'Kapetan je odlučio da idemo uzjahati uragan. Bila je njegova odluka, ali ne i njegova greška'

Svaki put kad mu kišne kapi padaju na obraze, Dmitra Marčenka hvataju napadaji panike. Ponekad se, kaže, budi u znoju. Prošlo je točno pet godina od havarije Bourbon Rhodea. Čovjek iz Odese jedan je od tri mornara koji su preživjeli havariju broda hrvatskoga kapetana Dina Miškića 26. rujna 2019.

Pokretanje videa...

01:42

Ispovijest preživjelih pomoraca s Bourbona Rhodea: 'Okrenula se splav, imali smo par kolačića i pili smo kišnicu' | Video: 24sata/pixsell

Traumatske posljedice nakon tri dana užasa na splavi za spašavanje, usred uragana Lorenzo, bile su strašne. Marčenko danas živi u Njemačkoj, u okolici Ulma, sa sinom Mišom i suprugom Lenom pobjegao je od rata. Mjesečno prima mizernu invalidninu od 80 eura. Bourbon je nudio preživjelima sramotnih 4000 dolara odštete, nije htio platiti niti troškove liječenja psihičkih trauma, pa su ga morali tužiti. Zbog posljedica preživljene havarije Dmitra su proglasili nesposobnim za služenje vojske i napustio je Odesu kad je napao Putin.

Ukrajinci i Rus skupa preživjeli Bourbon Rhode, više ne komuniciraju

Iz Odese je i Jevgenij Nikolov, snažni dvometraš, koji je također preživio. Treći preživjeli je bio ujedno najstariji član posade, tada 58-godišnji monter Igor Morozov. Igrom slučaja, on je Rus iz Kalinjingrada. Oni su jedini preživjeli od 14 članova posade. Danas dva Ukrajinca i Rus, ljudi koji su pružali jedni drugima ruku i vadili onog najslabijega iz mora, valova visokih deset metara, dok ih je vjetar od 233 kilometra na sat šibao i trgao sve pred sobom, više uopće ne komuniciraju.

Rat Ukrajine i Rusije i njih je poslao svakog na svoju stranu.

"Neki ljudi u Ukrajini nisu razumjeli zašto sam dva puta spasio Rusa od utapanja", rekao je Marčenko u velikoj reportaži prošlog mjeseca za francuski magazin Society.

Kad priča o kapetanu Miškiću, Dmitro nakon svega govori s poštovanjem i ne krivi ga za odluku da pokuša pobjeći pred uraganom Lorenzo. Imali su dovoljno goriva, ali nisu imali sreće. Brod je jednostavno bio u katastrofalnom stanju. Jedan od dva brodska motora, onaj koji se pregrijavao već na probnoj vožnji, počeo je otkazivati već 21. rujna, pet dana prije nesreće, i to je bilo fatalno.

- Kapetanova je odluka bila da pokuša 'uzjahati' uragan. Njegova odluka, ali ne i njegova krivnja. Podcijenili smo snagu prirode. To je sve - rekao je Marčenko.

Nitko nije odgovarao za nesreću Bourbon Rhodea

Ni nakon pet godina istraga o nesreći Bourbon Rhodea nije gotova, nitko još nije odgovarao za potonuće 49 metara dugog tegljača te za smrt Dina Miškića i deset njegovih mornara: prvog oficira Dmitra Kozireva, drugog Edwina Furoga, glavnog inženjera Oleksandra Koršikova, drugog inženjera Vjačeslava Kovalčuka, trećeg Andrija Ismailskija, šefa palube Franka Williama Isaacsa te mornara Jurija Nazdračova, Jevgenija Ženje Melgunova, Vjačeslava Koreija i Olega Kraveca.

Bourbon Rhode bio je negdje na pola puta do odredišta u Francuskoj Gvajani, nasred Atlantika, kad ih je zahvatio uragan Lorenzo. More je prodiralo u strojarnicu, ostali su najprije bez jednoga, pa drugog brodskog motora i po olujnom nevremenu, s valovima visokim kao zgrada od četiri kata, tegljač nije izdržao - potonuo je na dno Atlantika iza podneva 26. rujna 2019.

Ured javnog tužitelja u Fort de Franceu, na Martiniku - francuskom prekomorskom teritoriju - četiri mjeseca nakon havarije, 28. siječnja 2020., odustao je od traženja odgovornosti za nesreću u korist luksemburških vlasti, države pod čijom je zastavom plovio Bourbon Rhode. Samo par tjedana prije isplovljavanja kompanija Bourbon brod je prebacila iz Nigerije pod luksemburšku zastavu.

