadležan.
Je li nadležan EPPO i obavlja li dobar posao s predmetima?" Uvijek sam reagirala na to i nastavit ću reagirati. Imamo veoma dobar tim u uredu EPPO-a u Hrvatskoj, veoma dobre tužitelje, i obavljaju vrlo dobar posao. Imamo neke slučajeve koje istražujemo, ne govorimo vladi kako voditi državu, ne govorimo parlamentima kako donositi zakone, pa nitko ne bi trebao govoriti policijskim službenicima, tužiteljima i sucima kako bi trebali istraživati predmete i donositi odluke u pravosuđu.
Zato u demokratskim državama imamo trodiobu vlasti. Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa. Ovo je školski primjer! Već sam se susretala s ovime. "Kövesi je lažljivica, Kövesi je organizirala sastanak s drukčijom svrhom od one stvarne, Kövesi nije nadležna za taj predmet, predmet se ne istražuje kako treba."
Ako vidite da ne možete zaustaviti istragu, što ćete učiniti? Policija će vam pružiti manje potpore, netko će izbrisati e-poruke na vašem računalu, nećete dobiti tražen pristup bazama podataka… Sve je to zapravo samo dimna zavjesa, pokušaj zastrašivanja tužitelja, ali mi nismo zastrašeni, nastavit ćemo obavljati svoj posao i doista vjerujem da moji kolege u hrvatskom uredu EPPO-a obavljaju veoma dobar posao. U konačnici ćemo doznati je li počinjena prevara ili ne.
To vas pitam zato što ste u svojoj izjavi spomenuli da bi uplitanje u vašu istragu značilo posljedice za Hrvatsku. Što bi one mogle biti?
Postoji uredba o mehanizmu vladavine prava. Ako u našem djelovanju uočimo manjak iskrene suradnje ili ako postoje neki koraci, neke odredbe koje se moraju uvesti u zakon ili bilo koja aktivnost koja će sprječavati EPPO u provođenju istraga i boljoj zaštiti financijskih interesa EU, na temelju ovog mehanizma, ove uredbe, obavještavamo Komisiju o tim aktivnostima koje se mogu protumačiti kao problem u vezi s vladavinom zakona. To smo činili u prošlosti, u slučaju Slovenije, Poljske, Irske, nedavno u slučaju Slovačke…
Dio našeg posla je i pratiti što se događa, jer ako postoji nešto što utječe na državne odvjetnike, to utječe i na EPPO. U tim slučajevima o tim aktivnostima izvještavamo Komisiju i od toga trena na Komisiji je odluka kako će nastaviti. Za to imamo europsku uredbu kojom je definirano tko bi trebao što činiti i koje su posljedice.
Prema hrvatskom zakonu, ako postoji sukob nadležnosti između nacionalnih tijela i EPPO-a, odluka je na glavnom državnom odvjetniku. Je li to u skladu s EU zakonom?
Slali smo različita pisma Europskoj komisiji kada smo uočili da način na koji su nacionalne vlasti u zakon implementirale različite EU odredbe nije u skladu sa zakonima EU-a. To nije slučaj samo u Hrvatskoj nego i Rumunjskoj, Španjolskoj i drugim državama članicama. Dakako, to smo poslali Europskoj komisiji, od toga trenutka njihov je zadatak to riješiti.
Kada postoji sukob nadležnosti i različita tumačenja odredbi nacionalnih zakona ili europskih zakona općenito, rekli smo da treba postojati mogućnost obratiti se sudu. Ako na sudu postoji sumnja o tumačenju nekog zakona, trebate imati mogućnosti uputiti prethodno pitanje, što je glavni zadatak Suda Europske unije: reći nam kako bismo trebali protumačiti zakone.
To je nešto što kritiziramo jer u nekim državama članicama, uključujući Hrvatsku, nema tog koraka pred sudom, sve završava pred glavnim državnim odvjetnikom.