Nacionalni robotski centar za Rebru, nacionalni respiratorni centar u Kninu, respiratori, linearni akceleratori za bolnice – sve su to investicije koje je hrvatskom zdravstvu obećao ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Kad dr. Kujundžić nešto obeća, jedno je sigurno - ništa od toga
Udruga Europa Donna Hrvatska okuplja žene oboljele od karcinoma dojke, a već pet godina pokušavaju skupiti novac za aparat za intraoperativno zračenje. On vrijedi oko pet milijuna kuna, a udruga je uspjela skupiti kroz donacije oko milijun i pol kuna.
- To bi bio jedini takav aparat u Hrvatskoj, a omogućio bi da se ženama s tumorom manjim od dva centimetra još tijekom operacije ozrači to mjesto. Takva pacijentica ne bi morala još naknadno dolaziti na 25 do 30 zračenja kako je to sada praksa, a time bi oslobodila prostor i vrijeme za druge koji bi morali na zračenje – objašnjava predsjednica udruge Vesna Ramljak.
Zamolili su da im u kupnji uređaja pomogne ministarstvo zdravstva, a tijekom jedne od kampanja ministar Kujundžić složio se s tom idejom.
- Kad je u pitanju zdravlje nacije, pojedinca, bitan je konsenzus. Pokušat ću naći dio sredstava i pomoći u kupnji aparata - rekao je ministar Milan Kujundžić u veljači 2017. godine.
- Nakon tog obećanja ništa se nije dogodilo. Mi i dalje skupljamo novac, no navikli smo na takva obećanja jer nam ih daju svi političari. Svi kažu da će pomoći, pogotovo kad su uključene kamere, ali konkretne pomoći nema – objasnila je ona.
'Stvorit ćemo Nacionalni robotski centar'
Krajem iste te 2017. godine ministar je novinarima najavio kupnju prvog u Hrvatskoj robota za sve vrste operacija.
- Stvorit ćemo Nacionalni robotski centar i uz pomoć EU fondova kupiti prvog robota koji će biti korišten za sve vrste operacija kako bi Hrvatska započela dostizati druge zemlje u robotskoj kirurgiji – obećao je ministar tada dodajući da će vrlo brzo raspisati tender za njegovu nabavku, a Nacionalni robotski centar bio bi smješten na Rebru, zato jer ga je tamo najjeftinije postaviti. Pitali smo u KBC Zagreb što su od planiranog do sad uspjeli ostvariti.
- Zahvaljujemo se na Vašem dopisu te Vas molimo da svoj upit uputite u Ministarstvo zdravstva – kratko su napisali u poruci.
Među velikim ministrovim planovima tijekom 2017. godine bilo je i stvaranje nacionalnog respiratornog centra u kninskoj bolnici.
- Kninska Opća i veteranska bolnica Hrvatski ponos do kraja ove godine postaje Centar za respiratorne bolesnike za područje cijele Dalmacije - najavio je lani Kujundžić prilikom potpisivanja Ugovora o funkcionalnoj integraciji Opće bolnice Šibensko-kninske županije i OB Knin.
'Trebaju nam tri liječnika i 11 medicinskih sestara'
- Još lani dobili smo sedam respiratora i monitora sa svim pripadajućim dijelovima, a od grada Knina nedavno smo donacijom dobili i sedam kreveta. Međutim, naš respiratorni odjel još nije oformljen jer nam prije svega nedostaje osoblja. Trebaju nam minimalno tri liječnika i 11 medicinskih sestara za koje jednostavno nema novca, a čak i kad bismo novac dobili, oni nisu dostupni na tržištu rada. U fazi smo pregovora sa HZZO-om za ugovaranje cijene same usluge jer dosadašnja prema našim izračunima nije dostatna. Još skupljamo donacije za uređenje odjela u smislu klimatizacije, ličilačkih radova i informatizacije. Nadalje, problem je i što dosadašnji Pravilnik o minimalnim uvjetima ne obuhvaća ovu djelatnost s obzirom na činjenicu da je riječ o novoj djelatnosti ovakvog tipa u mreži zdravstvene zaštite. Tim pravilnikom određuju se standardi, te bez njega nismo u mogućnosti napraviti organizaciju rada odjela. Nadamo se da ćemo ovu problematiku riješiti u što kraćem vremenu te na jesen otvoriti Odjel, što bi značilo da bi prve pacijente mogli primiti već koncem rujna - objašnjava nam dr. Mario Smoje, zamjenik ravnateljice opće i veteranske bolnice Hrvatski ponos u Kninu.
