Čobanković: Dosta je onih koji ne žele raditi, samo žele prava

Vlada nije i neće skrivati niti jedan podatak, pa ni onaj o broju nezaposlenosti. To bi bilo glupo, jer ne vidim zašto bilo tko misli da bi od skrivanja Vlada mogla imati bilo kakve koristi. Ali Vlada ima pravo analizirati podatke i na sjednici užeg kabineta formirali smo skupinu ministara koji će se sastati s čelnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i analizirati mjere i podatke - rekla je premijerka Jadranka Kosor otvarajući sjednicu Vlade. Dodala je da je porast nezaposlenih na burzi potaknut raznim uvjerenjima koje građani trebaju.

- Na tragu sve te bure koja se proizvela, od Zavoda za zapošljavanje tražila sam raščlambu za sve one koji su na burzi prijavljeni u siječnju. Podaci pokazuju da je iz sektora rada došlo 16,7 posto manje nego u siječnju prošle godine, dok je iz neaktivnosti došlo 43,6 posto više nego u siječnju prošle godine. U Zavodu misle da je taj broj povećan zbog potrebe uvjerenja za dječji doplatak, porezne prijave, socijalne naknade i sudjelovanje u popisu stanovništva - rekla je Kosor. Apelirala je da članovima Vlade bude dopušteno iznositi činjenice bez ikakvih komentara.

- Ogromna kriza došla je i na naša vrata i zabrinjava nas nezaposlenost. Takav broj bio je 2003. kada nije bilo globalne krize, kada BDP nije padao, a ako se dobro sjećam, deficit je bio 5,4 posto. To su činjenice o kojima treba voditi računa - rekla je Kosor.

Čobanković: Ima i onih koje ne zanima rad

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao je kako na Zavodu ima ljudi koji neće raditi.

- Ima i onih koji nisu zainteresirani za bilo koji radni odnos, već ih samo zanimaju socijalna prava - osiguranje besplatnog javnog prijevoza i dječjeg doplatka. Moram naglasiti da se u Hrvatskoj brkaju dva načina evidentiranja nezaposlenih: HZZ vodi apsolutni iznos nezaposlenih, a u EU se koristi anketna stopa nezaposlenosti. Zato se ne može komparirati apsolutni broj od HZZ-a s anketnom nezaposlenošću - rekao je Čobanković. 

Milošević: Moramo biti marljiviji

Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević napomenuo je da moramo biti marljiviji.

- Pokazalo se da naše rigidno zakonodavstvo neće pomoći porastu naše zaposlenosti. Da postignemo rezultate koje želimo, moramo biti brži, fleksibilniji i marljiviji - rekao je Milošević.

Poslali prijedlog Zakona o subvencioniranju kredita

Vlada je u Sabor poslala prijedlog Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Kosor kaže kako bi taj zakon mladima trebao omogućiti rješavanje stambenog pitanja.

- U prvom modelu država će subvencionirati kupovinu stana u iznosu do 100.000 eura. Četvorni metar stana ograničen je na 1900 eura. Vlasniku će država pokloniti 14.000 eura, a kamata će prve četiri godine iznositi 4.95 posto. Sljedeće dvije godina kamata neće prelaziti 5,5 posto. Drugi model je davanje državnih jamstava na sve stambene kredite koji se podignu do kraja godine. Ukoliko korisnik kredita ostane bez posla, putem APN-a će mu se iz proračunskih sredstava kredit plaćati 12 mjeseci. To će omogućiti da u godini dana nađe novi posao i nastavi plaćati kredit - objasnio je ministar graditeljstva Branko Bačić.

Dodao je i da u prvom modelu korisnici kredita samo za ovu godinu imaju jamstvo da će Vlada godinu dana plaćati kamate, a banke će prolongirati isplatu glavnice. Mogu subvencionirati 950 kredita ove godine i još toliko sljedeće godine. Korisnici ne mogu biti stariji od 45 godina.

Kalmeta najavio natječaj za Pleso

Ministar prometa Božidar Kalmeta najavio je za petak otvaranje javnog natječaja za Zračnu luku Pleso. Vrijednost investicije u prvoj fazi je 192 milijuna eura, a u drugoj fazi, kad broj putnika dostigne pet milijuna, još dodatnih 29 milijuna.

- Izbor najboljeg ponuditelja ići će u dva stupnja. U prvoj fazi gradit će se potpuno nova zgrada terminala za promet pet milijuna putnika godišnje (sad je 2,2), 11 novih avio mostova za avione srednje veličine i jedna parkirna pozicija za prekooceanske zrakoplove. Potpisivanje ugovora planirano je za rujan, a početak radova planiramo početkom 2012.. Predložit ćemo i modele po kojima bi se radnicima omogućilo stjecanje do maksimalno 10 posto udjela u zračnoj luci, a u koncesiju bi išla i postojeća zračna luka, no vlasništvo ostaje RH i lokalnoj samoupravi - objasnio je Kalmeta.