Detalji o milijunima u kešu koje su istražitelji pronašli u Toyoti Dragana Kovačevića koju je parkirao u vilu prijatelja kod Samobora pokazuju na kakva je sve neprijavljena blaga moguće nabasati u pretresima moćnika koji su proteklih desetak godina uhićeni i procesuirani pred hrvatskim pravosuđem.

Nadanove 'Alibabine špilje': Od prepariranog polarnog mede preko amfora do slika vrijednih milijune

Kada je u studenome 2013. uhićen Nadan Vidošević, tadašnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), javnost je bila iznenađena razmjerima njegova bogatstva. Samo iz njegove vile na Gornjem Prekrižju policija je izuzela 444 umjetnine, vrijedne 14,3 milijuna kuna. Saznalo se štošta o Nadanovim lovačkim strastima i trofejima koje je skrivao je od pogleda u izoliranoj prostoriji u dijelu svoje vile, od prepariranog polarnog medvjeda do amfora i lovačkih pušaka u vrijednosti od gotovo 300.000 kuna. 

Vidoševićevo umjetničko blago do pravomoćne presude te utvrđenja je li sve to što ima stekao na zakonit način čuva se u Muzeju za suvremenu umjetnost u Zagrebu te Arheološkim muzejima u Splitu i Zagrebu. Dio starih rukopisa koji su kod njega nađeni čuva se u Državnom arhivu. A Vidoševićeva umjetnička kolekcija stvarno je impresivna. Nakon što je u studenome 2013. uhićen istražitelji su danima u njegovoj vili na Prekrižju prvo popisivali, a zatim iznosili umjetnine. A tih je umjetnina samo u vili na Prekrižju bilo 444 i procijenjene su na 14,3 milijuna kuna.Stručnjaci za umjetnine kažu kako Vidošević ima vrlo profinjen ukus. Naime, u zbirci ima djela Ivana Meštrovića, Emanuela Vidovića, Miljenka Stančića, Vasilija Jordana, Otona Glihe, Miroslava Šuteja, Đure Pulitike, Vjekoslava Karasa, Nives Kavurić-Kurtović, Munira Vejzovića... 

Najskuplje procijenjena slika je Karasova “Plesačica tarantele”, koja vrijedi 350.000 kuna, a tu su i skulptura Ivana Meštrovića “Djevojka s lutnjom” vrijedna 115.000 kuna te njegova skulptura “Majka i dijete” vrijedna 255.000 kuna, slika Vlahe Bukovca “Sestra Ane na taraci” vrijedna 120.000 kuna, slika Jerolima Miše “Stara pralja” vrijedna 225.000 kuna, “Skulptura” Dušana Džamonje vrijedna 300.000 kuna, “Meandar” Julija Knifera vrijedan 200.000 kuna... Koliko je novca uložio u zbirku teško je reći.

- Ne znam po kojim je cijenama Vidošević nabavljao umjetnine, ali znam da ih je nabavljao godinama. Kad bih danas radio procjenu, ona bi bila sigurno niža jer se tržište umjetnina urušava. Kad sam radio procjenu, u obzir sam uzeo tržišne cijene te važnost pojedinog autora. Nekim autorima, kao što su Bukovac i Vidović, cijena ne pada bez obzira na ekonomske prilike - kazao je povjesničar umjetnosti Igor Zidić na sudu u kolovozu 2018.

