Godina mladih: Korona nas je usporila, ali EU u fokus vraća obrazovanje i poslove za mlade

Fakulteti u Hrvatskoj svakako su središta inovacija, kreativnih ideja i kvalitetnog znanja. Sve to podupire i Europska komisija, kroz mnoge programe koje provodimo i u ovoj Godini mladih, kaže za 24sata Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju.

Ona je u proteklom razdoblju mnogo vremena posvetila upravo temama koje se tiču mladih u Europskoj uniji. O tome što je ALMA, što građani traže od obrazovanja kroz Konferenciju o budućnosti Europe, Dubravka Šuica predstavit će u video javljanju i na 7. konferenciji Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska, 5. travnja u Zagrebačkom inovacijskom centru.

Pandemija korone izrazito se loše odrazila na život mladih u cijeloj Europi. Zbog toga su u Europskoj komisiji odlučili 2022. godinu proglasiti Godinom mladih, kako bi se što više projekata, novca i konkretnih planova usmjerilo upravo na njihove potrebe.

Više o ciljevima i projektima u sklopu Godine mladih, te kako su u sve uključeni mladi u Hrvatskoj, pročitajte na sljedećim linkovima:

https://europa.eu/youth/year-of-youth_hr

https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/european-year-youth/

https://www.mladi.hr/2022-europska-godina-mladih-2/

Posebno je važno poduprijeti mlade koji pripadaju ranjivim i marginaliziranim skupinama, kao i one slabijeg imovinskog stanja, da se lakše uključe u obrazovni sustav i potaknuti ih da postanu angažirani građani. To se pokušava napraviti kroz projekt ALMA, koji bi trebao mladima koji nemaju posao pomoći da se zaposle bilo gdje na razini EU. Od srpnja 2021. 2,8 milijuna ljudi mlađih od 25 godina bilo je nezaposleno diljem EU, od čega ukupno 2,3 milijuna dolazi iz eurozone, pokazuju podaci Eurostata.

Mladima je na raspolaganju mnogo europskih programa koji im pomažu u njihovu osobnom, ekonomskom i profesionalnom razvoju. A mi ćemo im tijekom cijele godine na razne načine, pa i zabavne, ukazivati na te mogućnosti, poručuju iz Europske komisije. Jedan od tih programa je Erasmus +, koji je ove godine posebno pojačan i u Hrvatskoj, pa čak i osnovnoškolci ove zime sudjeluju u projektima u Finskoj, Italiji i drugim europskim zemljama.

Kako se novitetima prilagođavaju fakulteti u Hrvatskoj?

Tržište rada traži inovativnost, kreativnost, multidisciplinarno učenje, cjeloživotno obrazovanje, kritičko i logičko razmišljanje. Globalni trendovi usmjereni su na nova zanimanja, a kako se tome prilagođavaju hrvatski fakulteti, pokazat će nam studenti i profesori Fakulteta političkih znanosti. Njihovi projekti pokazuju zašto je važno studente uključiti u konkretne programe već tijekom studija.

Za digitalno zrele škole osigurano je više od 1,3 milijarde kuna

Istodobno, digitalna transformacija, pojam koji mnogima i dalje izaziva negativne stavove, proces je koji naše škole moraju proći da bi mogle učenicima nuditi suvremene koncepte podučavanja. Kako se provodi digitalizacija hrvatskih škola na konferenciji će predstaviti Juraj Bilić, zamjenik ravnatelja CARNET-a. Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET trenutno provodi II. fazu cjelovite informatizacije škola, u vrijednosti 1,3 milijarde kuna.

U prvoj, pilot fazi ovog velikog projekta, koja se provodila od 2015. do 2018. godine, sudjelovala je 101 osnovna, te 50 srednjih škola, uspostavljeno je pet Regionalnih obrazovnih centara, postavljen je "Edutorij - repozitorij digitalnih sadržaja", te je odrađeno gotovo 2000 različitih edukacija.

Krajnji je cilj digitalna zrelost škola. Osim kvalitetne internetske mreže i opreme, izuzetno su važne edukacije nastavnika te razvoj što kvalitetnijih digitalnih sadržaja koji će dopunjavati suvremenu nastavu.

Zašto je važna stalna nadgradnja znanja i vještina te kako Hrvatska čini dio europske akademske zajednice, poslušajte uživo 5. travnja u ZICER-u Zagrebačkog velesajma od 9 sati te na našim digitalnim platformama.

Partneri: Europska komisija, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET, Fina, Erste, KONČAR, Stega Tisak i LEAPWISE.

Projekt podržavaju: ZICER, FOI i FER.