Kako vratiti interes za news? 'Kad su pale društvene mreže, posjećenost portala je skočila'

Gledajući pitanje ovog panela i broj ljudi koji je došao gledati ga, izgleda da smo mi promašili “ceo fudbal”, našalio se moderator panela Hrvoje Krešić, novinar Nove TV, na početku rasprave na temu "Kako vratiti interes za news?" na 16. Weekend Media Festivalu u Rovinju u kojoj su sudjelovali glavna urednica Monda Bojana Zimonjić Jelisavac, glavni urednik 24sata Ivan Buča i urednik Večernjeg lista Mislav Šimatović.

- Organizator je tu htio provocirati pa je postavio hipotezu s kojom se ja ne slažem. Nije pitanje samo subjektivnog dojma osim ako se nije mislilo na klasične modele medija - rekao je Šimatović i otkrio zanimljiv podatak:

- Pet najjačih portala u Hrvatskoj producirali su prošli mjesec 150 milijuna klikova u rubrici vijesti, što je više nego dvostruko nego ostale rubrike. Interes za informaciju ne jenjava, broj čitatelja je povećan, samo se smanjuje broj onih koji čitaju papir.

POGLEDAJTE VIDEO: Panel u Rovinju

Pokretanje videa...

01:32

Weekend Media Festival u Rovinju | Video: 24sata Video

- Trebalo bi razmotriti pričamo li o klasičnom newsu ili sadržaju, koji je puno šira kategorija - nadovezala se Bojana Zimonjić Jelisavac.

Kako biti spreman da te medijske promjene na krivoj nozi? Glavni urednik 24sata govorio je o tome kako se taj medij prilagođavao promjenama.

- 24sata ima kratku, ali bogatu povijest dugu 19 godina. Kad smo se pojavili, to je bila medijska inovacija: kratki članci i velike slike, što je tad bilo u internetskom trendu. Govorili su da se ne mogu čitati kratki članci pa smo ih proširili na internetu i dobili veću publiku, a na Facebooku nas prati više od 1,7 milijuna ljudi. Pad interesa za news vezan je uz stvari koje su bile jako intenzivne u zadnje tri i pol godine: pandemija, potresi, rat u Ukrajini, bezbroj afera koje na početku imaju velik interes kod ljudi, a s vremenom pada. Stvar je u tome da su sve vijesti koje se objavljuju uglavnom negativne. Ljudi ne žele svaki dan primati samo takve informacije. Mi kao medijske kuće trebamo ljudima ponuditi i drugačiju vrstu sadržaja.

A kako to rade Amerikanci?

- Washington Post od glavne vijesti dana napravi neku glupost na TikToku od udarne vijesti dana, ali tako uvlače najmlađe generacije koje uviđaju da taj medij i nije tako dosadan - rekao je moderator Krešić.

- I mi radimo nešto slično, možda ne na takvom nivou kao oni. Treba imati na umu da je novu generaciju napravila stara, nisu to ljudi koje ništa ne zanima. Grupa koje nešto zanima čitat će to. Ali ljudi koji imaju 20 godina i zanima ih 15 sekundi na TikToku, taj balon će se s vremenom ispuhati - kazala je urednica srpskog Monda.

A treba li podilaziti tim algoritmima, upitao je paneliste Krešić. Večernji list, kaže Šimatović, prolazi kroz digitalnu transformaciju.

- Pitanje je krize poslovnog modela tradicionalnih mainstream medija poput nas. Ali to je pitanje i većih medija od nas, doveli smo se do apsurda da više ne kontroliramo distribuciju vlastitog sadržaja, koji god to format bio. Jedino ga kontroliramo oko distribucije. Ostatak rade megakompanije poput Microsofta, Googlea i Mete. Oko 20-30 posto naših čitatelja dolazi preko Googlea, 25 posto preko Facebooka, a oni koji direktno dolaze na naš portal upisujući adresu web-stranice je 23-24 posto. Te kompanije maksimiziraju vlastiti profit, ne znam što će se dalje događati. Borimo se da svi budemo što bolje plasirani, ali ovisiš o umjetnoj inteligenciji. Sve više ljudi dobivaju članak kroz Facebook, a zašto se pojavljuje baš taj članak i zašto mu izaziva emocije, ne znam. Mediji su ti koji su bili medijatori između vijesti i ljudi, danas to radi neka treća strana. Ne treba podilaziti algoritmima, a pitanje je kako raditi i dalje i proizvoditi kvalitetan medijski sadržaj - rekao je urednik Večernjaka.