Lani u studenom ministar Kujundžić obećao je kako će ministarstvo zdravstva sufinancirati osnivanje Tima 2 za đurđevačku Hitnu pomoć.
- Krenuli smo u pregovore u prosincu 2017. godine i nadamo se da bi projekt realizirali do kraja ove godine – kazala je Mirjana Hanžeković, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu koprivničko – križevačke županije.
Da bi se to realiziralo Hrvatski zavod za hitnu medicinu mora odobriti još jedan tim, objašnjavaju u Županiji dodajući kako su Zavodu poslali zahtjev za tom izmjenom, ali još nisu dobili odgovor.
Neispunjena obećanja i u Sisku
- Mišljenje Hrvatskog zavoda hitne medicine preduvjet je izmjeni Mreže hitne medicine na temelju kojeg Ministar zdravstva donosi odluku o Mreži. U ovom trenutku nismo zaprimili odgovor Hrvatskog zavoda hitne medicine – napisala nam je Melita Ivančić, pročelnica Službe ureda župana.
Burno su reagirali na ministrova neispunjena obećanja u Sisku gdje je za uređenje središnjeg paviljona Opće bolnice "Dr. Ivo Pedišić" u travnju ove godine župan u društvu ministra Kujundžića najavio da imaju novac za taj projekt.
- Za projekt vrijedan 106 milijuna kuna osigurano je 70 milijuna kuna iz europskih fondova dok će ostatak platiti ministarstva zdravstva i financija i Sisačko-moslavačka županija iz svojih sredstava – svečano je najavio župan Ivo Žinić u travnju.
Samo mjesec dana poslije pomoć ministarstava je izostala, a bolnica se morala zadužiti 40 milijuna kuna kako bi dovršili radove. Rok otplate im je 15 godina i još se nadaju da bi obećana pomoć ipak mogla stići, no na naš upit o toje temi nisu odgovorili.
Pregled čekaju više od 500 dana
U Zadru su konačno ove godine dovršili prostore Poliklinike koja je 30 godina čekala dovršetak radova. Među ostalim, ondje je jedan od većih problema nabavka magnetne rezonance, aparata koji je dotrajao i uglavnom u kvaru pa pacijenti pregled čekaju i više od 500 dana. Ministarstvo je obećalo pomoći u kupnji novog aparata, ali do danas on još nije stigao. Iz bolnice kažu da je nabavka uz potporu ministarstva u tijeku, ali nisu precizirali je li aparat već kupljen ni kad bi konačno mogao stići.
Problema sa dotrajalim uređajima imaju i u Zagrebu. U lipnju su se pokvarila tri linearna akceleratora u KBC Zagreb te jedan na Institutu za tumore.
- Nažalost, to su u osnovi dotrajali uređaji stari 15 i više godina. Ravnatelj je izvijestio da će ovih dana biti popravljeni, ali to je privremeno rješenje. Trebat će ići u nabavku novih linearnih akceleratora - rekao je ministar. Do danas još nisu krenuli u nabavku novih. Dodatno, ranije ove godine, ministar je ostao osupnut podatkom da u KB Sestre Milosrdnice na odjelu neonatologije nemaju respirator, a svakodnevno se bore za život novorođenčadi kojima taj aparat doslovno spašava život. Obećao je tada da će im nabaviti novi respirator.
- Na navedena pitanja ravnatelj, prof.dr.sc. Mario Zovak ne može odgovoriti u potpunosti. Naime, za sve veće kvarove skupih medicinskih uređaja obavezno obavještavamo gosp. Ministra zdravstva, a također u Ministarstvo zdravstva upućujemo zahtjeve za nabavku prioritetnih medicinskih uređaja. Procedura nabave kod nabave uređaja velikih vrijednosti uglavnom traje više mjeseci. Za sada niti jedna od navedenih nabavki uređaja iz Vašeg maila još nije realizirana – poručili su iz ureda ravnatelja KB Sestre Milosrdnice.