Osim u vili na Prekrižju, Vidošević je umjetnine imao i na svom imanju u Gorskom kotaru, kao i u kompleksu kuća koje ima u Omišu. Iz podataka u sudskom spisu ispada da Vidošević posjeduje oko 500 umjetnina, slika, kipova i grafika, vrijednih malo manje od 15 milijuna kuna. Ima i amforu vrijednu oko 1000 eura, kolekciju starih zemljovida vrijednu oko 58.800 kuna te starih knjiga i rukopisa vrijednih 432.181 kunu.  Što se tiče karata, uglavnom je riječ o bakrorezima, autora mahom iz 16., 17. i 18. stoljeća koji su izrađivali karte tadašnje Dalmacije. U zbirci ima i šesto izdanje “Smrti Smail-age Čengića”, koje je napisao Ivan Mažuranić, kao i drugo izdanje Krležinih “Balada Petrice Kerempuha”... Kao najskuplja stara knjiga koju je Vidošević imao u svojoj kolekciji navodi se knjiga Adama Roberta “Ruševine carske Dioklecijanove palače u Splitu, Dalmacija”. Knjiga je procijenjena na 50.000 kuna, a 1764. godine napisao ju je Adam, engleski arhitekt koji je proučavao i snimio Dioklecijanovu palaču. - Moje umjetnine, koje sam s ljubavlju stjecao i o kojima sam brinuo i više možda nego o djeci, morale su biti tu gdje su i bile. Država ih je mogla popisati, evidentirati, ali ne bi imala trošak koji ima svake godine za čuvanje nečega što će jedan dan morati biti vraćeno meni i mojoj obitelji, to je sigurno - rekao je Vidošević u prosincu 2017. za RTL-ovu “Potragu”.

POGLEDAJTE GALERIJU:

23

Sanaderova strast prema satovima i slikama 

Tijekom presude za aferu Fimi Media, Večernji list objavio je detaljne podatke o računima bivšeg premijera Ive Sanadera i njegove obitelji te iznose koje će USKOK zaplijeniti kako bi mu oduzeli 15,2 milijuna kuna što je po presudi trebao vratiti u državni proračun.

1. Iznos od 370.189,37 kuna koji se nalazi na računima Ive Sanadera otvorenima u Zagrebačkoj banci. Od toga je iznos od 145.382,58 kuna na oročenoj kunskoj štednji, iznos od 72.021,63 kune te na žiro-računu iznos od 152.785,16 kuna. 

2. Iznos od 38.544,12 eura koji se nalazi na oročenom nenamjenskom depozitu u Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, na ime Ive Sanadera. 

3. Iznos od 47.784,41 eura koji se nalazi na žiro-računu Ive Sanadera, Ive Šarića i Mirjane Sanader, otvoren u Raiffeisen banci.

4. Iznos od 93.470,73 eura koji se nalazi na štednom depozitu Ive Sanadera i Ive Šarića u Raiffeisen banci. 

5. Iznos od 180.000 eura koji se nalazi na štednom ulogu u Raiffeisen banci, a glasi na donositelja – štedna knjižica pronađena je pretragom sefa br. 90. u poslovnici navedene banke u Innsbrucku. 

6. Iznos od 120.000 eura koji se nalazi na štednom ulogu vezanom za štednu knjižicu Ive Sanadera otvorenom u Raiffeisen banci.  7. Iznos od 50.000 eura koji je pronađen pretragom sefa br. 90 u Raiffeisen banci u poslovnici Wilten, u Republici Austriji, otvoren na ime Ive Šarića, a korisnik je Ivo Sanader. 

8. Iznos od 215.038,34 kune koji se nalazi na računu oročene kunske štednje na ime Mirjane Sanader u Zagrebačkoj banci. 

9. Iznos od 18.462,94 eura koji se nalazi na deviznom računu u Privrednoj banci d.d. Zagreb, otvoren na ime Petre Sanader. 

10. Iznos od 11.463,27 eura koji se nalazi na oročenom nenamjenskom depozitu, iznos od 16.715,69 eura koji se nalazi na oročenom nenamjenskom depozitu u Raiffeisen banci na ime Petre Sanader. 

