Vlada je na nova dva tjedna ograničila cijene derivata no dokad će biti jeftiniji, nemoguće je prognozirati, kaže energetski stručnjak Igor Dekanić. Formiraju se po derivatima na Mediteranu, oni pak po cijeni sirove nafte
'Koliko dugo pojeftinjenje može trajati? To bi možda znala baba Vanga. Kriza traje, rat traje...'
Vlada je ponovno odredila najviše maloprodajne cijene goriva, za naredna dva tjedna, i ograničila maržu trgovcima - litra benzina koštati smije najviše 11,48 kuna, dizela 12,50, plavi dizel ostaje na 8,49. Dosad je, zadnja dva tjedna, eurosuper 95 koštao najviše 11,58 kuna po litri, a najviša dozvoljena cijena eurodizela unatrag dva tjedna bila je 13,19 kuna. UNP za spremnike će sad biti najviše 10,07 kuna po kilogramu, dok će UNP za boce koštati do 14,32 kune po kilogramu.
Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, kaže Vlada, iznosile bi: 13,24 kn/l za benzinsko gorivo; 14,39 kn/l za dizelsko gorivo, 9,76 kn/l za plavi dizel; 11,92 kn/kg UNP za spremnike; 16,66 kn/kg UNP za boce.
Cijena nafte na američkom tržištu (WTI) jučer je bila 79,50 dolara po barelu, a Brent nafta je ponovno pala za nešto manje od jedan posto, na 86,97 dolara. Brent je sirova nafta crpljena iz četiri naftna polja u Sjevernom moru između Engleske, Njemačke i skandinavskih zemalja i zajendo s naftom koju se crpi iz zapadnog Teksta (WTI) jedna je od dvije najvažnije, referentne vrijednosti ovog energenta.
Prije točno mjesec dana Vlada je na dva tjedna bila odredila cijenu osnovnog eurosupera na 11,10 kuna po litri, a osnovnog eurodizela na 13,44 kune, što je dan uoči poskupljenja izazvalo stampedo vozača na benzinske postaje. Vlada, naime, cijene određuje ponedjeljkom, svaka dva tjedna, da bi utorkom krenula i njihova primjena.
'Koliko će ovo izdržati? To bi mogla znati možda baba Vanga'
Na tržištu sirove nafte posljednjih nekoliko tjedana su cijene pale, i cijene goriva mogu ići dolje, kaže za 24sata energetski stručnjak prof.dr. Igor Dekanić. Na pitanje koliko dugo pojeftinjenje može "izdržati", u šali odgovara kako bi odgovor na to pitanje mogla imati, eventualno, kristalna kugla ili pak pokojna proročica iz Bugarske, baba Vanga.
- Jer kriza traje, rat u Ukrajiini se nastavlja, i dalje ostaju svi osnovni uzroci krize, kakvi su bili i prvoga dana. Procjene kažu da je ovo pojeftinjenje sirove nafte pruzročeno očekivanjima recesije s jedne strane, te s druge strane očekivanjima smanjenja potražnje u Kini zbog povećanog intenziteta COVID-a u Kini. Hoće li se to i realizirati, ili neće, veliko je pitanje, napominje prof. Dekanić. Sve, pa i naftne burze funkcioniraju, zaključuje, na temelju očekivanja, a ne realnih pokazatelja. Na opasku kako se Hrvatska u forimiranju cijena goriva ne vodi cijenama nafte nego derivata na mediteranskom tržištu, Dekanić dodaje kako se, međutim, mediteransko tržište vodi cijenama sirove nafte na glavnim robnim burzama.
- Za dva ili tri tjedna ta im nafta dođe na preradu, pojašnjava.
'Ovo odgovara samo onima kojima pomoć zapravo ne treba'
Kako je prije par tjedana kazao ekonomist Damir Novotny, Vladino "zamrzavanje cijena goriva paše samo onima koji više troše, imaju veće automobile, koji imaju brodove - kojima pomoć zapravo ne treba.
Kontrolu drži OPEC, države u kojima su tri četvrtine poznatih zaliha nafte, i one dogovaraju količine nafte koje će proizvesti. Cijena sorove nafte dugo je, od 1949. do kraja 1970., bila jednaka, oko 1,90 dolara po barelu (bačvi), i počela je rasti tek s izraelsko-arapskim ratom početkom 70-tih, na pet dolara. Svaki novi sukob dizao je cijenu, zbog krize u Iranu 1979. nafta je skočila na 35 dolara i tako dalje, sve više.