Katastrofalni podaci: Hrvatski učenici ispodprosječni u svijetu

Najveće svjetsko obrazovno istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina, PISA 2015, koje ispituje u kolikoj su mjeri učenici znanja naučena u školi sposobni primijeniti u svakodnevnom životu i snaći se u novim i nepoznatim situacijama, pokazalo je da hrvatski petnaestogodišnjaci i dalje ostvaruju ispodprosječne rezultate među onima iz zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Istraživanje PISA 2015 u Hrvatskoj je u ožujku i travnju 2015. proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), a njegove je rezultate predstavila u utorak u Zagrebu nacionalna voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj Michelle Braš Roth.

Istaknula je kako je riječ o dinamičnom modulu cjeloživotnog učenja koji daje detaljnu analizu školskih sustava, njihove kvalitete i pouzdanosti, te koliko su u stanju svojim programima i pristupima pripremiti učenike za nastavak školovanja te za proces rada.

Nemaju osnovne obrazovne kompetencije

"Rezultati pokazuju da naši srednjoškolci izlaze iz sustava bez osnovnih obrazovnih kompetencija. Mi se moramo zabrinuti kako će se dalje snalaziti u životu i gdje će svoje kompetencije moći razviti", kazala je Braš Roth na konferenciji za novinare u Centru Bundek.

To ne znači da oni nemaju znanja, već da oni svoja znanja ne znaju primijeniti, istaknula je. "Sve to je ono što nas čini slabijima od OECD prosjeka i što nas mora zabrinuti", upozorila je Braš Roth.

PISA (Programme for International Student Assessment) nije klasično ispitivanje naučenog gradiva i sposobnosti njegove reprodukcije za ocjenu, kako se to obično radi u školi, već ispitivanje o tome jesu li učenici stekli vještine i sposobnosti za aktivno sudjelovanje u današnjem društvu.

Ispitivanje se provodi u trogodišnjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009., 2012. i 2015.) i obuhvaća tri osnovna područja procjene: čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost. Svake treće godine počinje novi ciklus PISA istraživanja u kojemu se, uz dva sporedna područja procjene, jedno područje ispituje detaljno, odnosno većim brojem ispitnih pitanja.

U tim se sposobnostima naši petnaestogodišnjaci u protekla tri ciklusa istraživanja provedena u Hrvatskoj nisu baš dobro snašli i njihovi su rezultati među zemljama sudionicama bili ispodprosječni, što pokazuje da nešto nije u redu s načinom na koji oni doživljavaju i uče školsko gradivo, odnosno, da nakon osnovnoškolskog obrazovanja nemaju dovoljno razvijene kompetencije i vještine za snalaženje u životu.

Značajno zaostajemo po svim mjerenim kompetencijama

Glavno istraživanje u ovogodišnjem istraživanju, PISA 2015, provedeno je u 72 zemlje OECD-a i partnerskih zemalja, a obuhvatilo je više od 500 tisuća učenika koji predstavljaju 29 milijuna 15-godišnjaka diljem svijeta. Glavno je ispitno područje bila prirodoslovna pismenost, dok su čitalačka pismenost i matematička pismenost ispitani kao sporedna ispitna područja koja služe za analizu trendova.

Istraživanje je i ovaj puta pokazalo da hrvatski srednjoškolci u sva tri područja statistički značajno zaostaju za prosjekom zemalja OEDC-a.

U ovom ciklusu, Hrvatska je prema ukupnom rezultatu prirodoslovne pismenosti između 72 zemlje sudionica zauzela 36. mjesto.

"S 475 bodova u području prirodoslovne pismenosti, spadamo u skupinu zemalja nešto ispod OECD-ova prosjeka koji iznosi 493. No, pogledamo li paralelan prikaz prošlih ciklusa, ipak se uočava neki mali pomak", kazala je Braš Roth.

Pritom se udjel djevojčica na najvišim razinama znanja bitno smanjio u odnosu na 2006., napomenula je.

