Koordinacija: Što spaja Pelješki most, most Cetina i tornjeve zagrebačke katedrale?

Ukupna težina Pelješkog mosta deset je puta veća od težine Eiffelovog tornja u Parizu. Sav čelik koji se nalazi na mostu dopremljen je prekomorskim brodovima iz Kine, a u izgradnju mosta utrošeno je 70 000 kubnih metara betona i više od 85 000 tona čelika. Čelik je sastavni dio i rasponskog sklopa mosta Cetine u koji je utrošeno više od 1150 tona čelika. Brojne konstrukcije spaja čelik, jedan od najkorištenijih materijala u građevinarstvu. Ovo je ujedno i tema nove Koordinacije.

POGLEDAJTE VIDEO:

Zašto se čelik često koristi u građevinarstvu?

Čelik ima izvrsna svojstva, stoga ne čudi da je sastavni dio različitih građevinskih materijala. Ekipa Koordinacije posjetila je višestambenu građevinu u Splitu koja je monolitna i armiranobetonska konstrukcija bruto površine 1 700 kvadrata. U nju je ugrađeno 160 tona armature na ukupno 1300 kubika konstruktivnog betona.

„Izgradnja zgrade započela je početkom 2022. kada je nastupila kriza i kada je cijena čelika dvostruko porasla. Nabavili smo čelik po tada najskupljoj cijeni za investitora“, ističe Tomislav Lovrić iz tvrtke Construction and Design.

„Da smo tada zaustavili nabavu čelika i čekali da se situacija smiri, trebali bismo razmišljati gdje ćemo zaposliti više od 200 radnika tvrtke i nastaviti s projektima koje smo imali na nekoliko gradilišta diljem Hrvatske“, nadovezuje se Krunoslav Pavlinić iz tvrtke MDK Građevinar, glavni izvođač i jedan od investitora.

Vrste čelika i njihova primjena

Na gradilištu u Grubišnom Polju ekipa Koordinacije upoznala je gotovo sve oblike čelika koji se primjenjuju u građevinarstvu. Armaturni čelik nalazi se u betonu, nosivi konstrukcijski čelik koristi se u izgradnji nosača i hala, poseban čelik nalazi se u cjevovodima, dalje se koriste inox, mesing i pocinčani čelik. Sveukupno je u proizvodnu halu ukupne bruto površine 500 kvadrata utrošeno 150 tona čelika.

Više o primjeni i fazama izgradnje čelične konstrukcije u rubrici Notes objasnila je Karmen Komljen Petošić, direktorica tvrtke Inovia i dobitnica nagrade Kolos u području potresnog inženjerstva.

„Čelik se često koristi u građevinarstvu s obzirom na svoja iznimna svojstva. Omogućuje razne strukture i oblikovanja, bolju iskoristivost prostora i vitkost čeličnih elemenata. Koja vrste čelika će se primijeniti u građevinarstvu, ovisi o udjelu ugljika. Zato je važna žilavost, tzv. duktilitet čelika. Konstrukcijski čelik koristi se pri izgradnji tornjeva, nebodera jer ima izraženu žilavost, dok se kod nenosivih dijelova konstrukcije upotrebljava čelik s većim udjelom ugljika“, objašnjava Komljen Petošić.

Primjerice, nakon zagrebačkog potresa koji je oštetio vrh sjevernog tornja Zagrebačke katedrale, organizirana je akcija u kojoj je taj vrh skinut kontroliranom eksplozijom. Vrh tornja bio je visok 13,5 metara, težak 22 tone, a skinula ga je 500 tonska dizalica.

Što je nastalo prije: limarija ili bravarija?

Prva faza izgradnje čelične konstrukcije je proizvodni pogon, izdvojeni gradilišni pogon. Jedno takvo posjetila je i ekipa Koordinacije te upoznala tim limara i bravara. Oni izrađuju i obrađuju limarske i čelične elemente prije nego što postanu sastavni dio objekata na gradilištima.

Dubravko Drašić iz tvrtke STAS čini neizostavni dio tima bravara, a ovim poslom bavi se 34 godine. S obzirom na svoje radno iskustvo, Dubravko sam sebi može pripremiti elemente i zavariti ih. Zbog odgovornosti i rizika na poslu, svake dvije godine bravari i zavarivači prolaze psihofizičke provjere nakon kojih dobivaju pisanu potvrdu da mogu nastaviti raditi. Nenad Pavičić Bingo radi u timu limara koji nadziru rad sofisticiranih strojeva koji u zadanom vremenskom roku moraju izrezati i saviti metraže lima.

Čiji je posao odgovorniji i stresniji, pogledajte što su zaključili u novoj epizodi Koordinacije. Sadržaj možete pratiti na www.koordinacija.hr, YouTube kanalu kao i na društvenim mrežama: Facebooku, Instagramu i LinkedInu.