Kit u Jadranu nije novost, ali je rijetkost: 'Nemojte im stvarati stres, oni nikome ne čine štetu'

U moru kod Mljeta se pojavio kit!

- Ne znamo je li se u moru oko otoka Mljeta nedavno radilo o jednoj ili više životinja, ali svakako je riječ o velikom kitu. Očevici su prijavili da su vidjeli kita 10. lipnja i uvijek ohrabrujemo ljude da nazovu Institut Plavi svijet jer postoji ekipa koja je stacionirana na Visu pa imamo šanse doći do boljih informacija. Nadalje, postoji aplikacija koja je besplatna i zove se Marine Ranger na kojoj se također može prijaviti da je životinja viđena - rekao nam je Draško Holcer, viši kustos Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i osnivač Instituta Plavi Svijet.

Veliki kit nije novost, ali jest rijetkost u Jadranu u kojem se znaju pojavljivati u proljeće. Znanstvenik Holcer i za to ima objašnjenje.

- U Jadranu se tada poveća količina hrane koja njih zanima, a područje njihovog interesa je Jabučka kotlina. No, koliko je to broj jedinki ne znamo, ali dosad najveća zabilježena skupina je uopćena kraj otoka Visa, i to u proljeće 2023. godine. Ribolovci su je uspjeli snimiti dronom - objasnio je.

Veliki kit je široko rasprostranjena vrsta koja živi u svim oceanima i morima svijeta, osobito na područjima umjereno hladnih i polarnih zemljopisnih širina. Također nastanjuju Sredozemno more i istraživanja pokazuju da su te populacije genetički različite.

- Mediteranski kitovi se glasaju drukčije od atlantskih, nemaju ni izmjene gena, potpuno su drukčiji u odnosu na druge. Naučili su živjeti drukčije. Primjerice, ne migriraju i ne traže velike količine planktona. Dobro znaju koja su u Mediteranu mala područja velike produktivnosti za hranu pa se tako pojavljuju i u Jadranu, povremeno i u nepravilnim razmacima - objašnjava Holcer. Kad se uoči kit, važno je da se velikan nikad ne uznemirava, specijalno ne lovi plovilima, ali ako je ikako moguće, dobro je da se naprave fotografije jer se tako uspoređuju jedinke pa se mogu možda i identificirati i saznati nešto više o njima. No, dosad se, kaže nam Holcer, zna sljedeće: Iznimno su ugrožena vrsta. Otprilike se radi o nekoliko tisuća jedinki u cijelom Mediteranu. Problem je u tome što se sporo razmnožavaju, a šansa da se populacija oporavi je mala jer ženke imaju po jedno mladunče i kad stradavaju dugo treba da se obnovi brojka. Jadran nije opasno mjesto za njih.

- Ligursko more je njihovo područje prehrane, pa često stradaju u sudarima s katamaranima jer nemaju poseban strah i ne doživljavaju ih kao nešto opasno za njih. Često se zapletu i u mreže, tako da, iako su jako veliki, opasnosti za njih itekako ima - objašnjava viši kustos. Ovi ogromni sisavci, koji su druga najveća životinja nakon velikog plavetnog kita, mogu narasti i do 27 metara dužine, biti teški 100 tona, te doživjeti i starost od 80 godina. Ako kojom rijetkom srećom doživimo susret s njima, postoje pravila kako se ponašati.

- Nikako ih ne proganjati, niti na bilo koji način uznemiravati ih, isključeno je da ih lovimo plovilima i da im radimo stres. Prvo nazovite stručnjake i zabilježite mjesto gdje ste ih vidjeli pa ćete posredno pomoći znanosti da sazna više informacija o ovim bićima. Naime, nama trebaju oči na moru, a ekipno nas je malo - rekao je Holcer. Dodaje da su ovi kitovi benigni.

- Nikad nisam čuo za podatak da bi ikome napravili štetu, a ako ne žele vidjeti ljude, sposobni su zaroniti i zadržati dah do pola sata. Tada jednostavno izgubimo šansu da ih bolje upoznamo. - rekao je. 

Nemojte im stvarati stres

Draško Holcer, viši kustos Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, kaže da su ovi kitovi iznimno ugrožena vrsta, a u Mediteranu ima nekoliko tisuća jedinki. Kitovi su benigni i nikome ne rade štetu, kaže znanstvenik