Na Jakuševcu pune zadnju plohu, a novo postrojenje na drugoj lokaciji je ‘na dugom štapu’
ZAGREB NEMA KUD S OTPADOM
Jurišali na Jakuševec, a gube bitku na smeću: Puni se zadnja ploha, a alternative još nema...
Američki vojnici na Iwo Jimi su prvo osvojili otok, pa tek onda zabili zastavu. Tomislav Tomašević je išao obratnim putem. Prvo je po uzoru na slavnu povijesnu fotografiju zabio zastavu svoje stranke Zagreb je naš! na odlagalište Jakuševec i obećao ga zatvoriti, a tek četiri godine kasnije osvojio je vlast u Zagrebu. I ove godine priznao da neće uspjeti u ovom mandatu zatvoriti odlagalište. "Ovdje počinje bitka za Zagreb", poručio je prije šest godina. A na tom brdu bi mu mogla i završiti bitka povlačenjem zastave. Ako se ono prije ne uruši...
- Radimo sve da se Jakuševac što prije zatvori - poručio je i jučer zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
01:11
Ali po svemu ostalom što je rekao sasvim je jasno da to neće biti tako skoro. Čak se ni gradonačelnik ni njegovi suradnici nisu usudili reći konkretne godine, a procedura je više nego komplicirana. Zagreb je opet na nultom koraku. Čak 22 godine otkako je Milan Bandić obećao da će u četiri godine zatvoriti odlagalište, šest godina otkako je to najavio Tomašević i nakon što mu je iscurilo više od pola mandata. Pa što sve treba uraditi?
Nakon dva odrona kojima se još ne zna točan uzrok, Državni inspektorat je zasad zabranio odlaganje na riskantnom dijelu Jakuševca. Zagrebački otpad se od jučer dovozi na posljednju slobodnu plohu. Na onu za koju je predviđeno da kad se napuni Jakuševec ide u povijest.
- Ne znamo koliko će trebati da se ona napuni. To zavisi koliko će otpada biti dovezeno. Mi smo smanjili dovoz komunalnog otpada 25 posto novim sustavom prikupljanja i odvajanja - rekao je voditelj Čistoće i bliski Tomaševićev suradnik Davor Vić te dodao kako je i to dokaz da planiraju zatvoriti Jakuševec.
Ali su ipak tražili dozvolu da i dalje nastave odlagati. Do kada? Ne zna se.
Ako postoji dobra vijest nakon dva odrona zagrebačke planine smeća, onda je to da je teško ozlijeđeni radnik Josip Topolovec stabilno i izvan životne opasnosti iako su mu morali amputirati ruku i ima ozljede trupa. Ostali radnici se boje za svoju sigurnost, u Zagrebu opet pada jaka kiša, pa ostaje samo nada da se neće dogoditi novi odron. Između dva velika odrona, u međuvremenu je bio i barem jedan manji nakon jake kiše. Nova ploha je sigurna, uvjeravaju Vić i Tomašević.
Koja je alternativa i zašto su opet na početku? Tomašević je objasnio da je nova lokacija koja bi bila centralna za sve vrste obrade otpada: Resnik. To je stara ideja i zato je i kupljeno zemljište bivšeg DIOKI-ja, ali sad bi se na njoj nalazili, uz Centar za gospodarenje otpadom, i kompostana, sortirnica, postrojenje za obradu koje, čini se, po najavljenom, uključuje i neku vrstu spaljivanja. Bivša vlast je imala nešto drugačiji plan. Za 26 milijuna su napravili studiju koja je uključivala gradnju centra za gospodarenje otpadom u Resniku, ali i odvoz biootpada u Novskoj. Ukratko, taj novac je uzalud bačen.
- Da bi se zatvorio Jakuševec, treba izgraditi postrojenje za obradu otpada. Prethodna vlast je unajmila španjolsku tvrtku da napravi studiju kako će to postrojenje izgledati da se može financirati iz EU fondova. Studija je završena nakon izbora i promijenila su se pravila EU-a po kojima to postrojenje po toj studiji nije moglo biti financirano iz EU fondova. A paralelno s time su se planirale kompostane 100 kilometara dalje u Novskoj, sortirnica na lokaciji DIOKI-ja. Dakle, nakon razgovora s Europskom komisijom i ostalima zaključili smo da jedini model kako je to moguće financirati iz EU fondova jest da sva tri postrojenja budu na jednoj lokaciji, i to u Resniku, gdje se nalazi pročistač otpadnih voda - objašnjava Tomašević.