11. Iznos od 11.515,16 eura koji se nalazi na oročenoj deviznoj štednji u Zagrebačkoj banci na ime Petre Sanader. 

12. Iznos od 17.776,02 eura koji se nalazi na deviznom računu u Privrednoj banci na ime Brune Sanader. 

13. Iznos od 5.457,07 eura koji se nalazi na računu oročene devizne štednje u Zagrebačkoj banci na ime Brune Sanader. 

14. Iznos od 12.696,00 eura koji se nalazi na oročenom nenamjenskom depozitu u Raiffeisen banci na ime Brune Sanader. 

15. Iznos od 38.202,19 eura koji se nalazi na deviznom računu u Privrednoj banci na ime Karmele Šarić. 

16. Iznos od 109.149,44 eura koji se nalazi na oročenom depozitnom računu u Raiffeisen banci na ime Ive Sanadera. 

Sanaderu bi trebali oduzeti i pokretnine – umjetnička djela (slike i skulpture) zaplijenjene u Sanaderovoj kući u Kozarčevoj ukupne vrijednosti najmanje 833.360 eura te one zaplijenjene kod Stjepana Fiolića u Malomlačkoj ulici čija je vrijednost najmanje 315.700 eura. Među skupocjenim djelima nalaze se i ona Vlahe Bukovca i Ede Murtića. Bivši premijer bio je poznat i po impozantnoj kolekciji ručnih satova.

- Igor Zidić, vodeći povjesničar umjetnosti u Hrvatskoj, moju zbirku umjetnina je 2011. procijenio na 9,628 milijuna kuna. No on nije vodio računa da sam ja te slike skupljao 40 godina, da sam mnoge dobio na poklon, da sam neke po puno nižim cijenama od prodajnih kupovao direktno od umjetnika u njihovim ateljeima. Također, nakon promijene njemačkih maraka u eura cilj su s 1000 DEM skočile na 1000 eura. Prema mojoj procijeni plato sam ih dva milijuna kuna. Znači od 23 milijuna nesrazmjera imovine oduzmite 7, 6 milijuna kuna, a prema procijeni koju je vještak napravio prema mojoj obrani do 1992. sam zaradio još 15,780 milijuna kuna. I to je to nema nikakvog nesrazmjera. Također moram naglasiti i da sam zastupajući Mayer press agenciju zaradio sam najmanje 375.000 eura prodajući u Jugoslaviji fotografije pina up djevojaka, ljubiće, vesterne itd. Pa  supruga i ja smo stan u Splitu i tri stana u Kozarčevoj u Zagrebu kupili početkom 1990-ih novcima koje smo zaradili u Austriji. Tada nije bilo ni Hypo banke, Fimi medije niti drugih postupaka protiv mene- rekao je Sanader na sudu. Dodao je kako ga duboko pogađa nepravda oko vještačenja njegove imovine.

Bandićev luksuz u stanu i skrivene umjetničke slike u vikendici

Istražitelji su u vikendici Milana Bandića nakon uhićenja 2014. godine pronašli više stotina umjetničkih slika. Neke su bile izložene po zidovima, a druge su pronađene na skrovitom mjestu u vikendici odnosno u "bunkeru". 

Dotad se uopće nije znalo da je Bandić ljubitelj umjetnina. Nije ih ni naveo u imovinskoj kartici. Istraživalo se kako je Bandić došao do umjetnina odnosno da li ima papire za njih, da li ih je kupovao ili dobivao na dar. 

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u svibnju ove godine otvorilo je predmet u kojem će ispitati vrijednost i podrijetlo umjetnina zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Radi se o 45 umjetnina, mahom slika koje Bandić ne smije prodati jer ih je Županijski sud blokirao dok mu ne završe suđenja u aferi Agram, a sad prvi puta  javnost može vidjeti i cjelokupni popis koji objavljujemo. Umjetnina  su istražitelji pronašli u njegovom stanu u Bužanovoj, vikendici na Slavagori pored Samobora, te u stanu u Španskom koji formalno ne pripada Bandiću.

