Alkohol, pivo i kava državi donose 5,9 milijardi kuna. Samo su pivopije lani državi dale 665 milijuna kuna posebnog poreza na pivo, a za ostala, žestoka alkoholna pića, uplaćeno je još 297,5 milijuna kuna
PUŠIMO, PIJEMO, BUDŽET PUNIMO
Kad bi svi Hrvati odlučili živjeti zdravo, proračun bi se raspao...
Ministar zdravstva Milan Kujundžić ne odustaje od ideje da značajno digne cijene cigareta i alkohola kako bi popunio rupu u zdravstvenom proračunu. No zadnje Vladino izvješće pokazuje da su građani lani uplatili rekordne iznose za svoje poroke.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:28
Samo za posebne poreze i trošarine na cigarete pušači su lani u državni proračun uplatili više od 4,8 milijardi kuna ili skoro 500 milijuna kuna više nego 2017. godine.
Iznos od 4,8 milijardi kuna odgovara godišnjem vojnom proračunu zemlje. Na to treba dodati i ostale poroke. Primjerice, pivopije su lani dale državi 665 milijuna kuna posebnog poreza na pivo, a za ostala, žestoka alkoholna pića, uplaćeno je još 297,5 milijuna kuna, dok su kavopije ipak najmanje platile posebnog poreza na kavu - 123 milijuna kuna.
Sve to zajedno daje iznos od 5,9 milijardi kuna uplaćenih za poroke i nezdrave navike. Ako bi svi prestali pušiti i piti kavu, alkohol, pivo, proračun bi bio u ozbiljnim problemima.
Primjerice, država za socijalne pomoći izdvaja tri milijarde kuna godišnje, što je upola manje nego što je uplaćeno za poroke. Nezdraviji život treba platiti, ali očito ne stoji teza da oni koji imaju nezdravije navike baš ništa više ne plaćaju državi i društvu.
Pravi iznos koji uplaćuju je i znatno veći od spomenutih 5,9 milijardi kuna. Jer u tom iznosu su samo posebni porezi i trošarine. Na svaki proizvod se dodatno plaća PDV od 25 posto, a to znači da se radi o dodatnim milijardama kuna, kojih ne bi bilo da svi odluče živjeti bez poroka.
Ministarstvo financija ne prikazuje odvojeno koliko je na koji proizvod plaćeno PDV-a nego daje samo ukupni iznos: lani smo državi platili 51,6 milijardi kuna PDV-a.
No liječnik Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, podržava jače oporezivanje alkohola i pogotovo cigareta.
- Nikad neće svi prestati piti i pušiti da država ostane bez tih prihoda. Ali nije jedini cilj visokih poreza na ta rizična ponašanja punjenje proračuna nego i prevencija. Jer prevencijom dugoročno smanjujte trošak koji zdravstvo daje za, primjerice, liječenje pušača. Svaki rak pluća manje znači velike uštede, a društvo bi dugoročno bilo zdravije. Oni koji i dalje žele koristiti poroke, to trebaju i više platiti. Kod nas svaki treći odrasli građanin puši i to je problem, a dokazano je da broj pušača najviše pada u zemljama koje imaju visoke poreze na duhan, poput Velike Britanije, Švicarske, Irske... - kaže Jurković.
Njihov prijedlog je da od svake kutije cigareta dodatno ide od jedne do tri kune u zdravstvo, a i viši porez na alkohol.
- Ministar Kujundžić nam je rekao da on ne odustaje od viših poreza iako dokument još nije usvojen - kaže nam.
Ne postoje točne i jasne procjene koliko košta liječenje pušača ili bolesti povezanih s alkoholom kako bi se mogle usporediti s onim što plaćaju poročni.
Primjerice, baš na strancima Udruge poslodavaca u zdravstvu stoji podatak HZZO-a od ove godine da se godišnje u Hrvatskoj troši 1,5 milijardi kuna za bolesti povezane s pušenjem, što obuhvaća i liječenje, lijekove i bolovanje. To je čak 3,3 milijarde manje nego su uplatili pušači. Jurković je pak iznio dvostruko viši iznos, tri milijarde kuna troška za pušače. Pitamo ga za razliku.
- To su samo direktni troškovi, postoje i indirektni i zato je procjena viša. Svaka kuna uložena u prevenciju štedi 10 kuna na liječenje. Tako da bi uštede sigurno bile znatno veće nego što se uplati za poroke – kaže.
Ministar Kujundžić nije nam odgovorio na pitanje je li točno da će ustrajati na prijedlogu jačeg oporezivanja. No, kada je prije dvije godine prvi puta najavio taj prijedlog, Udruga poreznih obveznika Lipa, koja se zalaže za manje oporezivanje, u samo pet dana je prikupila više od 30.000 potpisa.
Cigarete su u međuvremenu još jednom i poskupjele, pa zato i rekordni iznos uplate u proračun od pušača. Predsjednik udruge Davor Huić kaže da će opet krenuti s peticijom ako ministar ustraje na višim porezima.
- Podaci jasno pokazuju da su uplate u proračun znatno viši nego trošak za zdravlje, pa je jasno da ne stoji teza da oni s nezdravim navikama trebaju još više plaćati. Problem je što ministar u svom mandatu nije proveo nikakve reforme. Nema kontrolu troškova, nema povećanja efikasnosti u zdravstvu, pa je onda najlakše sve prevaliti na porezne obveznike. To nije nikakvo rješenje - kategoričan je Huić.
Na tom tragu je i drugi ministar u Vladi, Zdravko Marić koji vodi državne financije. On također odbija nove poreze kako bi se zakrpala rupa u zdravstvu od šest milijardi kuna nakon što su dugovi već jednom sanirani.
Nisu samo alkohol, cigarete i kava poroci na kojima država zarađuje. Ovisnost o kockanju koja je sve više uzela maha nakon procvata sportskih kladionica je donijela izdašni novac državi: ukupno 1,32 milijarde kuna prošle godine. Od toga su vlasnici kasina i kladionica uplatili 971 milijun kuna, a građani koji se klade i igraju na sreću: 350 milijuna kuna.
No, ne zarađuje samo država posebnim porezima na porocima, nego i na potrebama.
Trošarine na gorivo i električnu energiju su donijele u proračun čak 8,6 milijardi kuna. Velika većina tog iznosa otpada na gorivo, a što građani više plaćaju svaku litru na benzinskoj, to više ide državi. Na sve plaćaju i PDV, pa tako ukupno od svake litre goriva, 60 posto novca završi u državnom proračunu ili njenim tvrtkama, a ostatak dijele proizvođač, prijevoznik i trgovac.
Već dvije godine ministar Marić kaže da prati cijene goriva, ali od smanjenja trošarina zasad nema ništa iako su u Hrvatskoj nameti na gorivo viši nego u većini članica EU. Dodatno, za nove automobile, država je uzela još 1,2 milijarde kuna trošarina.
Kada vidimo sve te milijarde kuna koje plaćamo osim PDV-a, poreza na plaću, prireza i doprinosa, zanimljivo je za usporediti koliko je država zaradila od upravljanja svojom silnom imovinom. Prošle godine je to niskih 2,3 milijarde kuna od svih koncesija, zakupnina, pa i dobiti državnih i poludržavnih poduzeća. Dakle, skoro sedam puta manje nego što uzmu trošarinama i posebnim porezima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