To su saznali tek ove godine.
Tomašević je otkrio da su oni naručili novu studiju po kojoj bi sve bilo u Resniku, ali ona dosad uopće nije prezentirana javnosti, niti je usvojena niti je prezentirana Vladi. Zato Tomašević tvrdi da treba hitan sastanak s Vladom da se odobri ta lokacija i da ne bude HDZ-ove opstrukcije jer su oni i ranije glasali za Resnik, a sad tvrde da je to loša lokacija. Podsjetimo, da je Ministarstvo gospodarstva jučer jasno reklo da Zagreb zasad nije tražio financiranje novog centra za gospodarenje otpadom.
- Ta studija je gotova, postrojenje bi stajalo 143 milijuna eura. Ali treba nam jasan signal iz Vlade vezan za lokaciju. Mi inzistiramo da se s Vladom razriješi pitanje lokacije, mi je imamo i do sada je uvijek bila nesporna, HDZ je glasao za nju u više navrata u Gradskoj skupštini, a to je bio Resnik. Drugo pitanje je pitanje financiranja jer odluka koliko će se to postrojenje financirati iz EU fondova i Nacionalnog fonda za zaštitu okoliša je na Vladi - poručio je Tomašević.
Ako Vlada to odbije, dodao je, onda će Zagreb to financirati sam kroz kredit.
- Ali tražimo taj odgovor, i to već neko vrijeme. Studija je gotova, mi sve imamo, a kad dobijemo feedback od Vlade što oni misle vezano za tu lokaciju, bit će prezentirana i javnosti. Ključno pitanje za tu studiju je i pitanje Zagrebačke županije, jer iz nekog razloga Vlada gura da to postrojenje mora biti sa Zagrebačkom županijom - tvrdi Tomašević.
Studija je nulti korak. Ako bi sve prošlo bez problema i uspjeli se dogovoriti, u roku od dvije godine bi tek eventualno bili ispunjeni svi preduvjeti - poput studija zaštite okoliša, isplativosti, projektiranja - da bi se mogle zatražiti dozvole za gradnju. Napomenimo da u strateškim projektima grada koje je Tomašević planirao do 2026. nije bila izgradnja novoga kompleksa za gospodarenje otpadom. Ali kažu da će novce osigurati ako prođu prvi preduvjeti.
I tu je novi problem. Vlada je planirala da taj novi kompleks postrojenja za otpad bude i u suradnji sa Zagrebačkom županijom. Tomašević to kategorički odbija jer, kaže, nemoguće se dogovoriti s njima i oni nisu prihvatili imati postrojenje za biootpad na svom teritoriju.
- Nije pravedno ni logično da se otpad iz najrjeđe naseljene županije dovodi u grad kao najgušće naseljenu županiju, a oni nisu prihvatili postrojenje za biootpad na svom teritoriju - kaže Tomašević.
Dakle, zapinju i dogovor i financiranje u samom početku. Bez da je jasno kako će se to razriješiti. A da ne spominjemo žestoki otpor stanovnika Resnika koji su dosad svaki put kroz godine uspjeli srušiti ideju centra za gospodarenje otpadom i spalionice planirane na njihovu području. Kod njih se već skladišti otpadni mulj iz pročistača.
Ono što je sigurno Tomašević u pravu je da Zagreb jednostavno nema alternativu nakon Jakuševca. Ne može se tolika količina otpada izvesti, ne može se odvesti na neko drugo odlagalište... Sve karte zato baca na Resnik, a kao što se jasno vidi, on je itekako "na dugom štapu". Što kad se napuni zadnja ploha na Jakuševcu?
- Do tada ćemo imati Centar za gospodarenje otpadom, to je plan. I u tom smislu radimo na zatvaranju Jakuševca i otvaranju Centra u Resniku. Mora biti gotov do tada, nema alternative - zaključuje Tomašević.
No prije svega, treba utvrditi što to dovodi do odrona na Jakuševcu. Tomašević kaže kako su angažirali i vještake, projektante, nadzornike i izvođače koji su radili na odlagalištu kako bi pokušali utvrditi uzrok.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