- Ne možeš algoritmu podilaziti, on je jači od onoga što mi možemo napraviti - rekao je Ivan Buča iz 24sata pa se prisjetio zanimljivog događaja:

- Prije dvije godine dogodila se jedna stvar koja se nije dogodila nikad prije ni poslije. Facebook, Instagram i WhatsApp su pali na nekoliko sati i vidjeli smo kako izgleda svijet bez društvenih mreža. Bila je večer, radni dan, svi su primijetili porast posjećenosti. Nemaš izvor informacija i ideš na izvor vijesti. Kad ljudi moraju sami odabrati gdje će se informirati, dolaze na stranice velikih medija kojima vjeruju. Nemoguće je podilaziti algoritmu, raditi samo onaj sadržaj koji korisnika zanima, kao što radi TikTok. Mi ne možemo tako raditi. Ne smiješ izdati sebe, trebaš ostati vjeran svom načinu rada. Pitanje je što će nas dočekati u budućnosti, nitko od nas nema kristalnu kuglu. Medijske kompanije moraju biti spremni na promjene kao što ih je uveo Facebook. Koja god bila platforma, moraš joj servirati svoju vrijednost.

- Imamo 30 brendova u četiri zemlje. Ne trebamo podilaziti algoritmima, podilazit ćemo formi, ali sadržaj je nešto drugo - kazala je Bojana Zimonjić Jelisavac.

Večernji je, pak, pokrenuo projekt koji je silom prilika morao preimenovati.

- Imamo razne projekte od biciklijade, Večernjakove ruže itd., da ih sad sve ne reklamiram. Dogodilo se da smo prije dvije godine osmislili projekt Rezolucija Z kao zemlja, mjesec dana poslije je krenula invazija na Ukrajinu pa smo preimenovali projekt, a danas spavamo u tim majicama, haha. Na platformi Večernjeg lista postoji niz podbrendova gdje to možemo prezentirati, kao što to dobro rade 24sata preko Miss7 ili Joomboosa koji privlači influencere, a oni zarađuju lovu. Mediji to prenose i rade im reklamu. Mi na tome jako malo zarađujemo, ali mi ni danas ne znamo kako efikasno naplatiti svoj sadržaj. Nekad si prodavao novine po deset kuna, danas smo navikli čitatelje da je sve besplatno. Nijedan model naplate sadržaja još nije dao rezultate - rekao je Mislav Šimatović.

- Važno je privući sve više mladih da prate tvoj medij. Segmentacija ljudi za vijest postaje sve bliža njihovoj osobnoj okolini. Vidjeli smo koliko ljude zanima tema zatvaranja avenije Većeslava Holjevca koja vodi do nas. Sad je bitno kako im prilagoditi sadržaj da ih sve više toga zanima - kazao je Ivan Buča.

- Uspjeh newsa gurat će povjerenje, kratkoročno ćemo robovati platformama, ovisimo o posjećenosti od publike. Najvažnije je povjerenje - dodala je Bojana Zimonjić Jelisavac.

Urednik Večernjeg lista htio je istaknuti jednu stvar.

- Aktivizam je najveća opasnost kod dijeljenja medijskog sadržaja, što znači monopol na istinu. Papa Franjo prošli je mjesec upozoravao na opasnosti društvenih mreža rekao da razgovaramo jedni s drugima, a pogotovo s onima s kojima se ne slažemo. Ne moramo se složiti. Recimo, Grad Zagreb ne da udruzi na svojim plakatima oglašavanje jer se ne slaže s tim što radi. Mogu misliti o toj udruzi što god hoću, ali dok god legalno radi, trebala bi imati prostor. Trebali bismo slušati jedni druge, mediji jesu poluga društvenog, ekonomskog i političkog života - rekao je Šimatović.

- Ali ljude zanima svađa, horori, drama. Mediji prodaju napetost - ubacio se Krešić.

- Naravno da su i mediji puno toga za*rali, navlačili za nekoga, treba im vratiti povjerenje… - rekao je Šimatović za kraj, a glavni urednik 24sata Ivan Buča rezimirao:

- Živimo u okruženju drame, toga smo svjesni svi, ali mediji svojim čitateljima, gledateljima i slušateljima moraju dati balans. Kad je drama, drama je. Ali mora tu biti i korisna informacija, pozitivna priča, showbusiness, sport. To dolazi u paketu koji nije od danas, ali važnije je danas više nego ikad biti raznolik, poštivati pravila struke i ne podilaziti nikome.