Bez izmjena Izbornog zakona ulazi se u neizvjesnu situaciju koju je moguće razriješiti isključivo kršenjem Ustava
Josip Mlakić o izborima u BiH: Sruši li se ravnoteža sporazuma iz Daytona, tko preživi pričat će
Opći izbori u Bosni i Hercegovini, koji trebaju biti sutra, 2. listopada, skopčani su s nizom nedoumica. Prva i najvažnija je ona vezana za Izborni zakon, čije je pojedine odredbe Ustavni sud BiH 2016. godine po apelaciji Bože Ljubića proglasio neustavnim. Riječ je isključivo o dijelovima Izbornog zakona koji zadiru u kolektivna prava, a čiju je nedorečenost bošnjačka strana, uz neskrivenu potporu međunarodne zajednice, više puta grubo prekršila. Radi se prije svega o načinu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH i članova Predsjedništva BiH. Bosna i Hercegovina, dakle, što se isključivo odnosi na njezin veći dio, na bošnjačko-hrvatsku Federaciju BiH, ulazi u opće izbore bez važećeg Izbornog zakona, bez kojeg je nemoguće formirati vlast nakon izbora, osim u Republici Srpskoj, gdje su stvari manje-više jasne i gdje se tranzicija vlasti, što je nužan preduvjet parlamentarne demokracije, odvija nesmetano.