Jovanović: Za 0,3% učenika školski obrok jedini u danu

U osnovnim školama 0,3 posto učenika školski obrok je jedini obrok u danu, no velik dio te djece uključen je u neki od oblika potpore. Najveći je broj potrebite djece u Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji, dok takvih primjera uopće nema u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci. Statistika je to koja je iznesena nakon radnog sastanka koji je sazvao ministar obrazovanja Željko Jovanović sa svim nadležnima nakon akcije koja je pokrenuta u 24sata. 

Ravnatelji škola upozorili su da često s lokalnim vlastima neuspješno pokušavaju naći rješenja za besplatnu ili sufinanciranu prehranu učenika, pa i kada je riječ o samo 30-ak učenika čiji obrok dnevno stoji 150 kuna. Cilj sastanka bio je osigurati okvir za tješnju suradnju svih odgovornih koji se skrbe o ovom problemu. Podaci škola koji su dostavljeni na zahtjev ministra Jovanovića govore da je u školsku prehranu uključeno gotovo 60 posto djece. Za socijalno ugrožene kategorije prehrana se u školama sufinancira ili je potpuno besplatna. Najviše je djece uključeno u školsku prehranu u Krapinsko-zagorskoj županiji i Gradu Zagrebu i to oko 90 posto, a najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj (9,64 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (12,13 posto), dijelom zato što te dvije županije imaju malo škola koje imaju školsku kuhinju.

- Riječ je o djeci, stoga se moramo kloniti senzacionalizma. Ovome problemu moramo pristupiti objektivno, vodeći pri tome računa da svi uključeni u rješavanje problema preuzmu odgovornost za svoj dio. Ministarstvo obrazovanja u tome je spremno preuzeti koordinativnu ulogu - rekao je Jovanović.

Šimetin: Prijeti nam povećanje broja pretile djece 

Inicijativu su pozdravili svi sudionici sastanka od ravnatelja osnovnih škola, predstavnika lokalne vlasti, ministarstva rada te socijalne politike te predstavnika Zavoda za javno zdravstvo. Povezivanje struke, ističu, pruža mogućnost za razmjenu iskustava i ideja kako bi se na nacionalnoj razini riješio problem djece kojima je obrok u školi jedini obrok u danu. Upozoreno je da je unatoč uspostavljenom sustavu organizirane prehrane u školama teško razlikovati djecu koja ne žele jesti i koja nemaju što jesti, a pomoćnica ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin kazala je da se u javnosti često brkaju pojmovi gladi i pothranjenosti.

- U razvijenome svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, uzrok pothranjenosti nije glad. Djeca nižega socijalno-ekonomskog statusa češće su pretila jer jedu nezdravu i jeftinu visokokaloričnu hranu - rekla je Pavić Šimetin. 

Upozorila je da nam zapravo prijeti opasnost povećanja broja pretile, a ne pothranjene djece. Statistike u posljednjih godina pokazuju kako je broj pothranjene djece u padu te da ih je 1,5 posto, dok istovremeni imamo 27,7 posto djevojčica i 32 posto dječaka s prekomjernom tjelesnom težinom. Novi sastanak u istom sastavu održat će se nakon uskrsnih blagdana, a do tada će svi poslati svoje prijedloge za uspostavu jedinstvenih kriterija prepoznavanja i razlikovanja potreba učenika osnovnih škola kojima je školski obrok jedini obrok u danu. Također iznijet će svoje viđenje rješenja problema vezanog za pružanja potpore učenicima koji su prepoznati kao potrebiti te predložiti načine suradnje između škola, roditelja i učenika, škola i lokalne zajednice te institucija na nacionalnoj razini.