S druge strane, ministar ulaže u kapitalne projekte pa tako najavljuje dovršetak bolnice u Blatu, izgradnju bolnice u Zagvozdu, ali i helidrome za četiri hrvatske bolnice – KB Dubrava, KBC Osijek, OB Karlovac i OB Josip Benčević u Slavonskom Brodu.
Još prošle godine Američka vlada osigurala je 400 000 dolara, dok je iz hrvatskog proračuna, odnosno proračuna Ministarstva zdravstva osigurano milijun kuna za troškove PDV-a i poslove vanjskoga nadzora. Radovi su trebali započeti krajem 2017., ali do danas sve i dalje stoji.
Helikopter za prijevoz pacijenata s otoka - nepotrebni luksuz?!
- To su postojeći helidromi koje treba osuvremeniti opremom i to je jedna sigurnost u slijetanju u noćnim uvjetima i lošijim vremenskim uvjetima - rekao je lani Kujundžić. S druge strane, u travnju ove godine ministar je odbio kupnju helikoptera za prijevoz pacijenata s otoka i iz planinskih područja nazvavši to nepotrebnim luksuzom.
– Visoki standardi podrazumijevaju u razvijenim zemljama i razvijenu helikoptersku službu. U tom smislu razvijene i bogate zemlje kupuju posebno za to izgrađene helikoptere. U ovom trenutku mi nažalost za kupiti takve helikoptere nemamo novca, ali smo to vrlo uspješno organizirali s helikopterima MUP-a i Hrvatske vojske, tako da s te strane nisu hrvatski pacijenti zakinuti – objasnio je.
'Želimo rodilište i u našem gradu'
Đakovačko rodilište zatvoreno je 2009. godine, pa su najave novih projekata lani uzburkale duhove i u tom gradu. Ako se grade nove bolnice po Hrvatskoj, zašto se ne može osposobiti rodilište u njihovom gradu – pitali su se Đakovčani, a gradonačelnik Zoran Vinković zatražio je pomoć ministarstva.
- Zbog neispunjavanja uvjeta glede prostora, medicinsko-tehničke opreme i zdravstvenih radnika za obavljanje porođaja, sukladno s Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, zdravstvena inspekcija Ministarstva izdala je rješenje o zabrani obavljanja rodilišne djelatnosti u Domu zdravlja Đakovo – odgovorili su im tada iz Ministarstva.
Upit o svim ovim projektima i razloge za neispunjena obećanja zatražili smo od ministra Milana Kujundžića. Odgovorio je opširno, ali samo na ona pitanja u kojima je nešto poduzeo. Na ona druga pitanja jednostavno je zaboravio odgovoriti, pa u cijelosti objavljujemo odgovor koji smo primili:
Nastavno na upit o kupnji robota za operacije i stvaranje nacionalnog robotskog centra u KBC Zagreb, postupak nabave robotskog kirurškog sustava čija je procijenjena vrijednost 12.000.000 kuna bez PDV-a pokrenut je u lipnju 2018. godine. Robotski kirurški sustav bit će smješten u Klinici za urologiju KBC-a Zagreb, a koristit će se za kirurške zahvate u urologiji, općoj kirurgiji, ginekologiji i kirurgiji toraksa uz mogućnost nadogradnje sustava kao i proširivanje operativnih funkcija i opreme.
Nastavno na upit o izgradnji helidroma pri bolnicama, Ministarstvo zdravstva zaprimilo je inicijativu za izgradnjom poligona za helikoptersko slijetanje. U postupku je prikupljanje potrebne dokumentacije od zdravstvenih ustanova za koje je predviđena izgradnja helidroma kako bi se pristupilo daljnjoj realizaciji projekta.
Nastavno na upit o izgradnji središnjeg paviljona bolnice u Sisku, sklopljen je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava koji je u procesu konzumiranja. Ministarstvo zdravstva nije potpisnik ugovora.
