Plaćamo danak klimatskim promjenama, čavao u lijes je pak rat u Ukrajini, koji je značajno povećao cijene energije, time i troškove proizvođača - za hlađenje, odnosno grijanje, sušenje, ovisno o vrsti hrane, za proizvodnju općenito.
Klimatske promjene poskupljuju hranu, morat ćemo se mijenjati
Kiša obilno pada već dva mjeseca, stvarajući probleme ratarima, voćarima i povrćarima, ukratko proizvođačima hrane o kojima svi ovisimo. Probleme, pritom, nema samo Hrvatska, nego čitava Europa, što će se odraziti na cijene hrane. Nema sumnje, priznaju i sami proizvođači, da će zbog manjih prinosa cijene rasti. Trešnje su, primjera radi, toliko skupe jer ih je na tržištu zbog klimatskih nepogoda premalo, a premalo ih je jer su, dozrele, pucale zbog neprekidne kiše. Za svako je voće, osim toga, pogubna česta izmjena kiše i sunca, koja pogoduje nastanku bolesti biljke, odnosno ploda. Veliki dio povrća završio je pak pod vodom, u poplavama, mnogi povrćari zbog kiša nisu sve stigli ni posaditi i ratari procjenjuju da u zapadnoj Hrvatskoj nije uopće zasijano oko 40 posto površina - nije se imalo kad. Sve će to dovesti do novog poskupljenja hrane, jer se u istom problemu nalazi čitava Europa. A onda, na ljeto, sve je izglednija još jedna velika suša, pogubna za proizvodnju hrane, s njom pod ruku onda i poskupljenje hrane - takozvana “toplinska flacija”, odnosno, na engleskom, heatflation.