Ada Lovelace svog slavnog oca pjesnika lorda Byrona nikad nije upoznala. Majka ju je još kao dijete usmjerila prema matematici i znanosti. Ona je prva računalna programerka...
Kći slavnog pjesnika, lijepa i pametna 'čarobnica brojeva'...
Ususret Danu žena donosimo vam priče o hrabrim, neustrašivim i smjelim ženama, koje su mijenjale povijest i odvažile se raditi stvari koje su u to vrijeme bile nezamislive..Prva priča govori o britanskoj matematičarki iz 19. stoljeća...
'Ta je čarobnica brojeva bacila svoje čini na najapstraktniju od svih znanosti i zauzdala je snagom koju posjeduju rijetki muški intelekti', opisao je jednom Charles Babbage groficu Adu Lovelace, ženu koju se s pravom smatra prvom računalnom programerkom. U njenu čast programski jezik nazvan je Ada.
Engleska matematičarka i pionirka računalnog programiranja Ada Lovelace rođena je u kratkom i burnom braku lorda Byrona i Anne Isabelle Milbanke. Roditelji su joj se razveli dok je bila beba, a majka je odgajala u strogom režimu znanosti, logike i matematike što je bilo neobično za elitnu članicu londonskog društva u 19. stoljeću. Mlada Ada Augusta Byron matematiku je zavoljela i odmalena su je fascinirali strojevi.
Jedan od njezinih učitelja, matematičar Augustus De Morgan, u pismu lady Byron napisao je da matematičke vještine njezine kćeri ukazuju na 'originalnog matematičkog istražitelja, možda i prvoklasnog značaja'.
Slobodoumna intelektualka
Na Sveučilištu u Londonu je studirala matematiku, a sa 19 godina. udala za deset godina starijeg aristokrata Williama Kinga. Kada je on naslijedio plemićku titulu 1838. godine, postali su grof i grofica od Lovelacea. Ada je rodila troje djece, upravljala je i obiteljskim poslovima i bogatstvom, čemu se njezin suprug nije protivio. U njezinom radu i interesima je podržavao.
Radila kao izumitelja Charlesa Babbagea te je kod njega kreirala koncept operativnog sustava za računala, odnosno algoritam koji je postojao samo na papiru. No, Lovelace je shvaćala i da brojevi mogu predstavljati više od količine nečega, a stroj koji bi mogao manipulirati brojevima mogao bi manipulirati bilo kojim skupom podataka koji predstavljaju brojevi. Predvidjela je da bi strojevi poput Babbageova Analitičkog stroja mogli skladati, slikati ili biti iskorišteni u znanosti - na što smo morali čekati moderno doba.
Ada je bila vrlo slobodoumna žena za vrijeme u kojem je živjela pa su o njoj često kružile glasine o izvanbračnim avanturama i strasti za kockanjem.
Umrla je od raka 1852. godine u dobi od samo 37 godina. Pokopana je u obiteljskoj grobnici uz oca, kojega nikada nije vidjela.
U njenu se čast, 16. listopada, obilježava se Dan Ade Lovelace s ciljem promocije statusa žena u području znanosti, tehnologije i matematike.