Kako nam je potvrdio i nezavisni sudski vještak kojem smo poslali popis, veliki broj njih vrijedi i preko 30.000 kuna, neke su i znatno vrjednije, a niti jednu od tih umjetnina Bandić nikada nije prijavio u imovinskoj kartici. To mu je inače zakonska obveza ako su umjetnine njegove, a čak i ako ih je dobio na dar. Međutim, dužnosnik ne smije primiti dar vrjedniji od 500 kuna, pa je Bandić ponovno u potencijalnom prekršaju. 

Bandića je prijavio Povjerenstvu redatelj Dario Juričan. Poslao im je i cijeli popis umjetnina koje su blokirane odlukom suda, te fotografiju koju je inače objavila Bandićeva kćer Anamaria, a na njoj se u stanu u Bužanovoj vidi slika našeg poznatog umjetnika Dušana Džamonje. U prijavi je naveo da sigurno ta slika i slika "Marina" poznatog slikara Mencia Clementa Crnčića vrijede više od 30.000 kuna, što je limit iznad kojeg dužnosnik mora prijaviti umjetnine. Pozvao je Povjerenstvo da provjeri vrijednost umjetničkih dijela u Bandićevu posjedu.

Razgovarali smo s Igorom Zidićem koji je već radio procjenu umjetnina, sudskim vještakom i poznatim kolekcionarom oko vrijednosti zbirke. Jedino je Zidić vidio i fotografije dijela, dok su nam druga dvojica rekli da su istražitelji napravili popis prilično loše jer nedostaju dimenzije i niz drugih podataka potrebnih za točnu procjenu. Svi se slažu da je kolekcija "zbrda-zdola" i da se vidi da Bandić nema profil kolekcionara.

Zidić nam kaže da se više ne može sjetiti koliko je pojedinačno procijenio koju umjetninu, a da i ne može govoriti o konkretnim podacima jer je svoju ekspertizu dao USKOK-u i sudu, te će biti pozvan i da svjedoči.
- Bile su dvije do tri stvari istaknute vrijednosti vrhunskih autora, dosta ostalog ima skromnu vrijednost, ali ima i mnogo onih koji nemaju nikakvu vrijednost – kaže Zidić koji ističe da su sve vrijednosti relativne jer ovise o tržištu koje je sada na dnu i u Hrvatskoj nije razvijeno i organizirano.

Od autora koji iskaču inače svojom vrijednosti, a koji su u Bandićevoj kolekciji svakako ističe Lea Juneka, Clementa Crnčića, Krstu Hegedušića, ali i Dušana Džamonju i Edu Murtića, ali za potonju dvojicu ne može se sjetiti o kojim se djelima radi, a od toga ovisi vrijednost. 

Sudski vještak za umjetnost 20. stoljeća u koju spadaju sva zaplijenjena dijela, kaže nam pak nakon što je pregledao popis da ima barem 10-ak djela koja prelaze vrijednost 30.000 kuna, a neka poput dijela Juneka, Crnčića, Kulmera  ili Hegedušića vrijede i znatno više. Ističe još kao vrijedne autore Vatroslava Kuliša, Edu Murtića, Dušana Džamonju, Baneta Milenkovića, Josipa Biffela, Franu Šimunovića. Stavlja ogradu da nema fotografije, nema određene podatke koji istražitelji nisu naveli, te ističe da ima autora čija je jedina vrijednost "njihov trud".

- Teško je zato procijeniti ukupno vrijednost kolekcije, ali vidi se da je ona nasumično skupljena i da vlasnik nema profil kolekcionara – kaže nam.

Kolekcionar s kojim smo razgovarali pak kaže da se danas na tržištu i ne mogu postići tako velike cijene. I to je glavna razlika u odnosu na vještaka. On gleda današnje stanje. Po njemu je najvrjedniji Crnčić za kojeg se može dobiti između pet i deset tisuća eura. 

- Cijela ta zbirka je sklepana zbrda-zdola, prevladavaju beznačajni ili nepoznati autori. Za većinu njih se ne može naći kupac jer ih nitko ne traži – kaže nam pak taj kolekcionar.

