Kako to? Petica u imeniku, jedinica na maturi. Čak 87 ih je dobilo jedinicu iz hrvatskog...

Maturanti su državnu maturu lani u prosjeku napisali za tri, s ocjenama iz obaveznih predmeta uglavnom na istoj razini kao i generacija prije. Malo je pao prosjek iz engleskog, a maturanti s najboljim ocjenama iz srednje škole upisali su Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, medicinske fakultete u Zagrebu, Splitu i Osijeku, FER te Stomatološki fakultet.

Pokazuje to upravo objavljena detaljna statistika državne mature 2022./2023. u Školskom e-Rudniku, koju je polagalo 25.749 učenika, od kojih je 10.661 gimnazijalac (za njih je državna matura obavezna). Ostali su učenici strukovnih i umjetničkih škola, za koje je matura nužna za upis fakulteta, ali ne i završetak srednje škole. To se vidi i kad se usporede ocjene gimnazijalaca i strukovnjaka na državnoj maturi. Gimnazijalci u prosjeku imaju bolje ocjene.

DETALJNI PODACI Državnu maturu napisali za tri, 126 maturanata je palo iz predmeta iz kojih su imali 5!

Bilo je i drugih dramatičnih razlika. Primjerice, 126 učenika palo je testove u predmetima iz kojih su imali peticu na kraju završnog razreda. Jedinicu je dobilo 37 učenika iz matematike, 87 iz hrvatskog jezika i tri iz engleskog. Priličan broj maturanata, njih 776, završilo je školsku godinu s ocjenom pet, a na A razini iz istog predmeta dobili su dva. Najviše ih je iz matematike, 416, iz hrvatskog 274 i 105 iz engleskog.

Ipak, jasno su uočljive razlike u peticama i manjim ocjenama na maturi. Od oko 5000 maturanata s peticom iz hrvatskog, na državnoj maturi peticu je dobilo njih nešto više od 2600. A razinu matematike s peticom je položilo samo 885, B razinu 167, a na kraju srednje škole matematiku s odličnim je završilo 3760 učenika.

Na pozitivnoj strani, 15 učenika koji su završili školsku godinu s dva, na A razini iz obaveznih su predmeta imali petice. Peticu iz sva tri obavezna predmeta na A razini dobilo je 329 učenika, a to je manje nego godinu prije.

- Bez državne mature učenici gimnazije ne mogu završiti srednju školu. Stoga mi u II. gimnaziji to vidimo gotovo kao naš 'core business', glavni posao - priprema učenika za državnu maturu. Gimnaziju doživljavam kao tranziciju između obaveznog osnovnog i visokog obrazovanja. Naši su učenici visokomotivirani, upisuju najbolje fakultete, a naše ocjene iz srednje dobro se podudaraju s ocjenama na državnoj maturi - pojašnjava nam Drago Bagić, ravnatelj zagrebačke II. gimnazije.

Od izbornih predmeta, učenici su najlošije napisali fiziku, s prosječnom ocjenom 1,95. To je predmet koji svake godine piše najviše učenika, no lani je fiziku pao svaki drugi učenik. Najbolje su napisali povijest, s 2,94. No i u svim izbornim predmetima vidi se velika razlika u ocjenama u srednjoj školi te rezultatima na maturi.

PROJEKT DIP: U prvom polugodištu o izborima educirano tri puta više maturanata nego 2022. godine

Osim što su u gimnazijama fokusirani na državnu maturu od početka, u strukovnim školama nema ni dovoljno satnice iz matematike, hrvatskog..., ističu naši sugovornici. U školama se trude organizirati fakultativnu nastavu i pripreme za maturu, no to isto ovisi o cjelokupnim satnicama i školskom programu.

- Nakon strukovne škole učenici ipak imaju zanimanje, struku. No oni su ipak u neravnopravnom položaju kad razgovaramo o državnoj maturi, jer oni moraju uložiti dodatno vrijeme i trud za državnu maturu - ističe Bagić.

No posljednjih deset i više godina sve je jači trend upisa učenika svih struka na fakultete. Posebno onih iz tehničkih škola s četverogodišnjim programom, čiji učenici često planiraju studij u STEM-u ili tehničkom području.

No neki ravnatelji smatraju kako nastavnici više nisu kreatori svojih predmeta i gradiva, nego su prisiljeni učenicima što više nuditi gradivo državne mature. Na naše pitanje zašto većina učenika ima bolje ocjene kroz srednju školu od onih na maturi, kažu nam i kako to nije baš faktor koji bi trebalo uspoređivati.

- Postalo je uobičajeno da učenici imaju bolje ocjene u školi nego iz istih predmeta na državnoj maturi. Ima više razloga tome: nepodudaranje (sadržajno i po težini) mature i gradiva koje se obrađuje u školi, preniski kriteriji ocjenjivanja u školi, podbačaj zbog stresa na samoj državnoj maturi, elementi ocjenjivanja koji nisu isti na maturi i na nastavi (aktivnost učenika, zadaće...) i slično. Ne smatram da je nužno loše ako postoji određeno nepodudaranje ocjena u školi i na maturi. Ovakva matura kakva je naša provjerava iznimno veliki obim gradiva koji se ne može uspoređivati s obimom gradiva pisanih ili usmenih provjera u školi - ističe Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica zagrebačke I. gimnazije

MAGAREĆA KLUPA Probni baloni: Hoće li ista razina matematike značiti niže kriterije na državnoj maturi?

Njihovi su učenici, primjerice, iz engleskog imali gotovo identične ocjene, hrvatski su na maturi riješili puno bolje od zaključenih ocjena, a matematika je bila nešto lošija.

- Iznimno sam zadovoljna rezultatima učenika i njihovim upisom na fakultete. Ove su godine čak 22 naša učenika upisala Fakultet elektrotehnike i računarstva, a 13 učenika Medicinski fakultet u Zagrebu. Dosta smo u školi radili na njihovoj pripremi. Ta dodatna priprema i visoka kvaliteta redovne nastave doveli su do zaista odličnih rezultata - kaže ravnateljica.

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja ističe kako su prevelike razlike u ocjenama stvar "loših kriterija", bilo da se radi o peticama ili jedinicama.

Kad se gledaju upisani fakulteti prema najboljim ocjenama s mature, najuspješniji učenici upisali su zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, potom slijede Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, Medicinski fakultet u Zagrebu i Katoličko-bogoslovni fakultet u Splitu. 

DUBINSKA ANALIZA REZULTATA DRŽAVNE MATURE 2022./2023.

25.749

učenika izašlo je na državnu maturu, 18.699 ih je upisalo visoka učilišta

766

učenika završilo je godinu s peticom, a na A razini dobili su dvojku

1433

studenta upisala su zagrebački Ekonomski fakultet

1,9

je prosječna ocjena iz fizike, koju je pao svaki drugi učenik