U nadležnosti uprave tehničkih istraga Ministarstva prometa Luksemburga, u travnju 2021. izdano je tek privremeno izvješće na 106 stranica o okolnostima potonuća, uz nekoliko preporuka "s namjerom poboljšanja sigurnosti", koje apostrofira problem s "čeljusti morskog psa". Izvješće upućuje na određeni broj faktora koji bi mogli objasniti potonuće: kvar VSAT satelitskoga komunikacijskog sustava, oštećenje drugog stroja 21. rujna, iznimna snaga uragana, najsnažnijeg zabilježenog istočno od 50. meridijana zapadno od 1851. godine i njegovu nepredvidivu putanju, budući da se kretao prema jugozapadu prije nego što je skrenuo prema sjeverozapadu...

Neispravno zamijenili "čeljust morskoga psa"

Privremeno izvješće na kraju naglašava da zamjena poklopaca "čeljusti morskog psa", a to je sustav koji omogućuje imobilizaciju sidrenog lanca, prema svemu sudeći, nije ispravno izvedena na remontu u Las Palmasu. Tuda je prodiralo more. Nakon međuizvješća trebala je uslijediti konačna verzija, ali ona niti pet godina nakon nesreće nije objavljena. Neslužbeno - luksemburški glavni državni odvjetnik čeka zaključke istrage kako bi znao koje će kaznene mjere poduzeti u ovoj tragediji, piše Society.

Pritom će luksemburško državno odvjetništvo svakako morati uzeti u obzir fotografije očajnog stanja broda koji nisu mogli "zakrpati" u tako kratkom roku, svjedočenje preživjelih da za to zaduženi članovi posade uopće nisu imali na raspolaganju velik dio alata potrebnog za popravke na brodu. Da se motor koji je otkazao nasred Atlantika pregrijavao već na probnoj vožnji i da je, unatoč svemu tome, tvrtka Bureau Veritas 13. rujna 2019. dala žig na potvrdu da je brod tehnički ispravan.

Samo nekoliko mjeseci nakon havarije na Atlantiku, tvrtka Bourbon je bankrotirala. Dug je više od dvije milijarde američkih dolara i vlasništvo nad kompanijom preuzeli su vjerovnici, banke i osiguravajuća društva - BNP Paribas, Caisse Régionale de Crédit Agricole Mutuel Alpes Provence, Caisse Régionale de Crédit Agricole Mutuel de Paris et d'Ile de France, CM-CIC Investissement SCR, Crédit Lyonnais, Natixis i Société Générale. U restrukturiranju dug je srezan na 1,5 pa na 1,2 milijarde dolara, no Bourbon je morao prodati ili poslati u rezalište više od pola svoje flote. Ostalo im je dvjestotinjak brodova. Kamo sreće da se to dogodilo ranije pa da je u rezalištu završio i Bourbon Rhode.

Otkud 250.000 dolara u koferu u zračnoj luci Marseille?

U međuvremenu, u srpnju ove godine čelni ljudi Bourbona, francuske kompanije koja je na vrhuncu moći imala 480 brodova, uglavnom specijaliziranih za asistenciju na naftnim platformama i bila najmoćniji brodar te vrste na svijetu, osuđeni su zbog davanja mita u afričkim zemljama. Još 2012. jednom od njihovih direktora u zračnoj luci u Marseilleu našli su kovčeg s 250.000 američkih dolara, u novčanicama od po sto dolara.

Ispostavilo se da je to bio "crni novac" za podmićivanje nigerijskih dužnosnika, platili su im 1,700.000 dolara da im s vrata skinu kaznu nigerijskih vlasti od 227 milijuna dolara zbog muljanja s plaćanjem poreza. Kako su pisali francuski mediji, istraga je utvrdila da su oko 3,2 milijuna američkih dolara "crnog novca" platili u Bourbonu samo 2012. i 2013. Pri tome je kompanija nezadrživo tonula s milijardama eura minusa. Zbog tih gubitaka nisu morali platiti korporacijski porez u Francuskoj, što je posebno razbjesnilo tamošnju javnost. Privilegirani, korumpirani i bahati. Nešto kao francuski Agrokor, samo na moru.

Trojica direktora osuđeni su 15. srpnja ove godine nepravomoćno - Bourbonov CEO Gaël Bodénès na dvije godine uvjetno, mora platiti kaznu od 80.000 dolara i dobio je trogodišnju zabranu upravljanja tvrtkom, na što će se žaliti. Korupcija je, presudio je nepravomoćno sud u Marseilleu, nedvojbeno sezala do samog vrha kompanije Bourbon.

Za to vrijeme, dok su direktori plaćali milijune dolara mita, mornari na Bourbon Rhodeu nisu imali niti osnovni alat za popravak broda koji je bio u užasnom stanju. Posuđivali su ga, svjedoče preživjeli, od Poljaka u brodogradilištu Repnaval u Puertu de La Luz, luci Las Palmasa.