Ako se dogode incidenti, moraju dokazati da su incidenti čvrsto povezani s cjepivom, a ne kolateralne žrtve nečega što ti pacijenti imaju, naglasio je imunolog Jonjić i dodao da se ne smije ignorirati i moguća opasnost
Jonjić o smrtnim slučajevima nakon cijepljenja: 'Opći stav je da se tu radi o slučajnostima'
Virusni imunolog Stipan Jonjić za N1 je rekao kako se može samo pogađati što očekivati danas od Europske agencije za lijekove.
- Ako se dogode incidenti, moraju dokazati da su incidenti čvrsto povezani s cjepivom, a ne kolateralne žrtve nečega što ti pacijenti imaju. Ključna je stvar da znanost i struka dođu do toga. Bila je klinička studija, u kojoj nije bilo takvih incidenata, barem nisu zabilježeni - rekao je Jonjić i dodao da su u Velikoj Britaniji procijepili stanovništva za tri Hrvatske i da nije bilo nikakvih slučajeva.
- Ne smije se ignorirati moguća opasnost za ljude, ali ja želim vjerovati da će sve informacije koje su agencije dobile da EMA kaže da su ovi slučajevi slučajna koincidencija s cijepljenjem, a ne posljedica cijepljenja. To bi bila prekrasna vijest - rekao je Jonjić.
Opći stav znanstvenika, rekao je, kako je teško vjerovati da se radi o posljedici cjepiva, te da oni vjeruju da se radi o slučajnosti.
- Temeljem izjava ljudi iz Agencije, pretpostavio bih da oni neće ići ka zabrani toga - rekao je Jonjić.
Misli da su zemlje pogriješile što na početku nisu cijepile starije od 65 godina, a i dalje vjeruje da se radi o slučajnosti, ali misli da bi bilo tragično da se radilo o problemu s određenom serijom.
Govoreći o HALMED-u i istraživanju oko smrti povezane s vremenom cijepljenja, a koje uključuje i Pfizer i AstraZenecu, Jonjić je rekao da treba provesti i istraživanje s placebom da se vidi uzročno posljedična veza.
- Imat će dosta nalaza za procjenu, ali ima još nešto, postoje i druga cjepiva, koja su vektorska, sve postavlja pitanje je li uzrok nešto u cjepivu ili činjenica da se sad fokusiramo na populaciju koja je ugrožena. Ja se nadam da je ovo drugo, jer bi to bio spas za sve nas i ostatak tog cjepiva mogli bismo utrošiti na procijepljenost stanovništva - rekao je Jonjić.
- Moguće da postoji cijeli miks sojeva koji kruže, ali mi kao narod i nacija moramo se naučiti nositi s tim, osim ako Europska unija omogući razinu procijepljenosti koja bi nas do ljeta dovela do razine da smo ipak zaštićeni - kaže.
- Mi želimo vjerovati da cjepiva štite od infekcije, ali smo svjesni da na duge staze ona neće štititi od infekcije zbog novih sojeva, koji bježe od antitijela. Uskoro ćemo znati puno više. Međutim, ako je istina da cjepiva, obzirom da sva nose taj cijeli antigen S, ako je istina da takva cjepiva potiču druge imunosne odgovore, mi smo u dobroj situaciji i moramo vjerovati da je cjepivo dobro - kaže i dodaje da se virusa nećemo tako lako riješiti.
Govoreći o interventnoj kupnji drugih cjepiva, kaže da mu je svejedno što će se koristiti, ako je cjepivo prošlo procedure koje jamče da nam se neće dogoditi ništa loše.
- Što se mene tiče, bit će još novih cjepiva, ali mi moramo ustrajati na pravilima igre. Već sada vidimo da nam se ljudi ne žele cijepiti, a to nije dobro. Tu trpi i gospodarstvo naše države, ali Europa si ne smije i ne treba dozvoliti više ovakav odnos. Ja želim vjerovati da ćemo do ljeta dobiti odgovarajuću količinu cjepiva, bio to Sputnik ili bilo koje drugo cjepivo, jer sva moraju proći istu proceduru - kaže Jonjić.