Nastavno na upit o osnivanju Tima 2 u đurđevačkoj Hitnoj pomoći, sukladno važećoj Mreži hitne medicine Zavod za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke-županije ima ugovoreno 5 timova T1 u ispostavi Đurđevac. Kako Mrežom nije predviđen uz T1 tim i još jedan T2 tim, osnivanje tima T2 u Đurđevcu trenutno nije moguće financirati iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, već sukladno pozitivnim zakonskim propisima to može jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave. Ministarstvo zdravstva kontinuirano prati podatke o izvršenim hitnim intervencijama djelatnosti hitne medicine na terenu kao i potrebe stanovništva te planira nakon cjelovite analize, uzimajući u obzir i traženje grada Đurđevca, te pristupiti i potrebnim korekcijama Mreže hitne medicine i osigurati za to i potrebna financijska sredstva.
Nastavno na upit o respiratornom centru za plućne bolesnike, Ministarstvo zdravstva je za Opću i veteransku bolnicu „Hrvatski ponos“ Knin nabavilo 7 respiratora za potrebe pacijenata trajno ovisnih o respiratorima. U suradnji s Općom i veteranskom bolnicom „Hrvatski ponos“ Knin nastoje se osigurati svi potrebni preduvjeti vezani uz početak rada respiracijskog centra u segmentu dugotrajnog liječenja pacijenata, a koji se odnose na osiguranje zdravstvenog kadra te drugih potrebnih financijskih sredstava.
Nastavno na upit koliko je Ministarstvo osiguralo za kupnju novih aparata, što je od toga kupljeno i za koje ustanove, podaci su sljedeći: U prošloj 2017. godini je za nabavku opreme je osigurano i potrošeno oko 48 mil kuna te su nabavljeni neki od sljedećih aparata npr: C-Luk RTG – KBC Zagreb; UZV – KBC Rijeka, oprema za dentalnu patologiju – KBC Split; RTG za hitnu radiologiju – KBC Zagreb; Aparat za transkranijalnu magnetsku stimulaciju s Alpha zavojnicom – Psihijatrija Vrapče; Inkubatori za liječenje novorođenčadi, Monitori za jedinicu za intenzivno liječenje, Aparati za anesteziju 2 komada – KBC Osijek; Aparati za anesteziju 3 komada, Transportni sustav za kritično ugrožene pacijente, monitori i centralna stanica 6 kompleta – KBC Split; Inkubator sa monitorom i respiratorom, aparat za anesteziju, Uređaj za sekvenciranja genoma-MiSeq, Digitalni denzitometar – Klaićeva; Ehokardiografska oprema, Laparaskopski stup, 3D navigacijski sustav CARTO 3 – KBC Rijeka; Uroskop – KBC Osijek; Endoskopska oprema za ORL – KBC Zagreb; RTG, Ortopan, UZV – Dom zdravlja MUP; Akceleratorske cijevi za linearni akcelerator Primus H – KBC Sestre milosrdnice trauma; Oprema za intenzivno liječenje kirurških pacijenata – Dubrava; Digitalni RTG za hitni prijem – KBC Split; Digitalna RTG dijaskopija i C-luk za Zavod za dječju radiologiju – Klaićeva; CT uređaj – OB Virovitica; CT – OB Našice; RTG cijev na uređaju Radspeed saphire – KB Merkur; Oprema za zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata (2 respiratora+2 monitora) – OB Zadar; Fiberooptički terapeustki bronhoskop s kamerom – OB Karlovac; Pokretni set instrumenata i implantata – OB Pula; Uređaj za digitalizaciju – SB Biograd na moru; FDD panel, cijevi za radiološki uređaj RADSPEED – OŽB Čakovec; Za tekuću 2018. godinu osigurano je 66 mil kn za opremu i radove. Ustanove i Ministarstvo su trenutno u postupcima nabave i realizacije provedenih nabava. Do sada su nabavljeni neki od sljedećih uređaja: UZV za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka, RTG cijev za CT simulator za KBC Sestre milosrdnice, 2 mobilna RTG uređaja za KBC Zagreb, Respiratori u općim bolnicama Knin, Ogulin, Pakrac, Gradiška, Našice, Vinkovci, Uređaj za razbijanje kamenaca (litotriptor) za urologiju KBC Osijek.