Posebno se osvrnula na promjenu distribucije postotka učenika na različitim razinama znanja i sposobnosti, koja pokazuje da u Hrvatskoj svega 0,4 posto učenika dosiže najvišu razinu kompetencije u području prirodoslovne pismenosti, a njih nešto manje od 25 posto ne dostiže razinu početne prirodoslovne pismenosti.

U području matematičke pismenosti Hrvatska se 2015. pozicionirala na 41. mjestu, a na skali čitalačke pismenosti na 31. mjestu, s ostvarenih 487 bodova.

"Kad govorimo o rangu matematičke pismenosti, Hrvatska je opet ispodprosječna s ostvarena 464 boda, prema OECD-ovu prosjeku od 493 boda, a još uvijek imamo 32 posto učenika koji nemaju osnovne matematičke kompetencije, dok ih tek 5,6 posto dostiže visoke razine 5 i 6, a od toga samo jedan posto najzahtjevniju razinu 6", kazala je nadalje Braš Roth.

Indikatori trenda pokazuju da gotovo da nema pomaka u četiri ciklusa u kojima je Hrvatska dosad sudjelovala, a ove godine najveći pomak do sad Hrvatska je ostvarila u području čitalačke pismenosti, dodala je, "no, i dalje se nalazi statistički značajno ispod prosjeka OECD-a, a čak 19,9 posto učenika ne dostiže osnovnu razinu čitalačkih kompetencija".

"Valja napomenuti da je PISA test proistekao iz zemalja OECD-a, koji je orijentiran na gospodarski razvoj a pokazuje što je najbolji prediktor gospodarskog rasta i razvoja", istaknula je nadalje. Utoliko su PISA pokazatelji vrlo vrijedni za većinu zemalja sudionica i svakako bi ih trebalo uzeti u obzir u određivanju strateškog plana razvoja obrazovnog sustava, poručila je.

Sve informacije dostupne su naći će se na web stranici www.pisa.hr.

Predstavljanju rezultata nazočio je i državni tajnik Matko Glunčić iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta (MZOS).

Istaknuo je kako je riječ o bitnom pitanju za naše školstvo te daljnje visoko obrazovanje. Rezultate je potrebno pomno analizirati no "na prvu loptu" čini se da smo najlošiji u području prirodoslovlja, ocijenio je Glunčić.

"Treba otkriti što je uzrok tome jer očito nije uzrok kurikulum", napomenuo je. Pedagoški standard mogli bismo podići boljim opremanjem kabineta, podizanjem razine obuke nastavnika za stručnu primjenu, ali bismo također mogli ‘pojačati’ prirodoslovne predmete u našim školama, poručio je.

Singapur na vrhu po svim pokazateljima

Testiranje učenika u Hrvatskoj provodilo se tijekom ožujka i travnja 2015. u 158 srednjih i dvije osnovne škole. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 5809 petnaestogodišnjaka. Svaki učenik rješavao je dvosatni PISA test koji je sadržavao pitanja iz prirodoslovne pismenosti u trajanju od jednog sata, dok je drugi sat bio posvećen čitalačkoj i matematičkoj pismenosti ili sposobnosti suradničkog rješavanja problema, koje je bilo ovogodišnje dodatno ispitno područje.

U ukupnom PISA istraživanju 2015. godine najbolji prosječni rezultat u prirodoslovnoj, matematičkoj i čitalačkoj pismenosti postigao je Singapur.

Na vrhu ljestvice slijede ga, u području prirodoslovlja, Japan, Estonija, Tajvan i Finska, a visoki rezultat od 513 bodova ostvarila je i Slovenija. U području matematičkih i čitalačkih kompetencija, u vrhu su Hong Kong-Kina i Kanada, odnosno, Hong Kong-Kina i Makao-Kina. Od europskih zemalja u matematici su najbolji bili učenici Švicarske i Estonije. U čitalačkoj pismenosti u Europi prednjače Finska, Irska i Estonija.

Testovi se provode na jezicima na kojima se odvija nastava, a ove godine, prvi put od 2000. godine kad je provedeno prvo PISA istraživanje, testiranje i anketiranje učenika provedeno je isključivo na računalima.