Pravu vrijednost će očito morati utvrditi sud. No, Bandićev odvjetnik Krešimir Krsnik rekao nam je u svibnju da vrijednost nije ni važna jer sve pobrojano i nije Bandićevo. 

- I sam Zidić je rekao da ima dva-tri vrjednija dijela, a ostalo i ne bi nazvao umjetninama. Ali to nije ni važno jer te stvari nisu gradonačelnikove, nego od Zaklade za pomoć oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti. I da je to istina već postoje i dokumenti i svjedočenja na sudu – kaže Krsnik.

Inače, radi se o Zakladi koju je vodila Vida Demarin. Zakladu je osnovao Milan Bandić. Demarin je svjedočila na sudu da ju je Bandić pokušao nagovoriti preko odvjetnika da potpiše da su slike u vlasništvu Zaklade, ali ona je to odbila. Ako su u vlasništvu Zaklade, što su radile u Bandićevom stanu, vikendici i još jednom stanu.

- Pa Zaklada nije imala dovoljno mjesta za skladištiti ih, pa su bile tamo smještene do aukcija koje su trebale biti i kojima bi se financirala zaklada – tvrdi nam Krsnik.

No, kako pričaju sugovornici iz kruga Milana Bandića, priča da su sve slike bile od Zaklade baš i ne drži vodu. Već smo opširno objavili kako gradonačelnik voli luksuz, da ima kuhinju od 50.000 eura, namještaj Fendi gdje jedan sofa vrijedi barem 20.000 eura, nosi skupa odjela i cipele. A sve to teško može pokriti svojim prihodima i plaćom. USKOK smatra da on raspolaže s još četiri tajna stana, uredio je kuće u Hercegovini...

Oni koji ga poznaju pričaju nam da kada se Bandić vrati s čestih putovanja u Rim,  li i u Beč mora nabaviti dodatni kofer za svoje nove cipele, satove, odijela, kravate... Ali kako je on "čovjek iz naroda" uvijek ima spremne i poklone za svoje prijatelje. Tako svoje najbliže suradnike zna iznenaditi s ponekim satom, talijanskim kožnim cipelama. Kako saznajemo od našeg sugovornika iz kruga Milana Bandića, cipele se posebno naručuju i prave se od posebnih materijala, a cijene znaju biti i nekoliko tisuće eura. Ista situacija je i s odijelima. No s obzirom na to da Fendi namještaj iziskuje i vrijedne umjetnine, Miki ni tu nije ostao kratkih rukava. 

- Većinu tih umjetnina je Bandić dobio od svojih prijatelja, kumova, suradnika. On se u umjetnost stvarno ne razumije. Njemu vam je najbitnije da je skupo. Ako je cijena visoka njemu je to znak da je dobro i to uzima. Treba naglasiti da većina slika su pokloni. Naime, Bandić uživa biti u društvu i svaki dan je u pokretu, sastaje se, večera, ali nikad ne pije.  A kad je neka prigoda, rođendan, godišnjica nečega ili nešto drugi, njegovi suradnici i kumovi to ne zaboravljaju pa uvijek dolaze s nekim skupim poklonom - priča nam naš sugovornik i nadodaje da je Bandić opsjednut luksuzom. 

- On zaista voli skupe stvari i u tome puno uživa, ali ga ubija to što ne može javno pokazivati što sve ima. Kad nešto želi kupiti on to skoro nikada ne radi sam, već nazove nekoga koji potom preko trećega nabavlja tražene stvari - priča nam sugovornik. Drugi sugovornik blizak Bandiću naglašava da je Mikijev pravi raskoš u njegovom rodnom kraju. 

- Tu si je posebno dao oduška i nije štedio, sve je uredio po visokim ciframa, a i tamo ima vrijedne umjetnine. Uvijek je htio da se u selu zna da je uspio, a to je bogami i pokazao. Njegova kuća je zapravo dvorac, uređena do najsitnijeg detalja, nije žalio ni lipe - ispričao nam je drugi sugovornik.