Vjerovanju u covid-19 teorije zavjere nešto su sklonije mlađe osobe od 25 do 29 godina, niže obrazovani, iz većih kućanstava s nižim prihodima i iz manjih mjesta, kazao je profesor Blanuša
NOVO ISTRAŽIVANJE
Korona i teorije zavjere: Oko 50 posto ispitanih Hrvata smatra da se preuveličava smrtnost
Gotovo 50 posto ispitanika složilo se sa zavjerom da se manipulira statistikom radi preuveličavanja smrtnosti od covida uključivanjem umrlih od drugih bolesti, rečeno je u utorak na predstavljanju rezultata istraživanja o covid-19 teorijama zavjera u Hrvatskoj.
- Vjerovanju u covid-19 teorije zavjere nešto su sklonije mlađe osobe od 25 do 29 godina, niže obrazovani, iz većih kućanstava s nižim prihodima i iz manjih mjesta - kazao je koordinator istraživanja i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Nebojša Blanuša.
Dodao je i kako oni skloni vjerovanju u covid-19 teorije zavjere imaju niže povjerenje u znanost, sklonost desnim populističkim stavovima i religioznosti, nižu znanstvenu i političku pismenost te su manje skloni kritičkom razmišljanju.
Nakon manipuliranja statistikom, druga teorija zavjere s kojom se slaže najviše ispitanika - njih 35,7 posto jest da je covid-19 'namjenski proizveden i namjenski proširen kako bi svjetske sile od njega imale političku ili ekonomsku korist', a sa 35,3 posto slijedi da je 'koronu proizveo farmaceutski lobi kako bi se obogatio na prodaji cjepiva'
Blanuša je istaknuo i kako je uočena poveznica između covid-19 teorija zavjera i posjedovanja ''konspiratornog mentaliteta opsadnog stanja'', odnosno sklonosti vjerovanja u ugroženost vlastite nacije od unutarnjih i vanjskih neprijatelja te postojanje skrivenog, zavjereničkog djelovanja u inače nepovezanim događajima. Upozorio je i na odgovornost medija tijekom koronakrize.
- Mainstream mediji su bombastičnim naslovima i senzacionalističkim izvještavanjem o covidu zapravo dali povod ljudima da više vjeruju u teorije zavjere . kazao je Blanuša.
Naglasio je i potrebu adekvatnog angažmana politike i nadležnih institucija na promicanju medijske pismenosti i u borbi protiv lažnih vijesti. Profesorica s Filozofskog fakulteta Andrea Vranić kazala je da je vjerovanje u zavjere vezane uz koronakrizu povezano i s vjerovanjem u različite druge zavjere, a koje sadržajno nemaju veze s pandemijom.
Prema rezultatima istraživanja, oni koji su skloni teorijama zavjere, a pripadaju kategoriji necijepljenih, imaju izrazito nepovjerenje prema institucijama. Na listi od 0 do 10 – Nacionalni stožer civilne zaštite, Vlada i političke stranke ocijenjene su s manje od 2, a mediji s nešto manje od 3. Najviše povjerenja, pak, imaju prema članovima obitelji s ocjenom 8,8.
Profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković istaknula je i kako su osobe sklone vjerovanju u zavjere oko covida spremnije djelovati protiv predloženih i uvedenih zaštitnih mjera.
Konkretno, prema rezultatima istraživanja, u kategoriji dvadeset posto ispitanika koji najviše vjeruju u navedene teorije zavjere, njih 41 posto bi sudjelovalo na internetu u protestu protiv mjera. Njih 21,6 posto bi ih sudjelovalo u blokadi ili okupiranju nekog javnog prostora ili zgrade, a 17,2 posto bi ih doniralo novac za organizaciju borbe protiv mjera.
- U sprečavaju širenja teorija zavjera, važna je borba protiv dezinformacija, a drugi važni element je vraćanje mjera u institucije - zaključila je Tonković.
Nositelj projekta “Pro-fact: Razotkrivanje covid-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem provjerom točnosti činjenica i edukacijom” je GONG. Partneri su Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Faktograf, Fakultet elektrotehnike i računarstva, a suradnici Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH).
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