Nastavno na upit o nabavci linearnih akceleratora, najavljuje se kako će se pitanje linearnih akceleratora rješavati i u sklopu Nacionalnog programa borbe protiv raka.
Nastavno na upit o projektu gradnje bolnice u Zagvozdu, projekt gradnje je u fazi građevinskih radova, a KBC Split je zaprimio prve 3 privremene situacije na iznose 622.274,99 kuna s PDV-om, 618.746,56 kuna s PDV-om i 734.608,58 kuna s PDV-om a ukupan iznos kojim Ministarstvo financira izgradnju podružnice Zagvozd je 4.855.000,00
Nastavno na upit o „laboratoriju u DZ Makarska“, napominjemo kako ne postoji DZ Makarska - to je DZ Splitsko-dalmatinske županije- Ispostava Makarska. Nabava medicinskih uređaja za opremu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je u nadležnosti Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. DZ je preuzeo medicinsko-biokemijski laboratorij nakon odlaska koncesionara u mirovinu. Laboratorij je dom zdravlja uredio i opremio te zaposlio medicinskog biokemičara čime su bili ispunjeni uvjeti i za početak rada. Ministarstvo zdravstva je iz EU fondova iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. osiguralo financijska sredstva za opremanje primarne zdravstvene zaštite i manje infrastrukturne radove u iznosu od 171.800.000,00 kn i predstavlja maksimalno 85% ukupnih prihvatljivih izdataka, a korisnici, odnosno županije moraju osigurati 15% sufinanciranja. Županija kao korisnik u suradnji sa svim pružateljima zdravstvenih usluga na primarnoj razini (dom zdravlja i koncesionari), definira potrebe i prioritete za opremom. Splitsko –dalmatinska županije je u pripremi cjelokupnog projekta za povlačenje navedenih sredstava iz kojih je moguće nabaviti i opremu za laboratorije na području Splitsko-dalmatinske županije. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava dostupan Splitsko –dalmatinskoj županiji iznosi 34.571.407,88 kn, od čega je za nabavku opreme 22.256.098,44 kn (od čega je maksimalni iznos za opremu u djelatnosti dentalne medicine 2.225.609,84 kn) , te za infrastrukturne radove 12.315.309,44 kn.
Nastavno na upit o navodnom odbijanju otvaranja rodilišta u Đakovu dostavljamo Vam podatke.
Zdravstvena inspekcija ovog Ministarstva uz sudjelovanje članova Stručnog povjerenstva obavila je u listopadu 2009. godine zdravstveno-inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada te stručnim radom rodilišta Doma zdravlja Đakovo, a na zahtjev Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije.Na temelju utvrđenih činjenica, odnosno neispunjavanja uvjeta u pogledu prostora, medicinsko tehničke opreme i zdravstvenih radnika za obavljanje poroda u skladu s suvremenim standardima u porodništvu ( nemogućnost operacijskog rješavanja mogućih komplikacija) te nemogućnosti ostvarivanja zdravstvene zaštite kao i zdravstvenih usluga standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja, sukladno odredbi članka 180. stavka 1. točka 3. i 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti izdano je rješenje o zabrani obavljanja rodilišne djelatnosti.Ministarstvo zdravstva ne može otvarati nikakve ustrojstvene jedinice za obavljanje zdravstvene djelatnosti u županijskim ustanovama ako ustanova odnosno osnivač ustanove nije postavio zahtjev.Ministarstvu zdravstva nije podnesen zahtjev ustanove ili osnivača ustanove za otvaranje spomenutog rodilišta.
Nastavno na upit o helikopterskoj službi, napominjemo kako je helikopterska služba u Republici Hrvatskoj organizirana je i trajno funkcionira u suradnji Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva, čime je osigurano pružanje pravovremene medicinske pomoći hrvatskim građanima i turistima u slučaju hitne potrebe. Mogućnosti dodatnog unapređenja usluga kontinuirano se analiziraju, a svim prijedlozima za poboljšanje kvalitete rada posvećuje se velika pozornost.